Učenje za budućnost: od praktičnog k digitalnom naziv je završne konferencije međunarodnog Erasmus+ projekta „Spretne ruke – sretna djeca“ koja je održana danas u Osnovnoj školi braće Radića. Radi se o projektu kojeg je naša škola provodila od prosinca 2021. godine zajedno sa školama partnerima iz Italije, Grčke, Rumunjske, Bugarske i Poljske, a obuhvaćao je provođenje niza edukativnih i zabavnih aktivnosti s ciljem poticanje djece na aktivnosti koje povećavaju vještinu rada rukama te kretanje u prirodi.

Ravnateljica škole Sanja Delač pojasnila je kako su prioriteti škole aktivno učenje, stvaranje okružja u kojem se učenici povezuju s prirodom, njegovanje rada rukama, poticanje čitanja i motivacija za čitanje, integracija STEM područja kao i briga o učenicima koji mogu i žele više. „Svojim programima i aktivnostima nastojimo oplemeniti i obogatiti ne samo školu nego i zajednicu u kojoj djelujemo. Intenzivno radimo na jačanju europske dimenzije škole provedbom Erasmus+  i eTwinning projekata, jačamo suradnju s europskim kolegama i školama tragajući i pronalazeći suvremene i današnjim učenicima primjenjive načine poučavanja. Ovim projektom smo stavili veći naglasak na nastavu usmjerenu učenicima, a to znači više praktičnog i istraživačkog učenja, kretanja, boravka u prirodi, podizanje svijesti o zaštiti prirode…, sve kako bi povećali motivaciju za učenje, olakšali učenje i stjecanje osnovnih vještina te olakšali prelazak na sljedeću razinu obrazovanja“, izjavila je ravnateljica Delač.

Gradonačelnica Anamarija Blažević je pohvalila projekt rekavši kako su Erasmus projekti  izuzetno važni, ne samo za školu, učitelje i učenike nego i za našu zajednicu. „Time stječete nova znanja i iskustva koja kasnije budu prenesena u našu zajednicu, a mislim da škola treba biti mali pokretač  i da vi svojim radom i djelovanjem u našem gradu to pokazujete. Svi smo svjesni da djeca danas odrastaju u nekom tehnološki drugačijem okruženju, digitalnom, i svi mi roditelji imamo problem kako odvojiti djecu od ekrana. Zato je važno da se to potiče i u školi, jer učitelji ipak imaju autoritet i djeca ih slušaju“, rekla je gradonačelnica i poželjela školi i ravnateljici uspjeh u daljnjem radu i što više ovakvih, uspješnih projekata.

Izaslanik ministra znanosti i obrazovanja Momir Karin, ravnatelj Uprave za potporu i unaprjeđenje sustava odgoja i obrazovanja je izjavio kako ne postoje velike i male škole, velika i mala mjesta. Postoje dobre i bolje škole, i svako dijete je jednako bitno i treba imati jednake šanse. „Svi ovi radovi po gradu, građevinski, sve je to manje važno, ali zato sve ono što se uloži u djecu će se puno više i bolje isplatiti i sve ono što radite, radite za budućnost svih nas“, rekao je Karin i zahvalio školi na osmišljavanju ovog projekta te se upravo time vodilo ministarstvo kad je uvođenjem cjelodnevne škole nastojalo poticati učenike prema praktičnim vještinama, svjesno toga da su djeca najzadovoljnija kad rade svojim prstima.

Koordinatorica projekta, psihologinja Nataša Major je okupljenima ukratko predstavila motive i ideje za realizaciju ovog projekta. „Uočili smo da je smanjenje satnice nastave tehničkog i likovnog odgoja, u kojoj su najviše bile zastupljene razne aktivnosti koje razvijaju kod djece motoriku rada rukama, dovelo do smanjenja spretnosti, što za posljedicu između ostalog ima i smanjenje interesa za obrtnička zvanja  te smo ovim projektom htjeli nadomjestiti taj nedostatak“, pojasnila je Major i dodala da je misao vodilja projekta bila Konfucijeva izreka Što čujem – to zaboravim, što vidim – to zapamtim, što uradim – to shvatim. „Zaključili smo da je praktična i iskustvena nastava djeci zanimljivija, aktivnim sudjelovanjem u učenju djeca bolje razumiju i pamte, praktičnim radom u nastavi razvijaju motoričke vještine, veća je motivacija za učenje, važna je ravnoteža praktičnog i digitalnog u nastavi, odnosno da nastava u osnovnoj školi treba ići od praktičnog k digitalnom.

Ova konferencija uključivala je i dva gostujuća predavanja: Pakračanina Marija Dumančića, prodekana za poslovanje i razvoj Učiteljskog fakulteta u Zagrebu s temom „Umjetna inteligencija na vratima učionice i što sad?“, te Kristine Duvnjak, dopredsjednice udruge Bioteka na temu „Zelena Europa počinje u mojoj školi – jačanje i povećanje ekološke pismenosti učenika.“ Također, održane su i dvije panel rasprave. U prvoj, kojoj je moderatorica bila Nataša Major, nazvanoj „Treba li u digitalno doba uključiti praktično učenje?“ sudjelovali su: Siniša Opić, dekan Učiteljskog fakulteta u Zagrebu, Mario Dumančić, prodekan za poslovanje i razvoj istog fakulteta, Mirela Skelac, viša savjetnica za razrednu nastavu pri Agenciji za odgoj i obrazovanje i Sanja Klubička, ravnateljica Tehničke škole Daruvar. Druga panel rasprava „Ekološka pismenost – kakvo je stanje u našim školama?“ koju je vodila Manuela Papić okupila je sljedeće govornike: Kristina Duvnjak, dopredsjednica udruge Bioteka, Marina Ništ, viša savjetnica za prirodu i biologiju pri Agenciji za odgoj i obrazovanje, Marija Kovačević, glavna čuvarica prirode Javne ustanove za upravljanje zaštićenim područjem Požeško-slavonske županije i Marija Tomić, ravnateljica Srednje škole Matije Antuna Reljkovića Slavonski Brod.