Kao što je vidljivo iz Izvješća o radu odjela za gospodarenje otpadom za 2023. godinu, na području Grada Pakraca ukupno je prikupljeno nešto manje od tisuću tona miješanog komunalnog otpada, a cilj kojemu po Uredbi potrebnog smanjenja stremimo je 555 tona godišnje. Količina odloženog komunalnog otpada prati se od 2015. godine, a od 2017. Uredbom se utvrđuje ciljana količina miješanog komunalnog otpada koja kumulativno postaje sve rigoroznija. Kao što možemo vidjeti iz tablice, količina miješanog otpada 2017. godine iznosila je 1240 tona, 250 više nego prošle godine. Određeni pomaci, dakle, postoje, ali je i odstupanje zbog sve strože postavljenog krajnjeg cilja iz godinu u godinu sve veće. Koliko je daljnje smanjenje količine miješanog komunalnog otpada realno i koje su posljedice toga što iz godine u godinu ne dostižemo ciljanu količinu otpada, upitali smo direktora Komunalca Josipa Bišćanina i Adriana Baškieru, voditelja odjela za gospodarenje otpadom.

Grad Pakrac plaća tzv. „poticajnu naknadu“, odnosno kaznu zbog količine otpada koja odstupa od zacrtanog cilja. Što je ta razlika veća, veća je i poticajna naknada, koja se izračunava po posebnoj formuli te još nije obračunata za 2023. Trenutačno se miješani komunalni otpad deponira na Crkvište, odlagalište za koje je geodetskom snimkom iz lipnja 2023. dobiven izračun koji upućuje na 14 tisuća m3, odnosno oko devet tisuća tona slobodnog kapaciteta za odlaganje otpada. Ako nastavimo generirati otpad ovim tempom, jednostavnom računicom dolazimo do zaključka kako bismo za približno pet godina mogli zapuniti svoje odlagalište do njegovog punog projektiranog kapaciteta, pojašnjava nam Bišćanin.

CGO „Šagulje“

U pripremi je novi centar za gospodarenje otpadom „Šagulje“ pored Nove Gradiške, koji bi trebao prihvaćati komunalni otpad sa širokog područja od Siska do Slavonskog Broda, uključujući i ovaj s područja koje pokriva naše komunalno poduzeće. U trenutku kad Šagulje budu spremne, sav otpad s našeg područja odvozit će se onamo. „Izradit će se pretovarna stanica i kamioni će smeće odvoziti onamo umjesto na deponiju. Kamion će se popeti na rampu ispod koje će biti prikolica s press kontejnerom. U njega će se iz kamiona kroz lijevak istresti otpad i dalje se odvoziti u centar za gospodarenje otpadom, nakon čega će oni nama poslati račun“, rekao je direktor.

Približna trenutačna cijena odlaganja miješanog komunalnog otpada u centrima za gospodarenje otpadom (CGO) je 100 eura po toni. Na području gradova Pakraca i Lipika godišnje se trenutačno skupi oko 1800 tona otpada. Pomnožimo li to sa 100 eura po toni zbrinjavanja, jednostavnom računicom dolazimo do 180 000 eura dodatnih troškova na godišnjoj razini. „Taj financijski udar morat će se uključiti u cijenu usluge. Zato je bitno da mi ovih 1800 tona koje trenutno skupimo što više smanjimo. Što više budemo predavali Šaguljama, morat ćemo više platiti, odnosno korisnici će više platiti. Mi u tom slučaju postajemo samo prolazna stanica između Šagulja i korisnika, odnosno oni koji otpad skupljaju od korisnika i predaju ga Šaguljama“, priprema nas Bišćanin na ono što nas uskoro čeka prema trenutnim planovima nadležnog ministarstva.

„U trenutku kad Šagulje budu spremne, mi ćemo ih morati početi koristiti, bez obzira na dostupnost vlastitih kapaciteta“, nadovezao se Baškiera. Zanimalo nas je kako se odlagališta pripremaju za odlaganje otpada i na koji se način po ispunjenju svog kapaciteta saniraju. „Odlagalište se otvara tako da se pripremi svojevrsna kada ispod koje se stavljaju brtveni slojevi i folije koje su nepropusne za vodu i ostale spojeve. Kad smeće dođe do svog projektiranog kapaciteta, na isti način se zatvara i odozgo. Na gornje folije stavlja se kamen i zemlja koja se kasnije zatravni. Dio smeća strune, nakon čega ostaje jedna inertna masa“, opisuje Baškiera životni ciklus odlagališta otpada.

Povećanje cijene usluge odvoženja otpada

Jedan od povoda za naš razgovor bila je obavijest o izmjeni cjenika javne usluge sakupljanja miješanog komunalnog otpada i biootpada, prema kojemu je cijena obavezne minimalne usluge podignuta s 4,95 na 6,66 eura mjesečno, a koji na snagu stupa 1. ožujka. „Cijena se formira s obzirom na troškove poslovanja. Za ovu najnoviju promjenu cijene 90 % je zaslužan zakon o minimalnoj plaći. Vlada je donijela odluku o minimalnoj plaći koju smo mi obavezni poštovati. Imamo velik broj ljudi na minimalcu, tako da je pola firme bilo zahvaćeno tom odlukom. Kako ne bi došlo do neuravnoteženosti između radnika na minimalcu i ostalih zaposlenika, korigirane su i ostale plaće. To povećanje treba financijski pokriti, zbog čega smo ga jednostavno morali uključiti u cijenu usluge“, obrazlaže Bišćanin.

Dodaje i kako je drugi razlog povećanja cijene povezan sa sortiranim otpadom, koji se prikuplja u reciklažnom dvorištu i za koji se plaćaju naknade zbrinjavateljima koji ga odvoze dalje. „Najviše plaćamo za plastiku, lani je to bilo 200 eura, sad je 260 po toni. To je još dobra cijena, s obzirom na to da druga komunalna poduzeća plaćaju i više“, pridodaje Baškiera. S obzirom da je prošle godine prikupljeno gotovo 77 tona plastične, metalne i tetrapak ambalaže, dolazimo do nezanemarivog iznosa od 20-ak tisuća eura koji Komunalac mora platiti samo za zbrinjavanje plastike.

„Od lani od šestog mjeseca u žutu kantu smiju ići konzerve i tetrapak-ambalaža. Za stanovnike zgrada koji dosad nisu imali mogućnost odvajanja komposta preko Fonda smo nabavili posebne samoventilirajuće kantice kapaciteta 10 litara uz koje će doći i biorazgradive vrećice, koje će dobiti svaki stan. Za takve vrećice bit će postavljeni posebni kontejneri kod zgrada, čime ćemo pokriti i stambene zgrade. Vrećice su nam već stigle, kantice još čekamo, a nakon što stignu, organizirat ćemo njihovu podjelu, što bi trebalo biti na proljeće“, otkriva Baškiera.

Poziv na odgovoran odnos prema otpadu

Za kraj razgovora, direktor nam je rekao kako su prošle godine imali dva-tri autobusa školske djece od prvog do četvrtog razreda osnovne škole koje su proveli kroz reciklažno dvorište, da vide kako to izgleda, što se tamo radi, zašto je ono bitno. Išli su gledati plohe s miješanim komunalnim otpadom, da se malo pozitivno šokiraju, da vide što se dešava kad nešto baciš u kantu. „Otpad ne nestaje i o tome želimo djecu educirati odmalena, tako da odrastu sa svijesti kako je odgovorno odlaganje otpada imperativ“, zaključio je Bišćanin.

Priča o otpadu nije dakle priča samo o tome da se nešto odveze iz naših kanti. Priča je to o važnosti razdvajanja, recikliranja, pa i razmišljanja o tome hoćemo li nešto olako proglasiti otpadom i ubaciti u kantu, jer osim ekološke cijene koju već plaćamo, uskoro ćemo plaćati i skupi odvoz otpada do Šagulja, tako da će svako smanjenje njegove ukupne količine pozitivno djelovati ne samo na okoliš, već i na naše novčanike.