zapis ljetni brojevi

Pregledali smo stara izdanja Pakračkog lista kako bismo provjerili što se pisalo u ljetnim mjesecima prijašnjih godina, koji su događaji obilježili naše područje i kako se živjelo.

Pakračko ljeto, ne tako davne 2009., započelo je zatvaranjem prvih kafića nakon uvođenja zabrane pušenja na javnim zatvorenim prostorima, a prvi su „pali“ caffe bar „Monkey“ u Pakracu te „Charlie“ u Lipiku. Smanjen promet najviše su osjetili ugostiteljski objekti koji nemaju terasu, dok su neki improvizirali terase sa stolovima i stolicama na pločniku, a „Maniva“ i „Pub“ otvorili su vrata haustora u kojem je bilo dozvoljeno pušenje jer se prostor zrači s obje stane. Vlasnici kafića koji su imali terasu procijenili su pad prometa 20 posto tijekom dana te do 50 posto vikendom navečer, dok se noćni život privremeno preselio na ulice. U isto vrijeme, pakračka bolnica dobila je još jednog okulistu koji je dolazio subotom čime je smanjeno čekanje koje je tijekom proljeća bilo i do tri mjeseca. Tadašnji ravnatelj, dr. Nenad Andrić, naveo je kako je krajem svibnja stigla i nova oprema u vrijednosti 1,8 milijuna kuna, među kojima su endoskopski stup, ultrazvuk, novi monitori, a dio opreme je servisiran. Srednju školu Pakrac upisalo je oko 180 učenika, a najveći interes imalo je upravo zdravstveno usmjereno zanimanje. Nije manjkalo ni djece u vrtićima pa je tako za upis u Dječji vrtić „Maslačak“ iskazan interes za 70 djece, što je bio najveći broj od kada je osnovan vrtić, a prvi razred u Pakracu upisalo je 64 djece te u Prekopakri devet, Badljevini šest i Donjoj Obriježi četiri.

EU, radovi i napredak

Vlakovi su 2013. vozili normalno te je funkcionirala željeznička pruga od Sirača do Daruvara nakon sanacije 11 kilometara pruge. Iste godine, Bolnička ulica je od djela Trga dr. Franje Tuđmana do južnog ulaza u Prolazu baruna Trenka jednosmjerna u pravcu juga. Solarna elektrana, projekt vrijedan 220 tisuća kuna, kojeg je gotovo u potpunosti financiralo Ministarstvo poduzetništva i realizirala tvrtka T PLUS iz Lipika, instalirana je na krovu PCP-a Pakrac, čime je pokriveno 60 posto potreba za električnom energijom na prostoru inkubatora. Radovi su započeli i na odjelu hitnog prijema u pakračkoj bolnici u prostoru nekadašnje kirurške ambulante, čime je adaptiran prostor za potrebe odjela objedinjenog hitnog prijema. Modernizirali su se i upisi u srednje škole te su se po prvi put odvili online. Ulazak Hrvatske u EU obilježen je svečanošću na malonogometnom igralištu kraj bivše gimnazije, na kojem je nastupilo više od 70 osoba iz 13 udruga i institucija, a organizatori su bili udruga „Mali most“, Turistička zajednica grada Pakraca, gradska uprava i „Pakrački list“.

Industrijalizacija i smještajni kapaciteti 

U zagrebačkom HNK, šest godina kasnije, 2019., održana je praizvedba dokumentarnog filma „Pouke o čovječnosti“, redatelja Branka Ištvanovića o evakuaciji pakračke psihijatrije. Grad se tada počeo više razvijati te je osnovana Gospodarska zona „Pakrac 1“, uz urbanistički plan. „Zona“ je jedinstveni kompleks koji se sastoji od poduzetničke zone uz „šokačko Kusonje“, te industrijsko dvorište „Papuka“. Mjesec dana kasnije, obišao ju je Darko Horvat, tadašnji ministar gospodarstva. U razgovoru sa Sandom Škondro iz „Nekretnina Vostri“, po pitanju stambenog zbrinjavanja u Pakracu, navedeno je da su mladima Kusonje najatraktivnije zbog blizine grada i  vrlo dobrom stanju objekata, a kupci su najčešće mlađe osobe, između 20 i 30 godina, koje koriste poticaje za mlade. Po pitanju turističkog smještaja, Gabriela Sabo Seleši, voditeljica TZ Pakrac, navela je kako se bilježio porast dolazaka, noćenja i posjeta u prethodnim godinama, ali smještajnog kapaciteta za primanje ozbiljnog broja ljudi nedostaje.