Krajem lipnja započela su ovogodišnja, ukupno sedma po redu, arheološka istraživanja ostataka Starog grada Pakraca, otkrivenih u samom središtu grada pored zgrade „općine“, a trajat će do početka studenog, doznajemo od pakračkog arheologa Krešimira Vaceka, voditelja istraživanja.
„Ovogodišnji plan je proširiti istraživanje otvaranjem sonde sa zapadne i južne strane. Zasad smo proširili južnu stranu, na mjestu gdje je bila prometnica prema policijskoj postaji, a planiramo istražiti barem jedan metar u dubinu. Iako je arheološki sloj sigurno do dva metra, a dublje su i bolji nalazi, ipak gledamo s konzervatorske strane da sve otkriveno i zaštitimo. Naime, moramo što više osloboditi vanjske zidove od zemlje, kako zbog težine, tako i zbog vlage koja se iz zemlje uvlači u kamen i tako uništava arhitekturu“, kaže Vacek i dodaje da će pokušati napraviti i neki trajniji sustav odvodnje kako bi prilikom jačih padalina voda mogla otjecati.
Zanimljivi nalazi i ove godine
Stalni nalazi su im keramika i kosti, što pokazuje postojanje života na ovom području u različitim povijesnim periodima, no ponekad otkriju i neke neočekivane nalaze. Jedan od takvih je i neolitička sjekira, koja je neki dan pronađena u sloju iz 17.,18. stoljeća, što ukazuje da je naknadno navezena. Novootkriven je i kolotrag od kotača kočije, urezan križ na vanjskom zidu crkve, ali i zanimljiva gravura na kamenu, u sloju iz kraja 15., početka 16. stoljeća za koju Vacek kaže da izgleda kao prikaz čovjeka, drveta i neke skele ili portala, ili je prikaz crkve, prozora i portala (luka koji razdvaja brod crkve od svetišta).
Fotografija: Muzej Grada Pakraca / gravura na kamenu
Uz voditelja, na arheološkom iskopavanju radi ekipa koju čini od osam do dvanaest suradnika, većinom učenika i studenata, kao i arheolog Marin Blažević, koji ima iskustva i pomaže u dokumentiranju. „Svaki sloj zemlje bilježimo, dokumentiramo i to nam zapravo priča priču što se dogodilo na tom mjestu. Budući da ima mnogo slojeva, a svaki segment ide u svoju vrećicu i posebno se označava, puno je posla sve dokumentirati“, navodi arheolog Vacek.
Ministarstvo kulture je ove godine Muzeju grada Pakraca, nositelju istraživanja, dodijelilo gotovo 40 tisuća eura za financiranje istraživanja, konzervaciju i restauraciju, dok je Grad Pakrac dao 6.700 eura i posudio strojeve gradskog komunalnog pogona.
Konzervacija prijašnjih nalaza
Na lokalitetu je ovih dana i tvrtka iz Podstane koja će sljedeća dva tjedna provoditi konzervaciju lanjskih nalaza i dio onih od prijašnjih godina, kako bi ih se spriječilo od propadanja. „Ovogodišnje nalaze ćemo prekriti geotekstilom pa će se konzervirati iduće godine. Iako se prvih godina istraživanja sve pronađeno zatrpavalo zemljom pa naredne godine ponovo otkopavalo, to se pokazalo lošim, jer se zbog težine zemlje jako puno arhitekture uništavalo“, rekao je Vacek i dodao da je cilj jednom učiniti trajnu konzervaciju.
