Pakračka povijest po ničemu posebnom na društvenom planu neće zapamtiti 2022. godinu.  Dani, tjedni i mjeseci prolazili su jedan za drugim  u uobičajenim i očekivanim aktivnostima započetim u prethodnoj ili prethodnim godinama kao što je kraj covid restrikcija i dovršetka projekta aglomeracije ili pak u svim onim aktivnostima koje se ponavljaju iz godine u godinu, nekada bolje, nekada lošije nego prethodne. Zbog toga teško je reći da je godina koju upravo završavamo bila dobra ili loša. Ili da ćemo ju zapamtiti po ovom ili onome.  Pamtit ćemo ju i suditi o njoj ovisno o tome što nam se događalo u privatnim životima. U društvenom, pakračkom,  to je, u usporedbi s nekim drugim godinama koje smo upamtili po ratu, izgradnji značajnih objekata, gospodarskom zamahu, obogaćivanju društvene infrastrukture, lokalnim izborima…  tek razdoblje nakon kojeg smo stariji godinu dana. Nažalost, privatno vjerojatno i siromašniji bar za onaj postotak za koji su cijele godine bila prisutna lagana poskupljenja ispred povećanja naših plaća kojih za neke uopće nije bilo. 

Prije 12 mjeseci obrađujući istu ovu temu smo izrazili želju da se u 2022. godini riješimo dvije pojave koje su nam obilježile dvije prethodne godine: koronavirus i aglomeraciju. U potpunosti nismo to uspjeli niti s jednom.

Covid preseljen među gripu i prehladu

Mada su epidemiološke mjere prisutne tek u najmanjim tragovima u zdravstvenim ustanovama oboljelih od covida još uvijek ima, a i dalje je u ponudi mogućnost cijepljenja: prvom, drugom, trećom ili četvrtom dozom, ovisno gdje je tko u tom procesu zastao. Uglavnom u veljači smo na području Grada Pakraca imali 68,3 posto procijepljenog punoljetnog stanovništva prvom dozom (najbolji u županiji), a u rujnu tek za 0,3 posto više čime je potvrđena izjava epidemiologa dr. Ante Vitalije da je interes za prvu ili drugu dozu cijepljenje više nije nikakav pa su 15. travnja obustavljeni i punktovi za masovno cijepljenje.    Razlog može biti i u statistici oboljenja. Dok smo 21. siječnja  imali na županiji aktivnih 1055 slučajeva zaraze korona virusom pri čemu je 26 osoba hospitalizirano, 1. rujna je  na  županiji bilo 149 slučajeva zaraze korona virusom  pri čemu je šest osoba hospitalizirano, a krajem studenog  taj  broj se kreće oko dvadeset oboljelih i petero hospitaliziranih. Struka dozvoljava da je broj oboljenja i veći od ovog službeno registriranog, ali neki građani uslijed malih simptoma više se ni ne testiraju niti odlaze liječniku pa je covid nakon više od dvije godine ozbiljne društvene borbe preseljen tamo gdje je to i najavljivano - u oboljenja poput gripe ili prehlade.

Aglomeracija promijenila izgled prometnica

Kraj druge društvene pojave koje su nam dominirale u lokalnim medijima i razgovorima među građanima u dvije prethodne kalendarske godine – projekta aglomeracije, nismo u ovoj godini dočekali u onoj mjeri u kojoj je on najavljivan, ali se ipak uvelike prorijedio bar u proljetos u onoj mjeri u kojoj se prorijedila prisutnost njihovih bagera na našim prometnicama. Mada se nije obistinila najava da je 28. lipnja projekt završen, možemo biti zadovoljni jer su se u pet preostalih mjeseci odvijali uglavnom manji radovi na dovršetku započetog, popravljanju i sličnim aktivnostima te raznim administrativnim poslovima koje prethode primopredaji gradilišta na ukupno 14 građevinskih dozvola koje čine cjelinu projekta. Koliki će u budućnosti biti njegov značaj može ilustrirati samo nekoliko statističkih podataka: projekt vrijedan 147 milijuna kuna bez PDV-a sadržava oko 92 kilometra infrastrukture, od toga je 56 kilometara na sustavu odvodnje i 36 kilometara na sustavu vodoopskrbe s 18 crpnih stranica gdje je usput obnovljeno, modernizirano ili prvi put ustanovljeno više od 1300 vodoopskrbnih priključaka i oko 2000  kanalizacijskih priključaka s ciljem da se 48 posto gubitka vode smanji na 35 posto uz stabilnost sustava, manje kvarova, veću kontrolu i ispravnost vode. Projekt se nastavlja daleko od očiju građana na pročišćivaču u Dobrovcu.

Osim po svemu nabrojanom projekt aglomeracije je uvelike poboljšao izgled grada jer su nakon svih tih kopanja prometnice, naročito one u užem gradskom središtu, trebale biti sanirane. Dijelom je to učinjeno kroz sredstva aglomeracije, a dijelom novcima gradskog proračuna. Tako su u potpunosti novi asfalt, u dva sloja kroz lanjsku i ovu godinu dobile gotovo sve ulice u središtu grada: Šuškova, Braće Radića, Lisinskog, Laučanova, Prolaz baruna Trenka, Trg 76. bataljuna, Trg bana Jelačića, Trg dr. Franje Tuđmana, Rehakova,  dio Branimirove i Bolničke, posve nova Ulica Alojzije Janković…, ali i neke na periferiji koje do sada i nisu bile u potpunosti asfaltirane poput Sv. Roka, Psunjske, 105. brigade. Osim u ovim ulicama i trgovima u potpunosti su ili većim djelom zanovljene pješačke staze u Gupčevoj, Cesarčevoj, Strossmayerovoj. U središtu grada je modernizirana i javna rasvjeta, a u tijeku je sadnja ili dosađivanje više od 300 stabala raznog drveća i grmlja na tri prometnice u istočnom dijelu garda, kao i na pakračkom jugu. S obzirom da je u svim ovim radovima korišteno više izvora sredstava (aglomeracija, gradski proračun, nacionalni fondovi, EU fondovi) i s obzirom da su se neki radovi protegli na lanjsku, ovu i iduću godinu) njihovu novčanu vrijednost je teško izraziti u nekom točnom iznosu, ali zasigurno je riječ o većoj vrijednosti od 5 milijuna kuna, čime, osim po korisnosti i dugoročnosti ih možemo uvrstiti u jednu od karakteristika ove godine. 

Od ostalih većih građevinskih zahvata koje bi pamtili i narednih godina u tijeku su radovi na temeljitoj obnovi Spahijskog podruma koji se godinama pripremaju. Radovi vrijedno skoro 27 milijuna kuna započeli su u ožujku i trebali bi biti gotovi do kraja lipnja iduće godine. S obzirom na stanje u graditeljstvu teško je danas očekivati da bilo što bude završeno u roku. A kakvo je stanje kada su u pitanju izvođači radova pokazatelj je i energetska obnova sa zanavljanjem opreme u pakračkom vatrogasnom domu planirana, bar s početkom,  u ovoj godini. Natječaj projektantski vrijedan 4,5 milijuna kuna je propao jer su izvođači koje se javili bili skuplji od tog iznosa te će se on ponoviti. Građevinski materijali su jako poskupjeli, izvođači nemaju dovoljno radnika. Sve to dovodi do toga da su cijene otišli u nebo, a rokovi tek okvirni, žale se investitori i voditelji različitih građevinskih projekata. S te strane je možda i dobro da su izostali veliki projekti energetske obnove, bilo na javnim objektima, bilo na privatnim stambenim, koji su prethodnih godina bili nositelji građevinske aktivnosti na području Pakraca.    

Nedostatak radne snage

Mirnom možemo ocijeniti ovu godinu i na području gospodarstva već i zbog činjenice da niti jedan naš veći gospodarski čimbenik nije doživio neki ozbiljniji potres, ali niti se netko pohvalio nekim većim zamahom. Takvoj ocijeni značajno doprinosi činjenica da i dalje u strukturi gospodarstva dominiraju manje tvrtke ili obrti iz kojih informacije u javnost izlaze na kapaljku. One su se odnosile uglavnom na nestašicu radne snage ponajviše u graditeljstvu, drvoprerađivačkoj industriji, ali i onima atraktivnijim u pakračkim kafićima ili trgovinama. Statistički to potvrđuju i podaci lokalnog Zavoda za zapošljavanje. Posljednjeg dana ovogodišnjeg siječnja na pakračkom Zavodu za zapošljavanje bile su evidentirane 438 nezaposlene osobe što je u odnosu na mjesec dana ranije porast za 30 osoba ili 7,4 posto. Posljednjeg dana ožujka je bilo 402 prijavljene nezaposlene osobe što je za 65 manje (14,2 posto) nego istoga dana lani. Posljednjeg dana listopada evidentirano jer 397 osoba  i unatoč kraju sezonskih poslova u turizmu i dalje je na tržištu rada dinamika živa pa je tako tijekom tog mjeseca iz evidencije Zavoda posao dobilo 53 osoba što je za šest manje nego u rujnu. Istovremeno je u evidenciji zavoda  86 novoprijavljenih.

U gospodarstvu je više aktivnosti bilo očekivano u poduzetničkoj zoni bivšeg industrijskog „Papukovog“ dvorišta. No od pet vlasnika parcela koji su to postali lani, više graditeljske aktivnosti je bilo tek na jednoj, a poduzetnici se „vade“ na problem s opskrbom električne energije što Grad rješava upravo ovih dana pa se značajnija poduzetnička aktivnost na tom prostoru očekuje dogodine.   

Što se tiče vlasničkih udjela svakako je najvažnija transakcija obavljena u tvrci „Pakrac-Plin“ koji su njezini vlasnici, gradovi Pakrac i Lipik, slijedom obvezne transformacije bili dužni prodati.  Za najboljeg ponuditelja odabrana je tvrtka HEP Plin d.o.o. Osijek koja je ponudila za potpuni vlasnički udio tri milijuna kuna uz preuzimanje obveze zadržavanja poslovanja na području gradova Pakraca i Lipika, ispunjavanju dugoročnih planova te zadržavanje zaposlenika najmanje narednih pet godina. Novac od prodaje je još uvijek na računu Komunalca koji će ga utrošiti za jačanje svog operativnog potencijala. Iz Komunalca je značajna ovogodišnja informacija da se od ovogodišnjeg siječnja provodi sakupljanje plastičnog otpada sortiranog na kućnom pragu pa se očekuje da će 2022. godina napokon biti prva u kojoj će količina miješanog komunalnog otpada deponiranog na Crkvište biti manja od prethodne. 

Od gospodarskih tema potrebno je istaknuti da se nakon dvije korona godine sajam „Slavonski banovac“, ove godine 13., vratio u punom sadržaju i svojoj ranijoj posjećenosti što je primijećeno i u Udruzi hrvatskih putničkih agencija koja mu je dodijelila nagradu u kategoriji manifestacija. Više od stotinu štandova izlagača i preko osamdeset natjecateljskih kotlića popunilo je 15. listopada pakračku prometnicu i okoliš gradske tržnice čineći tako kompaktnu kružnu cjelinu, nakrcanu sadržajima i pogodnu za cjelodnevni boravak, što su brojni građani pošteno i koristili.

Od 11. studenog Požeško-slavonska županije je i službeno županija bez minsko sumnjivih područja. Dopredsjednik Vlade i ministar MUP-a Davor Božinović je o tome uručio županici Antoniji Jozić certifikat, a gradonačelnici Pakraca Anamariji Blažević i „posljednju minu“ koja simbolizira posljednju pronađenu i uništenu minu na pakračkom području prije mjesec dana na teško dostupnim područjima obronaka Papuka kada je razminirano zadnjih 680 četvornih metara sumnjivog područja s kojeg je pokupljeno 16 različitih eksplozivnih naprava. Od 1998. godine i prve izrade karti minsko-sumnjivog područja na takvog područja županiji je bilo ukupno 391,5 četvornih kilometara, godine 2005. još 70,6 kilometara, a danas je ona u potpunosti bez njih pri čemu je prikupljena 1741 različita minsko-eksplozivna naprava.  Za to vrijeme na županiji je stradalo od minsko-eksplozivnih naprava 16 osoba od čega četiri smrtno, posljednje 2005. godine.

Europski novci povećali proračun

Proračun Grada Pakraca za ovu godinu vijećnici Gradskog vijeća na sjednici u studenom su  povećali na 77,5 milijuna kuna što je u odnosu na početni plan povećanje za bezmalo 8 milijuna ili 11 posto. Najveći razlog povećanja plana je povećanje prihoda sredstava Europske unije koje su rebalansiranim proračunom planirani u iznosu od 38,2 milijuna kuna, a povećanje se odnosi na sredstva odobrena za projekte Zaželi – faza III, Sretno djetinjstvo u Maslačku i Spahijski podrum te kapitalne pomoći iz državnog proračuna temeljem prijenosa EU sredstva planirane za projekte izvođenja radova na natkrivanju teniskog terena, Medicinski centar za edukaciju, istraživanje i zdravstveni turizam u Pakracu i na sredstva za sufinanciranja provedbe EU projekata.

Nažalost, njih je za udruge i poduzetnike bilo znatno manje nego prethodnih što stručnjaci objašnjavaju činjenicom da je natječaja bilo znatno manje nego prethodnih godina jer se nalazimo na prijelaznom razdoblju  sedmogodišnje financijske europske omotnice.  

Migracije ljudi uvijek prisutne

Zgrada Gradskog društva Crvenog križa Pakrac određena je u ožujku kao gradski prihvatni centar za izbjeglice iz ruskom agresijom poharane Ukrajine. Prvi kat tog objekta s dva sanitarna čvora s WC-om i tuševima omogućuje da se u prostorije koje sada koriste razne udruge smjesti 32 ležaja. Pored toga na četiri dodatne lokacije predviđeno je još 20 ležaja; dio u jednom praznom gradskom stanu, dio u dva stana koje su privatni vlasnici stavili za tu namjenu na raspolaganje lokalnom Stožeru, te devet mjesta u dva apartmana u vlasništvu KPD „Sloge“ u sklopu Hrvatskog doma. Organizirana skupina od 20 izbjeglica je stigla u Pakrac 11. travnja te je u tim prostorima boravilo najviše 50-tak izbjeglica, neke samo nekoliko dana, a neke su još uvijek u pakračkim privatnim kućama ili stanovima.

Migracije Pakračana u strane zemlje EU je bila osjetno manje prisutna tema u ovoj godini nego prijašnjih. No nakon lanjskog popisa stanovništva Državni zavod za statistiku u ovoj godini je objavio detaljnije analitičke rezultate. Potvrđeno je da je Grad Pakrac na tom popisu imao 7086 stanovnika, što je usporedno s popisom iz 2011. godine  kada smo imali 8460 stanovnika za 1374 manje ili 16,2 posto. Naravno da je naselje Pakrac i dalje najveće u administrativnoj jedinici koji je u vrijeme prošlogodišnjeg popisa imao 4.147 stanovnika ili za 695 manje (14,4 posto) nego prije deset godina kada je u njemu živjelo 4842 osobe.

Baš kao i ostatak Hrvatske, Grad Pakrac u 10 godina osim manjeg broja stanovnika bilježi manji udio stanovništva srpske nacionalne manjine, manji udio vjernika te porast starijeg stanovništva. U  životnim razdoblju između 20 i 65 godina u Pakracu je lani u proljeće živio 3951 stanovnik ili 55,76 posto ukupnog broja žitelja. Deset godina ranije u tim kategorijama i dobi je živjelo 4875 stanovnika ili 57,41 posto. Ono što nadalje nije dobro u toj populaciji je činjenica da je najbrojnija bila najstarija kategorija, 60-65 godina kojih je bilo 573, a druga po brojnosti je kategorija 55-60 godina kojih je bilo 476, dok su najmanje brojne tri najmlađe kategorije. No od statističke slike veći je problem život sam jer nastavi li se ovakav trend za koju godinu će nam više od polovine stanovnika biti u godinama kada nisu radno aktivni što može biti veliki problem na funkcionalnost zajednice, ali i na njen ukupni financijski potencijal.      

No taj pad stanovnika se nakon nekoliko godina nije odrazio na broj učenika. U rujnu je na nastavu u tri prosvjetne ustanove u Pakracu krenulo 1143 učenika približno isto koliko i lani.

Bogatiji za mjuzikl i monografiju

Na kulturnom planu od ove godine Pakrac je bogatiji za još jedan mjuzikl. Nakon vrlo uspješnog mjuzikla KPD „Sloga“ iz svibnja 2019. godine “Tko pjeva zlo ne misli“, ista ekipa se ponovo uhvatila jednog tako velikog i zahtjevnog projekta mjuzikla „Dobri jarani“, dvočinke u trajanju većem od 90 minuta.  Kako kaže njena režiserka Dubravka Špančić, mjuzikl je nastao suradnjom „velikih i malih“, profesionalaca (rock sastava Zabranjeno pušenje) i amatera - glumačke sekcije „Sloge. Libreto je pripremila također Dubravka Špančić inspirirana scenarijem dugometražnog filma "Balada o Pišonji i Žugi", sadržajem odabranih songova koristeći pri tom 22 uspješnice Zabranjenog pušenja.

Na bibliografskom planu bogatiji smo za još jedan naslov iz lokalne biblioteke. Društvo Mađara Pakraca je objavilo knjigu Duška Kličeka „Mađari u pakračkom kraju“.

U sportu naši klubovi su naizmjenično pobjeđivali ili gubili igrajući u istim ligama kao i lani pri čemu su samo šahisti osvojili prvo mjesto i osigurali dogodine nastup u rangu višem – drugoj ligi. Po treći put poslije rata rad je obnovio Nogometni klub Slavonija Prekopakra, a malonogometni ljetni turnir je po prvi put u povijesti odigran izvan „Partizana“ – na srednjoškolskog igralištu kraj dvorane što se pokazalo kao dobrom promjenom. Niti ove godine nije dovršeno u sportskom centru nogometno igralište s umjetnom travom čija izgradnja je započela 2019., ali je sportski centar bar dobio idejno urbanističko-arhitektonsko rješenje.

Dogodine – pobijediti inflaciju

Kada se svi ovi događaji i pojave, koje smo ocijenili kao bitnijim za život u našem gradu u ovoj godini stave pod jedan naslov, ne izgleda malo. No teško je izdvojiti jedan kojim bi okarakterizirali godinu, odnosno kada bismo to baš htjeli, morali bi ga posuditi iz europskih  događanja. To je borba s inflacijom i poskupljenjima, prvenstveno energetskim. Odjavljujući prošloga prosinca u Listu lanjsku godinu poželjeli smo da narednu obilježi kraj borbe s virusom i bagerima. Te dvije bitke smo uglavnom dobili. Bili bismo zadovoljni da u idućoj godini u istoj mjeri dobijemo ovu borbu s inflacijom. Kao što virusna oboljenja i kopanja po ulicama nikada neće prestati, tako niti nikada neće doći kraj poskupljenjima. No važno je da njihov intenzitet i veličina ostanu u za to podnošljivim okvirima, bar nekoliko postotaka ispod povećanja plaća. Tada će biti i više radova, i događaja, i radosti.