Od lanjskog 1. rujna dipl. ing. cest. prom. Marijan Malogorski je voditelj Odjela za  graditeljstvo i komunalne djelatnosti u pakračkoj gradskoj upravi. Upravo to razdoblje je obilježila velika aktivnost na projektu aglomeracije. No bilo je i drugih radova koji su već sada poprilično promijenili vizure gradskog središta, no neke su aktivnosti još u hodu. Sve to, kao i predstojeća zimska služba, rad komunalnog redara, potencijalna poskupljenja komunalnih usluga predmet su našeg razgovora.

Prošlo je oko 14 mjeseci od kada ste pročelnik jednog od najvažnijih odjela gradske uprave. Što je u tom vremenu bilo najteže savladati?

Najteži je, kao i kod svake promjene posla, sâm početak koji iziskuje neko razdoblje prilagodbe. Meni to ovdje nije bio problem jer sam inače  vrlo aktivna osoba i volim teren tako da sam neke stvari dosta brzo pohvatao,  upoznao se s kolegama te vidio kako tko diše i mislim da sada dosta dobro funkcioniramo. U odnosu na razdoblje od prije godinu dana mislim da je razlika velika sada i onda. Posla je jako puno, građani to komentiraju različito što mi je jasno jer znam da ne možemo udovoljiti svim željama. No svi skupa se trudimo.

Ono što je najvjerojatnije obilježilo to razdoblje u vašem radu je bio projekt aglomeracije. On je sada pri kraju. Što je još ostalo?

Aglomeracija je jedan od poslova gdje sam odmah u startu bio bačen u vatru jer je projekt bio već debelo započeo. Svakog ponedjeljka imamo koordinacijski sastanak, a na onom on 17. listopada izvođač nas je  obavijestio da je po pitanju vodovodne i kanalizacijske mreže projekt u potpunosti završen. Ostali su završni radovi. Na tim sastancima mi ih redovito upoznajemo s našim gradskim prigovorima, ali i s prigovorima građana koji dođu do nas, na kvalitetu izvedenih radova ili neke druge propuste koji se oni trude otkloniti i mogu reći da rade na tome. Ostalo je toga još podosta, no imam obećanje izvođača radova da će svi nedostaci biti otklonjeni, a navedeni su u našu internu tablicu koju ažurno vodimo kako ne bi došlo do previda. Vjerujem da bi do kraja studenog sve trebalo biti završeno što se tiče završnih radova.

Znači li to da više neće biti nekih ozbiljnijih radova, kopanja i zatvaranja prometnica?

U tijeku otklanjanje nedostataka

Ako i bude zatvaranja prometnica ona će imati manji karakter. Primjerice, u Bolničkoj ulici na dva mjesta nam stoji voda nakon asfaltiranja što smo reklamirali i izvođač će otkloniti tu manjkavost. Nešto slično imamo u Ulici braće Radić. Takvih sitnih nedostataka ima podosta, ali izvođač radi na njihovom otklanjanju kako sam i spomenuo i tu imam korektnu suradnju s njihovim voditeljem Zoranom Bučanom koji je čvrsto izjavio da neće otići iz grada dok sve ne bude završeno.

Preko nas lokalnih medija i Vi i direktor Voda Lipik ste pozivali građane da reklamiraju ono što smatraju da na i oko njihovih kuća nije učinjeno dobro ili da im je oštećena imovina. Na što su se žalili građani?

Uglavnom na manja oštećenja na njihovim nekretninama, fasadama, ogradama, dvorišnom zelenilu i kolnim prilazima.  Izvođač je na neke od tih prijava reagirao. Na neke će uskoro. Tu praksu prijavljivanja građani trebaju i dalje primjenjivati kako bismo mogli od izvođača tražiti njihovo otklanjanje prije nego što napuste gradilišta. Oni od toga ne bježe. Greške su moguće u takvim uvjetima gdje su u uskim ulicama i prostorima radili krupni strojevi.

Osim aglomeracije bilo je tijekom ove godine aktivno i više drugih manjih i većih financijskih i poslom gradilišta na prometnoj i komunalnoj infrastrukturi. Što je još aktivno? 

Ne bi ih ocijenio manjim financijskim radovima jer je Grad Pakrac u ovoj godini jako puno sredstava uložio na asfaltiranje prometnica, naročito u užem centru grada, ne samo kroz projekt aglomeracije nego i paralelno uz njega. Pravila su takva da je na trošak aglomeracije asfaltirana samo prometna traka ili dio nogostupa koji je kopan radi polaganja cjevovoda ili izrade šahti. No mi u Gradu nismo htjeli dozvoliti da to ostane tako zakrpano pa smo u brojnim ulicama financirali kompletnu sanaciju o čemu ste vi pisali pa nije potrebno da ih ovdje poimenično nabrajam, a što je i jako vidljivo u samom gradu. Upravo smo neki dan u potpunosti novim asfaltom presvukli Ulicu Vlade Laučana što prvobitno nije bilo planirano, ali nakon presvlačenja svih ostalih okolnih, ispostavilo se je da je u centru grada ostala samo ta mala ulica pa smo naknadno i nju uredili o trošku Grada. Nevezano za aglomeraciju nedavno smo asfaltirali Ulicu sv. Roka, do kapelice, uskoro ćemo asfaltirati Ulicu 105. brigade do spomen obilježja, zatim radovi na Ulici Alojzije Janković gdje bi u narednih mjesec dana trebali biti završeni svi radovi uključujući i habajući asfaltni sloj s čim će završiti u startu predviđen trogodišnji projekt izgradnje posve nove ulice koji ćemo završiti u dvije godine, dakle i prije predviđenog roka.

Projekt planiran u tri godine je i modernizacija prometnica na Trgu bana Josipa Jelačića i dijela Strossmayerove ulice. Prvi dio, na dijelu trga je odrađen. Ide li dalje i druga dva dijela koji obuhvaća sjevernije i južnije prometnice od ove?

Radovi na drugoj trećini, od Spahijskog podruma do glazbene škole su već trebali započeti. Izvođač radova, požeški Promet građenje, ima nekih poteškoća s nabavom materijala i isporuku očekuju do kraja listopada kada bi trebali započeti i radovi. Za zadnju trećinu se još moramo dogovoriti oko termina  sa Županijskom upravom za ceste koja bi, s obzirom da je riječ o njihovoj prometnici, radove trebali sufinancirati.

Kada se napokon završe sva ta asfaltiranja i ostali prateći građevinski radovi ostaju nam još dvije faze: vertikalna odnosno horizontalna signalizacija i okoliš, zelenilo oko njih. Hoće li se na tom dijelu što još raditi ove jeseni? 

Po pitanju horizontalne signalizacije Grad Pakrac je tamo gdje nije bilo radova u ovoj godini te radove odradio. Tamo gdje su radovi obavljani, horizontalnu i vertikalnu signalizaciju je dužan odraditi izvođač na projektu aglomeracije „Gorenjska gradbena družba“ to jest vratiti u prvobitno stanje i mi to očekujemo od njih. Naročito u Ulici braće Radić gdje treba ocrtati kompletna parkirališta, zatim Vatroslava Lisinskog, pred pakračkom dvoranom i na još nekim mjestima. Na proljeće slijedi uobičajeno novo zanavljanje i onda će ta signalizacija imati u cijelom gradu svrhu i namjenu kojoj služi u pogledu sigurnosti prometa na cestama.

Kod vertikalne prometne signalizacije je problem što postavljanje svakog prometnog znaka zahtjeva izradu elaborata koji bi objasnio zašto je taj znak tu potreban, a ne da se postavi zato što ja ili netko drugi misli da on tamo treba biti.

Hoće li pri tom slijedećem ocrtavanju na jasniji način biti naznačeno da dio asfaltne površine na Trgu dr. Franje Tuđmana, ona koji prethodi početku šetnice, nije parkirališna površina u što se u praksi ona sada pretvorila?

To zapravo ne bi smio biti nikakav problem jer Zakon o sigurnosti prometa na cestama ne dozvoljava parkiranje vozila u raskrižju i bliže od pet metara od pješačkih prijelaza pa je već time jasno da tamo parkiranje nije dozvoljeno te iz tog razloga nije potrebno postavljanje nikakvih dodatnih znakova. Na tu temu sam imao više razgovora u našoj policijskoj postaji s načelnikom i voditeljem sektora prometa, u kojima sam skretao pažnju na tu pojavu i tražio veću kontrolu. Oni su rekli da je napisano više kazni, ali praksa parkiranja i dalje postoji pa i sada apeliram na građane da tamo ne parkiraju, ali i na policiju na povećani nadzor. To nije mjesto za parkiranje iz sigurnosnih razloga te se na taj način stvara privid nereda, a smatram da u gradu imamo dovoljno drugih, primjerenijih i predviđenih parkirnih površina.

Prije početka radova na aglomeraciji smo poskidali prometne znakove i automate te ukinuli sustav naplate parkiranja u središtu grada. Razmišlja li se sada nakon završetka tih radova  o njegovom povratku?

Što se tiče naplate parkiranja kada bude vrijeme za to donijet ćemo najbolju odluku prema svim pokazateljima, a prometne znakove koji su skinuti dužan je izvođač radova na projektu aglomeracije vratiti u stanje kakvo je bilo prije početka radova na projektu.

Aglomeracija je nužno zahtijevala i uklanjanje raznih vrsta zelenila, mada smo neka, primjerice, u kralja Tomislava uklonili još prije 10-tak godina i nikada ih nismo vratili. Hoće li sada nakon aglomeracije započeti s tim aktivnostima?

Veliko jesensko ozeljenjavanje grada

Hoćemo i upravo smo ih ovih dana započeli na dvije razine. Jednu provodimo iz Grada i ona je usmjerena na sadnju drveća i na mjestima na kojima do sada nisu bila, a drugu ima obvezu izvođač radova na aglomeraciji da posadi ono zelenilo koje su oni zbog radova morali porušiti. Sve u svemu, do kraja studenog to bi trebalo značiti sadnju oko 200 stabala u vrijednosti od oko 300.000 kuna o čemu ste vi, kada su u pitanju vrste i lokacije u lokalnim medijima već detaljno izvijestili. Građani gotovo uvijek negativno reagiraju kada su u pitanju rušenja postojećih stabala. No i stablo, naročito u urbanom okruženju, ima svoj životni vijek: ostari, suši se, puni su gelera još iz ratnog doba, postanu problem za sigurnost prometa ili opstojnost susjednog objekta, prijete opasnom samourušavanju u situacijama ljetnog nevremena... Dio njih je posljedica neplanirane, divlje sadnje pa ima svega i svačega. Radi svega toga se moraju zamijeniti i mi ćemo ove jeseni na tome imati podosta aktivnosti, a nadam se i narednih godina.

Hoće li na red, osim stabala i grmlja, doći  i ne zasađeni dijelovi zelenih površina kako bi oni postali doista urbani travnjaci i kako bi ih u vegetativnoj sezoni mogli održavati umjesto trimerima strojnim kosilicama što je jeftinije, jednostavnije i ljepše izgleda?

Slažem se po pitanju te potrebe. Stoga sam u razgovorima s izvođačima aglomeracije uvijek zahtijevao da se raskopane zelene površine dovedu u red na način da u završnom sloju bude nasipana čista zemlja i humus te zasijana trava kako je to predviđeno projektom. Ogledni uspješni primjerak je na zelenoj površini ispred Vladikinog dvora ili Konzuma u M. Gupca i tako bi trebalo biti svagdje. Svjestan sam da je aglomeracija zbog kopanja, prometnih problema i još koječega stvarala građane nervoznima. No ukupan dojam, ne samo za podzemnu infrastrukturu nego i za cjelokupan izgled grada će biti apsolutna dobit po pitanju nogostupa, cesta, zelenih površina, stabala. Htio bih reći da će ta ukupna dobit ovisiti i o našem ponašanju. Primjer toga su upravo današnji radovi koje naš komunalni pogon obavlja na Trgu bana Josipa Jelačića. Ljetos smo asfaltirali određene površine na tom trgu u funkciji parkiranja. Dio zemljišta pored njih smo pretvorili u zelenu površinu. No vozači parkiraju i po njoj i s prvim ozbiljnijim kišama kotačima su je izrovali. Sada to ponovo uređujemo i nasipavamo novu zemlju na kojoj ćemo zasijati travu, ali staviti i one naše poznate betonske „gljive“ kao fizičku barijeru zabrane parkiranja. Nažalost, praksa pokazuje da je samo fizička zaštita prepreka agresivnim vozačima u nenamjenskom korištenju zelene površine.

Prošlo je oko godinu u pol dana otkada smo završili šetnicu kroz Ulicu hrvatskih velikana i dijela trga. Što je to vrijeme pokazala i u kakvom je stanju šetnica i prateća urbana oprema?

Povratne informacije naših građana, ali i posjetitelja izvana su vrlo dobre. Mnogi od posjetitelja s kojima sam kontaktirao ostanu iznenađeni kada u Pakracu zateknu tako dobro i moderno uređeno gradsko središte. Ponekih zamjerki ima, poput da su stabla premalena. No u tom dijelu treba strpljenja – stabla će narasti, a i ove jeseni ćemo zamijeniti jedno stablo na šetnici i jedno na trgu jer prvobitno posađena se ili suše ili estetski ne zadovoljavaju.

Što se tiče urbane opreme ona je u redu i sva je u funkciji. Kada dođe vrijeme klupe ćemo prebojiti.  Betonski opločnjaci su u dobrom stanju i na nama je da sve ostane u takvom stanju što će ovisiti o našem ponašanju. Dok god taj prostor budemo čuvali i koristili ga na predviđen način trajat će nam u ovom stanju i to je zadaća svih nas.

Kada govorimo o radovima na području Grada Pakraca, osim gradilišta koje je otvorio Grad i na kojem rade izvođači koje je Grad naručio, imamo velika gradilišta gdje su neke druge državne institucije ili pravne osobe ustanovile i izabrale izvođača. Sada primjerice most u Kusonju.  Imaju li takvi investitori i izvođači  radova na području Grada Pakraca obvezu da se jave u vaš ured radi koordinacije, nadzora  aktivnosti na prometu, snabdijevanju i svega ostalog što bi moglo utjecati nas život u gradu?

Imaju, ali nažalost u praksi to uvijek ne funkcionira na zamišljen način. Neki put, kao recimo sada na gradilištu spomenutog mosta u Kusonju se jave dan prije početka radova da će zatvoriti taj važan pravac za promet, a bude takvih primjera još kada su u pitanju asfaltiranja cesta koja nisu u našoj nadležnosti. Događa se i da nam zatvore cestu ili ulicu, a da se izvođač još danima ne pojavi na gradilištu što s razlogom ljuti građane. Nažalost tu pomoći nema i to je, posebice po pitanju rokova, veliki problem u graditeljstvu koje je sada u popriličnom neredu jer nedostaje radne snage koja je po mom mišljenju u graditeljstvu potplaćena, kao i pojedinih vrsta građevinskih materijala i slično, što stvara veliki problem investitorima po svim osnovama. Vjerujte da po pitanju razgovora i pregovora s izvođačima radova nitko ne bi htio biti u mojoj koži.

Idemo prema zimi. Nekoliko prijašnjih godina smo po pitanju zimske službe imali dobro stanje jer je bilo minimalno snijega. Jesmo li spremni za ovu zimu i eventualne veće oborine?

U tijeku je postupak odabira izvođača radova na poslovima zimske službe. Uz izvođača radova imamo i naš komunalni pogon koji je od ove jeseni organizacijski smješten unutar Poduzetničkog centra Pakrac. On će u sinergiji s izabranim izvođačem odrađivati poslove zimske službe kao što je to bilo i ranijih godina i pokazalo se uspješnim.  Od 15. studenog ćemo biti u potpunosti spremni i mislim da po pitanju čišćenja prometnica od snijega ne bi trebalo biti nikakvih većih problema.  

Važan čimbenik u poslovima zimske službe, ali i drugim obvezama građana koji imaju prema komunalnom redu je komunalni redar. Unazad nekoliko godina smo puno sredstava i truda uložili u javne površine čime smo podigli standard življenja, ali i očekivanja od građana na tom planu. Hoće li u skladu s tim  ljestvicu podići i komunalni redar po pitanju kazni i drugih ovlasti prema građanima koji ne poštuju komunalni red, nenamjenski koriste javne površine, ne održavaju svoje okućnice ili nekretnine i slično?

Komunalni redar je težak posao

Smatram da smo unazad godinu dana već ostvarili određeni napredak u održavanju komunalnog reda što pokazuje i ova već spomenuta današnja akcija na dodatnom uređenju zelenih površina i postavljanju fizičkih prepreka za njihovo nenamjensko korištenje u svrhu parkiranja, pri čemu ovaj slučaj na trgu nije jedini takav, imamo takav svježi primjer na križanju državne ceste i ulice Marina Držića.  Odnedavno imamo na gradskoj stranici internetsku aplikaciju za prijavu komunalnog nereda koja služi građanima kao mogućnost brze, jednostavne i anonimne prijave nadležnim službama za razne oblike komunalnog nereda. Već i iz činjenice da ljudi ne vole imati posla s komunalnim redarom je pokazatelj da je to težak posao i naš redar radi svoj posao dobro. Redovito piše rješenja za zapuštena zemljišta i nalažemo vlasnicima njihovo čišćenje. I mi s gradske razine stalno čistimo zapuštena zemljišta i ruševine primjerice u Meštrovićevoj, Cesarčevoj ulici, Stjepana Širca… Po tom pitanju ćemo biti još i oštriji. No u tome nam treba i pomoć građana u pogledu korištenja javnih površina, ali i njihovog održavanja ispred svojih objekata kada je u pitanju čišćenje snijega. Naravno da kada u noći padne snijeg ne možemo do polaska djece u školu očistiti sve nogostupe i tu, što im je i obveza, očekujemo pomoć građana.

Mada taj problem nije posao struke nego politike, on svejedno prolazi kroz vaš ured. Mislim na cijene lokalnih komunalnih usluga i naknada. U ovoj eri intenzivne inflacije, sve poskupljuje pa se građani s razlogom i strahom pitaju hoće li poskupiti i komunalne usluge poput vode, odvoda, smeća, komunalne i grobljanske naknade  kako to traže direktori tvrtki koje pružaju te usluge?

Za ovaj dio posla imamo osnovane gradske tvrtke u suvlasništvu gradova Pakraca i Lipika, one imaju svoje nadzorne odbore i skupštinu. Prema svim analizama plaćamo među najjeftinijima uslugama vodu i odvoz smeća odnosno komunalnog otpada. Aglomeracija je nametnula poskupljenje vode i s obzirom na sva događanja realno je očekivati korekcije cijene.

Što bi još željeli istaknuti za kraj ovog razgovora, a da vas nisam pitao?

Želio bih reći da je u odjelu za graditeljstvo i komunalnu djelatnost gradske uprave zaposleno nas sedmero. Radimo i trudimo se. Naravno da uvijek ima negativnih komentara, ali nadam se da će građani shvatiti da mi uvijek radimo i želimo gradu i građanima samo dobro. Nitko nije nepogrešiv pa ni mi. Stoga i prihvaćamo svaku dobronamjernu kritiku i uvijek smo spremni za konstruktivni razgovor i prijedloge. Posla je puno i jako je živo. No meni će ova godina biti upamćena po dobrom.

Što se tiče posla do godine ne očekujem nikakvu manju aktivnost. Mi kroz cijelu godinu evidentiramo uočene potrebe, a što će od toga biti moguće realizirati kroz održavanje ili unaprijeđenje, dogradnju komunalne infrastrukture do godine, bit će poznato uskoro kada  definiramo gradski proračun za iduću godinu čija izrada počinje ovih dana. Nažalost već sada je u komunalnom segmentu uočen veliki porast troškova energenata što bi moglo smanjiti sredstva za druge aktivnosti.