Energetska kriza na svjetskom tržištu i višestruki rast cijena energenata, posebno struje, mnoge je dovela u situaciju da se naglo i neplanirano okrenu alternativnim načinima proizvodnje električne energije. Jedan od takvih je i vlastita proizvodnja električne energije. Vruća roba u ovom trenutku su solarne elektrane, a dostupne su kao kućni krovni paneli manjih kapaciteta, namijenjeni pretežno fizičkim osobama i dovoljni za potrebe kućanstva ili one većeg opsega pogodne za proizvodnju i prodaju namijenjene većinom pravnim subjektima.
Hoće li cijene struje i dalje rasti, na koji načini iskoristiti poticaje iz EU fondova, kako postati energetski neovisan i što to znači za vaše poslovanje, kakvo je stanje na tržištu obnovljivih izvora električne energije, mogu li se vaši troškovi za struju smanjiti i koliko je vremenski povrat investicije nakon ulaganja u obnovljive izvore energije, samo su neka od pitanja stavljena na stol pred sudionike i goste konferencije „Kako prevladati izazove na energetskom tržištu“, održane 14. lipnja u Hrvatskom domu u organizaciji Udruženja obrtnika Pakrac – Lipik. Stručni sudionici iz polja energetike su u trosatnom izlaganju pred pedesetak predstavnika javnih ustanova i poslovnih subjekata pružili informacije iz prve ruke o nepredvidljivosti tržišta električne energije, ali i detaljno uputili potencijalne ulagače u mogućnost uključivanja u sustav proizvodnje električne energije putem solarnih elektrana.
Detaljnije o tržištu električne energije govorio je Igor Marinac, pomoćnik direktora sektora prodaje iz HEP Opskrbe, vodećeg opskrbljivača u Hrvatskoj, a zakonsku je regulativu s naglaskom na solarne elektrane pojasnio Dejan Buchwald, voditelj tehničke potpore HEP Opskrbe. On se u svojem izlaganju posebno dotaknuo glavne teme i instalacije proizvodnih postrojenja. Raščlanio je razlike sunčanih elektrana za vlastitu potrošnju i onih za proizvodnju, pojasnio prava i obveze dionika ugovornog procesa te slovo zakona po tom pitanju. Dodao je da HEP Opskrba trenutno ima ugovore s 2900 proizvodnih postrojenja od čega 1870 otpada na kućanstva s ukupnom snagom 12 MW.
O tehničkim preduvjetima i načinima priključenja solarnih elektrana govorio je Matija Briševac, inženjer u odjelu za pristup mreži HEP ODS, Elektra Križ. Briševac je pojasnio uvjete, korake postupka te naveo potrebnu dokumentaciju s ciljem ishodovanja posljednjeg papira – potvrde za trajni pogon – dokumenta kojim HEP potvrđuje da je sve u skladu s uvjetima i da vaša suradnja tog trena započinje.
Četiri osnovna pitanja
Iskustva s terena i oko posla s instalacijom solarnih panela, ekspanziju interesa za iste, ali i konkretne brojke koje iskazuju uštedu i isplativost „zelenog“ ulaganja te konačan povrat investicije s početkom zarađivanja, s prisutnima je podijelio Zdenko Tica, direktor tvrtke Ziv-Tica. On je svima u kino dvorani Hrvatskog doma, ali i onima koji čitaju ovaj tekst te razmišljaju o solarima, predložio da si postave 4 pitanja: Koliko sada godišnje trošite električne energije (kWh), koliko planirate godišnje trošiti u budućnosti, koja ste kategorija (kućanstvo ili poduzetništvo) te koliko površine legalno izgrađene građevine (krovište i slično) je na raspolaganju za postavljanje fotonaponskih panela. Ti odgovori trebaju biti prvi korak u vašem solarnom projektu. Dalje je Tica pojednostavljeno prikazao provedbene korake iz perspektive izvođača radova podijelivši neke savjete i iskustva čime je ovu konferenciju dodatno učinio informativnom i svrsishodnom.
Ispred Lokalne razvojne agencije Poduzetnički centar Pakrac, iz ugla potpore obrtnicima i poduzećima, obratila se Vanja Ražov, voditeljica odjela za razvoj i projekte. Kao dobru priliku istaknula je Operativni program Konkurentnost i kohezija 2021-2027, financiran iz Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda te unutar njega Prioritet 3 - promicanje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energija - vrijedan 13,4 milijarde kuna. Također, simulirala je i predviđanja temeljena na iskustvima i zatvorenim pozivima za poticanje OIE.
Najavila je i natječaje za treći kvartal ove godine koji se odnose na potpore u vidu bespovratnih sredstava za ulaganja u zelene tehnologije koje doprinose energetski i resursno učinkovitom gospodarstvu, namijenjene malim i srednjim poduzetnicima prerađivačke industrije. Intenzitet potpore bi bio 20-50 posto, a maksimalno do 7,5 milijuna kuna. Predstavljeni su i ostali izvori financiranja kroz namjenske kreditne linije komercijalnih banaka.
Kako je konferencija bila interaktivnog karaktera, iz publike je pitanje postavila i jedna korisnica solarnih panela u kućanstvu. Ona je predstavila vlastito negativno iskustvo te zatražila konkretan odgovor koji od prisutnih nije dobila. Ne ulazeći u detalje, to samo po sebi govori da, unatoč svim vidljivim benefitima, prije ovakve investicije valja biti izuzetno oprezan i detaljno se informirati kako kasnije ne bi financijski trpjeli zarobljeni potpisanim ugovorima.