U 2021. godini pakrački Komunalac je sakupio i deponirao na Crkvište 1943,8 tona miješanog komunalnog otpada što je za 69 tona više nego 2020. godine. To je daleko od postavljenog cilja 2017. godine Vladinom Uredbom o gospodarenju otpadom prema kojem smo svake godine trebali „proizvesti“ manje miješanog otpada da bismo 2021. godine došli na 1145 tona. Lani smo planiranu količinu premašili za skoro 800 tona ili bezmalo 70 posto. Dakle, lani smo opet po pitanju razvrstavanja otpada bili zločesti. Istovremeno je kroz kante za odvojeno sakupljanje otpada (papir), zelene otoke i reciklažno dvorište lani prikupljeno i adekvatno zbrinuto 372,5 tona raznog otpada. Dakle razvrstali smo nešto manje od petine našeg otpada.
Ovi podaci proizlaze iz Izvješća o gospodarenju otpada koje je Josip Bišćanin, direktor Komunalca, pripremio za narednu sjednicu Gradskog vijeća, a odnose se na oba grada, gdje se Komunalac bavi tom djelatnošću pri čemu u Lipiku organiziranim odvozom otpada nije obuhvaćeno samo 2,1 posto stanovnika, a u Pakracu 2,27 posto. Na taj način stanovnici na području Grada Pakraca lani su predali 1080 tona miješanog otpada što je povećanje od 4,4 posto u odnosu na prethodnu godinu, a Lipika 864 tona ili 2,8 posto više. Preostali otpad koji je završio na Crkvištu odnosi se na biorazgradivi otpad i otpad s pročišćivača u Dobrovcu.
Što se tiče razvrstavanja otpada na spomenute načine (372 tone) najzastupljeniji je papir i karton, ukupno 217 tona (12 više nego prethodne godine), potom staklena ambalaža 35 tona te 10,5 tona plastična ambalaža. U tom segmentu glomazni otpad je prisutan sa 77,57 tona pri čemu je iz njega izvučeno 48 tona drvenog otpada, 5 tona plastike i 3,5 tona metala. Interesantan podatak je da su građani lani predali 17 tona glomaznog otpada manje nego prethodne godine. Direktor Bišćanin za to nema neko posebno objašnjenje jer su oni odradili sve naručene prijevoze na koji građani imaju besplatno pravo jednom godišnje pa se je za nadati da je ovaj manjak ostao na tavanima, podrumima i šupama, a ne negdje u šumi ili putnim jarcima.
Premalo posjećeno reciklažno dvorište
Preostali selektirani otpad odnosi na 31,5 tonu koju su građani predali u reciklažno dvorište na Krndiji pri čemu je od 49 vrsta najzastupljenija odbačena elektronička oprema (8,2 tone) otpadne gume (4,2 t), građevinski materijal, plastična i staklena ambalaža (svaka po 3,2 t), tekstil (2t), metalna ambalaža (1,5t). U odnosu na godinu prije na reciklažno dvorište je predano za 15 tona više otpada što je što je skoro dvostruko više u odnosu na prethodnu godinu. No to odgovara činjenici da je u 2020. godini reciklažno dvorište radilo od početaka svibnja, a lani cijele godine pa je povećanje rezultat dužeg vremenskog razdoblja rada, a ne povećanja navike rješavanja otpada na ovakav kvalitetan način.
Idući mjesec će Komunalac u domaćinstava Pakraca i Lipika po prvi put prazniti žute kante namijenjene plastici, distribuirane ove zime pa će biti interesantno saznati koliko su građanina taj način sortirali plastike i koliko će time smanjiti količinu predanog miješanog otpada.
Što se tiče udjela otpada (smeća) koje završi na smetlištu na Crkvištu i selektiranog otpada koji se vrati u novu prerada, koje smo definirali kao 5:1, ukupno stanje je nešto povoljnije ako se uzme u obzir i segment gospodarstva jer Metalko otkupljuje znatne količine metalnog otpada, tvrtka iz Virovitice preuzima besplatno elektronički otpad, pojedini gospodarstvenici (primjerice vulkanizeri) i ustanove, naročito zdravstvene, imaju obvezu otpad predavati iz svog segmenta poslovanja ovlaštenim tvrtkama o čemu moraju posjedovati adekvatnu pisanu dokumentaciju. Pored toga vjerojatno velike količine biorazgradivog otpada završi na privatnim okućnicama obiteljskih kuća u podijeljenim plastičnim ili improviziranim komposištima.
No sve je to još nedovoljno. Posebno u kontekstu konstatacija iz Bišćanovog izvješća da na odlagalištu na Krndiji još ima mjesta za oko 7,5 tisuća tona sabijenog otpada nakon čega ćemo ga morati odvoziti na buduću regionalnu deponiju u Šaguljama (90 km) što će netko (građani) morati platiti.