Danas poslijepodne u prodaji će biti novi 596. broj „Pakračkog lista“ u kojem možete pročitati:
Potraga za boljim
Ako Državni zavod za statistiku ne promijeni metodologiju narednih deset godina jedinica lokalne samouprave Grad Pakrac imat će za sve administrativne potrebe 7.095, a naselje Pakrac 4.147 stanovnika. Toliko nas je popisano na lanjskom popisu stanovništva održanom u rujnu i listopadu. Oba statistička pokazatelja su znatno manja nego prije deset godina, za 16,1, odnosno 14,4 posto i to vjerojatno nikoga ne iznenađuje. Rezultati su time očekivani i nastali kao dugogodišnja posljedica činjenice da je svake godine prošlog desetljeća umiralo prosječno 60-tak Pakračana više nego što ih se rađalo. Drugi dio od tog minusa od 1365 stanovnika, oko 750, nastao je kao posljedica činjenice da se u tom desetljeću svake godine odselilo više stanovnika nego što se doselilo.
Još poraznije je zagledanje u dublju povijest koje ukazuje da na ovim prostorima od prvog službenog popisa 1857. godine nikada nije živjelo manje ljudi. Već tada, prije 164 godine, u granicama današnje administrativne jedinice Grada Pakraca, živjelo je 8.030 stanovnika, a prije točno 90 godina dosegli smo rekordnih i iz današnje perspektive nevjerojatnih 20.161 stanovnika.
Kako je to moguće?
Od sredine 19. stoljeća pa do Drugog svjetskog rata Slavonija i Pakrac bili su područje u koje se u potrazi za preživljavanjem doseljavalo iz cijele Austro-Ugarske monarhije. Ne pojedinačno, nego u cijelim imigracijskim valovima. Na početku tog vala doseljavanja su u naše krajeve doselili Talijani iz sjeverne Italije. Nekako u isto vrijeme su, u ne malom broju, stigli Španovčani iz Gorskog Kotara. Nekoliko desetljeća poslije početkom industrijske proizvodnje u našoj pilani došla je s obiteljima kvalificirana radna snaga iz češkog i njemačkog dijela tadašnje monarhije. Prateći stare demografske teorije mogli bismo konstatirati da je na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće na ovom prostoru kruha bilo za sve i postaviti pitanje kako to da se stotinjak godina poslije tu više ne može prehraniti niti polovina stanovnika iz onog doba.
No u tih stotinjak godina, i tri rata, sve se promijenilo. Silni tehnološki napredak je omogućio stanovništvu veliku mobilnost, a internet unazad dvadeset godina nas bolje informira o događajima u udaljenim krajevima, nego o onima iz susjednog sela. U ljudskoj prirodi je oduvijek težnja za boljim, lakšim, novim što često podrazumijeva promjernu životne sredine i to ne mogu promijeniti nikakve lokalne demografske mjere koje na život mladih ljudi ipak imaju tek kozmetički karakter. Stoga, za budućnost, kada je u pitanju demografija, s razlogom postoji zabrinutost.
S druge pak strane, na granicama Europe, čekaju milijuni izbjeglica iz siromašnih dijelova Azije i Afrike koje svoje bolje, a koje naši ljudi traže u Austriji ili Njemačkoj, vide između ostalog u tim ispražnjenim dijelovima Europe. U takvoj suvremenoj seobi naroda, teško je vjerovati da bi jedno područje, veličine svega oko 350 četvornih kilometara, umjerene klime i brojnih prirodnih bogatstava, solidno urbanizirano ostalo ispražnjeno od stanovnika. Samo je pitanje koliko smo mi spremni prihvatiti takve kulturološke i svake druge promjene koje nose migracijski valovi. No, sila zakon mijenja.
TEMA BROJA: REZULTATI POPISA STANOVNIŠTVA Izgubili smo 1365 stanovnika
Grad Pakrac na prošlogodišnjem rujansko-listopadskom popisu stanovništva imao je 7095 stanovnika, rezultat je prvih preliminarnih objavljenih rezultata koje je na svojim stranicama 14. siječnja objavio Državni zavod za statistiku (DZS). U usporedbi s rezultatima popisa iz 2011. godine kada smo imali 8460 stanovnika to je za 1365 manje ili 16,1 posto.
Naravno da je naselje Pakrac i dalje najveće u administrativnoj jedinici koji je u vrijeme prošlogodišnjeg popisa imao 4.147 stanovnika ili za 695 manje (14,4 posto) nego prije deset godina kada je u njemu živjelo 4842 osobe. Statistički broj stanovnika po našim naseljima objavljujemo u tablici. Piše: Darko Baronica
INTERVJU: MONIKA LUCIĆ FIDER, RAVNATELJICA GRADSKE KNJIŽNICE PAKRAC U epidemiološkom razdoblju građani više čitali
Gradska knjižnica Pakrac je lokalna ustanova koja je u zajednici prepoznata kao jedna od nositelja kulturnih i društvenih događanja u gradu. Kako su se s obzirom na epidemiološka ograničenja prilagodili u radu, je li epidemija poremetila funkcioniranje knjižnice i broj članstva, ali i o budućem novom prostoru u koji će se preseliti za otprilike dvije godine u Spahijskom podrumu razgovarali smo s Monikom Lucić Fider, ravnateljicom Gradske knjižnice Pakrac. Razgovarala: Iva Širac
NAŠI SUGRAĐANI: "TESSARI" POSTAO "TREND" Nova trgovina 50 metara niz cestu
Sada već davne 1993. godine otvorena je od strane poznate pakračke obrtničke obitelji Tessari, a gotovo 28 godina mnogim je Pakračanima bila omiljena destinacija za opskrbu odjećom, obućom, donjim rubljem, pozamanterijom ili pak sportskom opremom. Trgovina „Tessari“, oduvijek smještena na početku Tomislavove ulice, većinu je vremena slovila kao jedna rijetkih, a često i jedino mjesto u gradu gdje se nabavljala markirana roba, ali i mjesto gdje se za kvalitetu ostalih proizvoda garantiralo imenom i prezimenom. Sve do pred kraj prošle godine kad se obitelj Tessari povlači iz posla tekstilom i zatvara trgovinu. Piše: Dinko Kliček
U novom broju još pišemo:
KORONAVIRUS Na Požeštini divlja, lokalno u opadanju
ŠTO NAS OČEKUJE U GRAĐEVINSKOJ 2022. GODINI Najviše novca gradskim prometnicama
MARIJANA PETIR U RADNOM POSJETU PAKRACU Upoznata s projektima i investicijama, ali i problemima poljoprivrednika
RADOVI NA AGLOMERACIJI Naznaka prvih tehničkih pregleda
GRAD PAKRAC Nova aplikacija za prijavu komunalnog nereda
30 GODINA LOGORA BUČJE Doznati sudbinu nestalih trajna je zadaća ove države
PAKRAC DOBIO PRVOG MALOG SUGRAĐANINA U OVOJ GODINI Maleni Andrija - prva pakračka beba
DOKUMENTARNI ZAPIS Rat i demografija se jako ne vole
TREBATE LI OVE GODINE CIJEPITI PSA? Odgovor je isključivo u putovnici
HRVATSKI MOTOCIKLISTIČKI SAVEZ Vladimiru Tessariju nagrada za životno djelo
Sve to pročitajte u NOVOM BROJU PAKRAČKOG LISTA kojeg možete kupiti već danas na sljedećim lokacijama: MLIN I PEKARE (Hrvatskih velikana, Strossmayerova, Prekopakra), KTC, TO KRNDIJA.