„Danas se prisjećamo prijatelja i vitezova koji su iz čiste ljubavi prema domovini išli braniti ono što su neki porobili. To su dani kada se sjećamo kako je goloruk hrvatski narod išao braniti svoju domovinu. No prisjećamo se i da zakoni Republike Hrvatske jasno definiraju što je ratni zločin, što je abolicija, a što je oprost i nitko nema pravo ne primjenjivati zakone. Niti jedna institucija nema pravo ne procesuirati ratni zločin. Zbog onih koji su organizirali SAO Zapadna Slavonija, koji su na tom prostoru organizirali paravojne postrojbe, koji su pokrenuli pobunu, ovih 12 života su ugašeni. No ti isti slobodno šeću i danas. Zato s ovog mjesta, kao i svake godine, apeliram na Državno odvjetništvo da napokon pokrenu temeljitu, dosljednu, jasno i zakonitu istragu protiv svih onih koji su pokrenuli zločin nad ovim vitezovima.
Časno je poginuti, no zarobljenici ne smiju biti pogubljeni i masakrirani. Zato klanjajući se ovim vitezovima želimo da ove moje riječi postanu djela Državnog odvjetništva i tada ćemo bar donekle biti zadovoljni njihovim radom. Ovako ne procesuirajući zločin dozvoljavaju da se njihovi počinitelji slobodno kreću Hrvatskom“, rekao je Josip Đakić, saborski zastupnik i predsjednik HVIDR-e RH, danas i izaslanik predsjednika Hrvatskog državnog sabora, na komemoraciji koja je prijepodne održana kod brusničkog mosta na mjestu gdje je podignut spomenik 12-torici pogubljenih pripadnika 127. Virovitičke brigade.
Krajem 1991. godine, 29. prosinca, 127. brigada HV Virovitica sudjelovala je u akciji oslobađanja sela Brusnik koja je u večer toga dana obustavljena. Virovitički branitelji su se vratili na početne položaje osim njih dvanaest koji su ostali zarobljeni ili poginuli u četničkoj zasjedi da bi par dana kasnije dobili informaciju da su svi zarobljeni i pobijeni. Tijela su razmijenjena 9. siječnja 1992. godine, a 2006. godine je na tom mjestu podignuto spomen obilježje.
Tragičnih događaja prisjetio se Zvonko Kožnjak, predsjednik Koordinacije braniteljskih udruga Grada Virovitice, rekavši kako su od početka prve ratne operacije „Otkos 10“ do 31. prosinca 1991. virovitički branitelji na svome području djelovanja oslobodili 36 sela i gradova, a iz tadašnje općine Virovitica u obrani Hrvatske na raznim ratištima sudjelovalo je oko 5500 Virovitičana ili svaki četvrti stanovnik od kojih je 136 poginulo. On se prisjetio, ne samo dana tragičnih događaja, nego i prvih komemoracija bez spomen obilježja i zahvalio svima koji se već trideset godina prisjećaju ovih tragičnih događanja.
Sjećamo se prošlosti radi generacija koje dolaze
Gradonačelnik Virovitice Ivica Kirin je istaknuo da ovo nije nikakvo privatno okupljanje nego smo danas ovdje da bismo nastavili pričati priču kako je stvorena hrvatska država, ne vama koji ste bili sudionici tih događanja nego generacijama koje dolaze kako bi one znale što se događalo. „Jer kada se prestane pričati sve ode u zaborav i moglo bi se dogoditi da se povijest ponovi. Kao gradonačelnik sam ponosan na ono što su Virovitičani ovdje, ali i u cijeloj Hrvatskoj, dali u stvaranju hrvatske države“, rekao je gradonačelnik Kirin.
Miroslav Ivančić, predsjednik Gradskog vijeća, u ime Grada Pakraca je zahvalio svima koji 30 godina s istim žarom, ljubavlju i ponosom dolaze ovdje podati počast hrabrosti i ljubavi za domovinu, ali isto tako da se ne zaboravi ovaj zločin. Ove žrtve su temelj ove države.
Igor Andrović, župan Virovitičko-podravske županije, je naglasio da je ovo okupljanje danas najmanje što možemo učiniti kako bismo se prisjetili ovih junaka, ali i svih ostalih žrtava Domovinskog rata i to moramo činiti svake godine. Ne samo zbog ovih žrtava, nego i zbog svih onih generacija rođenih nakon Domovinskog rata koji o njemu uče kroz neke zapisane događaje, ali još više kroz ovakve obljetnice. Stoga veliko hvala svima vama koji svake godine organizirate dolazak ovdje, rekao je župan Andrović.
Bez tih žrtava RH ne bi bila priznata
Darko Nekić, državni tajnik u Ministarstvu hrvatskih branitelja, danas i izaslanik ministra Tome Medveda, podsjetio je da je obilježavanje obljetnica iz Domovinskog rata jedna od temeljnih zadaća ovog Ministarstva kako bi se sačuvala sjećanja na ovakve žrtve i njihovo junaštvo zbog kojih živimo u slobodi i miru. Bez tih žrtava ne bi bilo međunarodnog priznanja Republike Hrvatske i svega onog što se nakon toga dogodilo. Od naših svijeća i vijenaca danas puno je važnije da oni koji dolaze poslije nas znaju što se dogodilo na ovom mjestu i svim ovakvim mjestima u Republici Hrvatskoj. Stoga na ovakvim mjestima postavljamo ovakve spomenike.
Nakon komemoracije kod brusničkog mosta izaslanstva su obišla i druga dva spomen obilježja na pakračkom području posvećena virovitičkim braniteljima: na cesti Pakrac-Požega Borisu Raletiću i Željku Ljuni, te u Ulici Kalvarija petorici pripadnika postrojbi MUP-a kojima je u prosincu 2016. godine postavljeno spomen obilježje.
Osim spomenutih komemoraciji su prisustvovali čelništva policijskih uprava naše i virovitičke županije te brojna izaslanstva udruga proisteklih iz Domovinskog rata s obje županije tako da je položeno ukupno 12 vijenaca. Molitvu je predvodio pakrački župnik Jozo Zorić.