Slijedi nam zima i po logici snijeg što znači i posao za zimsku službu. U Pakracu je po tome najprimjetljiviji Vlastiti pogon Grada Pakraca ili komunalni pogon kako se češće naziva. O tom dijelu njihovog posla, ali i o održavanju zelenih površina te drugim pitanjima rada komunalnog pogona razgovarali smo s Almirom Delihodžićem koji je njihov voditelj svih 14 godina od osnutka 2007. godine.

Kakvo je trenutno brojčano stanje zaposlenih u Vlastitom pogonu?

Sada u njemu radi sedam osoba na neodređeno vrijeme. Do 9. studenog smo imali na raspolaganju devet osoba koje su pola godine bile zaposlene kroz program javnih radova. Do sada, tijekom zimskog razdoblja, samo smo jednom mogli računati na takav vid pomoći. Dolaskom proljeća, kreću i mjere poticanja zapošljavanja koje već godinama redovito koristimo. Isto tako s godinama se mjera javnog rada mijenjaju po pitanju uvjeta koji određuju broj zaposlenika, njihovu strukturu. Bez obzira na sve uvelike nam pomažu, a prisutnost žena  među njima odražava se uređenim cvjetnim nasadima.

Osim zaposlenika, s obzirom na prirodu posla, za učinkovitost komunalnog pogona bitna je i mehanizacija s kojom raspolažete. Kakvo je sada stanje?

Prisutni su brojni ručni alati, ručne i strojne kosilice, trimeri, ryderi, mali komunalni traktori... No za sve to pokrenuti je potrebno osoblje koje mora biti osposobljeno za rad na siguran način. Nažalost, danas je na Zavodu za zapošljavanje sve teže naći takve radnike.

S obzirom da je vegetativna sezona, koja podrazumijeva održavanje zelenih površina s radovima poput košenja i orezivanja drveća, za ovu godinu završena, sada nam je prioritet zimska služba. Za tu namjenu raspolažemo kamionom opremljenim vučenim posipačem i ralicom, velikim traktorom s nošenim posipačem i ralicom, malim komunalnim traktorom opremljen nošenim posipačem soli i ralicom, freza za snijeg, te dva transportna  kombija. Što se tiče posipala na raspolaganju nam je 5 tona mješavine agregata i soli te oko 35 tona soli. Za usporedbu lani smo za cijelu zimsku službu utrošili oko 40-ak tona soli pri čemu se ta količina  odnosi na ceste u nadležnosti Grada Pakraca. O županijskim i državnim prometnicama brine Županijska uprava za ceste Poduzeće za ceste. Po pitanju zimske službe, mi smo spremni i što se nas tiče snijeg može pasti.

I za ljudstvo i za tehniku potreban je prostor. Dio građana ne zna da ste vi već nekoliko godina u prostoru bivšeg Konstruktora, odnosno pored Voda Lipik. Je li taj prostor sada dovršen?

Ulaganja u njega, bilo radom ili sredstvima traju i dalje. Kako je vozila i mehanizacije sve više u planu je i postavljanje nadstrešnice za njih, kao i natkriti prostor za sol i agregate. Nastojimo da sve to izgledom poprimi nekakvu prihvatljivu formu, a i omogućilo bi nam uvjetima rada zimske službe brži izlazak na cestu što nije nebitno.

Vlastiti pogon, kada je u pitanju zimska služba, brine o dijelu cesta u nadležnosti Grada, a o drugom dijelu brine tvrtka Amić transporti. Kako ste se podijelili?

Priprema najvažniji dio posla

Kao i do sada, većina naselja van Pakraca, razvrstani kao drugi i treći prioritet, u nadležnosti su Vlastitog pogona. Što se tiče samog grada (prvi prioritet) naša nadležnost počinje lijevom obalom Pakre do centra, preko brdskih dijelova sve do Planinarskog doma Omanovac te Prekopakre. Sela Badljevina, Omanovac, Dereza, Novi i Stari Majur, samo središte grada pripada u kooperantu. To je sustav koji funkcionira godinama.

Ova podjela u gradu vrijedi za kolnike. Međutim, vi čistite nogostupe u cijelom gradu mada bi to prema Odluci o komunalnom redu trebali odrađivati građani, vlasnici ili korisnici stambenih i poslovnih prostora ispred svojih objekata. Funkcionira li to?.

Recimo da djelomično ne funkcionira. Dio građana to odrađuje, dio ne.

Kao zimska služba radite i vikendima i praznikom, odnosno građani mogu očekivati da ako snijeg padne u noći subotu na nedjelju da ujutro čistite?

I kad nismo u zimskoj službi, po potrebi radimo vikendima i praznikom. Tijekom zimske službe pratimo meteorološke prognoze i u skladu s njom obavljamo pripreme. Pripreme su 90 posto posla. Odnosi se to na soljenje prometnica, posebice na uzbrdicama, kako bi djelovala na topljenje snijega dok još pada i kako bi bilo lakše raliti. Koliko će to biti uspješno ovisi i o prometu - što je gušći bolje se raznosi posipalo, djelotvornost takvog postupka je veća. To se odnosi na temperature do nekih 7 ili 8 stupnjeva u minusu nakon čega je učinak slabiji ili ga uopće nema.

Poseban tretman šetnici

U odnosu na prošlu zimu u gradu je novost šetnica na kojoj se neće više moći čistiti istom mehanizacijom kao lani. Kako to planirate riješiti i kakve su obveze tamošnjih stanovnika i korisnika poslovnih prostora?

Sukladno Odluci o komunalnom redu, obveze tamošnjim stanarima i korisnicima poslovnih prostora su iste kao i stanovnicima u ostalom dijelu grada. Snijeg i led s nogostupa ispred njih uklanjaju vlasnici i korisnici tih prostora. Kako je šetnica i trg novost ovogodišnje zimske službe u dogovoru sa stručnim službama Grada ustanovit ćemo njihov način čišćenja i soljenja. Za tu namjenu u pripremi imamo i frezu za čišćenje snijega. Ako i dođe do soljenja, ono će biti  minimalno.

Jesu li pripremljeni slivnici koji bi trebali pokupiti oborinske vode i otopljeni snijeg?

Nakon aglomeracije i opločavanja oni moraju biti novi, znači i pripremljeni. Za vrijeme zimske službe čiste se interventno kako bi, nakon topljenja snijega, odvodnja bila što bolja.

Osim zimske službe, kako se pješačka zona čisti u vrijeme kada nema snijega?

Ručno se čisti svakodnevno, a za sada, ponedjeljkom i petkom i strojnom čistilicom na električnu bateriju. Tiha je, ima podni i ručni usisavač te vrlo mekane četke. Prilikom čišćenja koristi vodu da se ne praši pored ugostiteljskih terasa. Što je podloga suša efikasnost je veća. Mi smo na šetnici imali dosta posla i ovog, prvog ljeta, prvenstveno na održavanju mladog zelenila koje smo zbog suše morali učestalo zalijevati. Koristim ovu priliku da poručim građanima da se ne brinu po pitanju zalijevanja u vrijeme kada smo, kao ovog ljeta, bili zamoljeni za štednju vode. U takvim slučajevima ne koristimo vodu iz šumetličkog vodovoda nego se snalazimo na razne druge načine, najviše iz bunara Hajduka na stadionu koji je izgleda nepresušan. Mislim da je zahvaljujući zalijevanju, ali i drugim našim poduzetim radnjama, sve mlado zelenilo na šetnici i trgu preživjelo prvu sezonu.  

Novi kontejneri se ne koriste dovoljno

Za razliku od drugih dijelova grada, šetnica je opremljena za pakračke prilike jednom novom urbanom opremom – kontejnerima za odlaganje psećeg izmeta. Koriste li ih građani?

Koriste, mada ne možda u dovoljnoj mjeri. Dobar primjer toga je nekadašnje stanje u  vrijeme novouređene „Venecije“ kada smo s tim imali podosta problema, ali je značajan dio njih uklonjen otvaranjem vau parka na njenom sjevernom završetku. Mogu reći da u nekoj većoj mjeri ne pronalazimo pseće izmete, ali da opuške, mada je šetnica opremljena i kontejnerima za njihovo odlaganje. No još uvijek pronalazimo nedaleko tih koševa podosta i opušaka i drugog smeća. Naročito nakon dana vikenda.  

Ono što može u drugim dijelovima grada otežavati rad zimske službe su aktualni radovi na aglomeraciji. Na brojnim mjestima u gradu preko kolnika su neasfaltirani prekopi, a značajan dio nogostupa također nakon radova nije saniran. Smeta li to radu mehanizacije zimske službe?

Naravno da smeta. Stručne službe grada nadziru te radove. Nadamo se da će do početka prvih pahulja dobar dio biti saniran. Veći problem predstavljaju neadekvatno postavljeni stupci prometnih znakova od kojih se neki, poput u Ulici braće Radić nalaze na  sredini pješačke staze, izdignuti poklopci šahtova u odnosu na razinu asfalta, ali i automobili parkirani na pješačkim stazama koje moramo zaobilaziti što održava na kvalitetu čišćenja.

Osim zimske službe što će vam još biti posao narednih mjeseci, prije početka vegetativne sezone?

Kao logistika dolazimo prvi, odlazimo zadnji

Ako zima bude suha biti će posla za ostalu mehanizaciju. Mislim na radni stroj i kamion. Slijede nam blagdani, postavljanje borova i jaslica, a događanja poput Božićnog sajma i dočeka Nove godine ovisiti će o epidemiji i mjerama. Tu su razne komemoracije, sportska natjecanja, naročito  Sajam Slavonski banovac. Na svim takvim događanjima mi kao logistika dolazimo prvi u smislu priprema prostora, postavljanja različite opreme, transporta i odlazimo zadnji nakon čišćenja prostora i povrata sve te opreme koju smo dovezli i montirali. Svih ovih godina nismo imali ozbiljnijih prigovora niti od jednog organizatora.      

Tijekom siječnja i veljače kreće i podjela komunalne naknade. I eto nam Dana grada i nova sezona košnje.

Za Vlastiti pogon koji je gori dio godine, vegetativni ili zimska služba?

Bez dileme vegetativni. Uslijed vremenskih promjena, moj dojam je da se produžila sezona košenja koja sada zna trajati i poslije Svih Svetih, znači nekih devet mjeseci godišnje rada na održavanju zelenih površina kojih je pri tom u gradu sve više.

Gdje deponirate sve ono granje i drugi zeleni otpad koji pokupite s gradskih površina?

Na deponiji. Uz onu za građevinski otpad odvajamo otpad koji s vremena na vrijeme saniramo. Nemoguće je drugačije jer se odvojene deponije pretvaraju u divlja odlagališta ostalog otpada.

Još uvijek postoje građani koji svoj, naročito krupniji otpad, odbacuje u prirodu, na mjesta na kojima to uopće nije predviđeno nakon čega mi to moramo sanirati. No i to je sada znatno manje prisutno nego ranijih godina.

Aglomeracija, bar trenutno, kada je u pitanju izgled grada stvorila je ne male probleme. Jedan od njih je i sječa zelenila u pojedinim ulicama poput Strossmayerove, Gundulićeve, ali i drugima. Razmišlja li se na razini gradske uprave o njihovoj zamjen?

Vjerojatno se razmišlja. Izvođač na aglomeraciji, koliko znam, ima obvezu sve dovesti u prvobitno stanje, a to je onda i zelenilo. Za detalje oko toga bi se trebalo raspitati u drugim službama gradske uprave što je njihov posao. Naše je da na terenu fizički odradimo osmišljeno. Radi toga mi je poznato da se stalno ulaže u zelenilo. Neće samo oni biti problem nakon aglomeracije. Tu su i prometni znakovi kojih sada podosta nema ili su povaljani što je nužno i zbog činjenice da radovi učestalo iziskuju promjenu prometne regulacije.

Posao Vlastitog pogona je i otklanjanje posljedica različitih vandalizama na urbanoj opremi što je naročito prisutno preko vikenda. Je li to i dalje problem?

Vandalizma na urbanoj opremi još uvijek ima

Mogu reći da se to s vremenom smanjilo i nije više toliko prisutno kao prije par godina. Mi vikendom imamo dežurstva i u jutarnjim satima prolazimo središtem grada. Sada uglavnom prikupljamo odbačeno smeće, trenutno najviše epidemiološke maske i šalice za „kavu za van“. Uništavanje urbane opreme poput koševa za smeće ili prometnih znakova je sada znatno manje  prisutno, kao da je svijest doprijela do ljudi, posebno mlađe dobi.

Kradu li se još uvijek i uništavaju cvjetne sadnice?

Nažalost da. Posebno iz cvjetnjaka postavljenih na velikom i malom mostu. Ono što ostane u pravilu završi u koritu Pakre. Na cvjetnim otocima se to u posljednje vrijeme prorijedilo. Uskoro, kada bude postavljena adventska rasvjeta ćemo vidjeti što će se događati s njom jer su nam iz prijašnjih godina iskustva takva  da je ona bila čest predmet vandalizma i krađa.

Što biste još htjeli istaknuti kao bitnim za rad Vlastitog pogona?

Prije svega zamoliti građane da se pridržavaju komunalnog reda, bilo da je riječ o ponašanju prema urbanoj opremi, bilo prema obvezama koji im nameće komunalni red, bilo u pogledu košnje ili čišćenja snijega. Bit će nam svima lakše i ljepše, a više novaca u gradskom proračunu će ostati za druge aktivnosti i sadržaje. 

.