Nakon istupa Damira Špančića 26. listopada u Pakracu i Branimira Glavaša na Facebooku u kojima tvrde da imaju pouzdana saznanja da je dr. Ivan Šreter pokopan na groblju u Banja Luci, poslali smo upit imaju li saznanja o tome u Ured za zatočene i nestale osobe Ministarstva hrvatskih branitelja. Dobili smo odgovor koji, uz uredničku opremu, objavljujemo u cijelosti.
"Vezano za Vaš upit, prije svega ističemo kako Ministarstvo hrvatskih branitelja provjerava sve informacije o nestalim i smrtno stradalim osobama u Domovinskom ratu iz svih izvora, sustavnim i odgovornim pristupom kakav očekujemo od svih dionika uključenih u ovaj iznimno osjetljiv i zahtjevan proces traženja nestalih osoba.
Glede Vašega upita za dr. Ivana Šretera, sina Josipa, rođ. 2. 1. 1952. godine, ističemo kako se dr. Šreter vodi u Evidenciji osoba nestalih u Domovinskom ratu Ministarstva hrvatskih branitelja, temeljem prijave nestanka koju su podnijeli članovi njegove obitelji. Prema tim podacima, dr. Šreter je zarobljen 18. 8. 1991. godine, nakon što su vozilo, u kojem se nalazio, na barikadi postavljenoj u mjestu Kukunjevac presreli pripadnici neprijateljskih paravojnih postrojbi. Nakon zarobljavanja, odveden je u neprijateljsko uporište u mjestu Grđevica, a potom u logor Bučje. (Napominjemo kako Ministarstvo hrvatskih branitelja traga za većim brojem hrvatskih branitelja i civila, koji su prema iskazima svjedoka, bili zatočeni u zloglasnom logoru Bučje.) Za potrebe identifikacije dr. Šretera, kao i drugih nestalih osoba, u organizaciji Ministarstva hrvatskih branitelja, prikupljeni su krvni uzorci njihovih srodnika, a nalazi tih uzoraka dostavljeni su i Međunarodnoj komisiji za nestale osobe. Naime, 2004. godine sklopljen je Zajednički projekt identifikacija između Ministarstva hrvatskih branitelja i Međunarodne komisije za nestale osobe. Tim projektom je predviđena razmjena nalaza krvnih uzorka, u slučaju da posmrtni ostaci nestalih osoba budu pronađeni izvan Republike Hrvatske.
Sudbina dr. Šretera i drugih zatočenika logora Bučje, bila je temom brojnih pregovora s neprijateljskom stranom, kako s predstavnicima pobunjenih hrvatskih Srba, predstavnicima srpske strane u Bosni i Hercegovini, tako i predstavnicima Komisije za nestala lica Vlade Republike Srbije, ali bez uspjeha.
Istražene 52 lokacije
Nakon uspješno provedenih vojno-redarstvenih operacija oslobađanja hrvatskog teritorija, temeljem svih raspoloživih informacija prikupljenih radom nadležnih tijela u Republici Hrvatskoj (ponajprije Ministarstva unutarnjih poslova i sigurnosnih agencija), u razdoblju od 1998. godine do danas, provedeno je cjelovito terensko istraživanje 52 lokacije na području Bučja i okolnih mjesta (Grđevica, Rogulje, Kusonje, Branešci i dr.). Niti na jednoj od 52 terenski istražene i obrađene lokacije posmrtni ostaci nisu pronađeni.
Ministarstvo hrvatskih branitelja stoga predano nastavlja s prikupljanjem podataka i svim drugim aktivnostima iz svoje nadležnosti koje bi u konačnici dovele do uspješnog rješavanja pitanja kako dr. Ivana Šretera tako i drugih nestalih zatočenika u logoru Bučje.
Ujedno, koristimo ovu priliku skrenuti pozornost na sljedeće:
Pravo obitelji da saznaju istinu
Temeljeno polazište u rješavanju sudbine nestalih osoba jest pravo obitelji da saznaju istinu o sudbini svojih članova. Ministarstvo posebnu pozornost posvećuje odnosu s obiteljima nestalih i smrtno stradalih osoba u Domovinskom ratu za koje nije poznato mjesto ukopa i udrugama koje ih okupljaju. O saznanjima do kojih dođe u svome radu, Ministarstvo ponajprije obavještava obitelji nestalih osoba. Pritom, imajući u vidu kako su obitelji nestalih osoba traumatizirane dugotrajnom neizvjesnošću, Ministarstvo pristupa odgovorno i moralno, obavještavajući obitelji o provjerenim i potvrđenim saznanjima. Tako je i o identifikaciji posmrtnih ostataka moguće govoriti tek po nalazu o utvrđenom identitetu.
Na žalost, zabilježeni su brojni pokušaji uznemiravanja i stvaranja osjećaja nesigurnosti kod obitelji nestalih osoba neprovjerenim informacijama o sudbini njihovih najbližih. Iako su neki od njih u dobroj vjeri, većinom se radi o zlonamjernim pokušajima zlouporabe položaja obitelji nestalih osoba radi stjecanja osobne ili druge koristi, što dodatno otežava njihov i ovako težak položaj.
Ministarstvo najoštrije osuđuje takve pokušaje.
Podsjećamo kako je 2019. godine donesen Zakon o osobama nestalim u Domovinskom ratu, koji pridonosi očuvanju dostojanstva osoba nestalih u Domovinskom ratu i njihovih obitelji, kao i žrtava Domovinskoga rata u cjelini te potvrđuje predanost države u rješavanju slučajeva nestalih osoba. Budući da je ključni problem u procesu traženja nedostatak informacija o nestalim osobama i prikrivenim grobnicama, Zakonom je predviđen institut nagrađivanja za dostavljene informacije i dokumentaciju koja može pridonijeti pronalasku nestalih osoba, ali su propisane i prekršajne odredbe za uskraćivanje informacija i dokumentacije za rješavanje slučajeva nestalih osoba.
Glede suradnje s tijelima Bosne i Hercegovine u traženju nestalih osoba, ističemo kako s Bosnom i Hercegovinom surađujemo temeljem Protokola o suradnji u traženju nestalih osoba koji su 2017. godine sklopile Vlada Republike Hrvatske i Vijeće ministara Bosne i Hercegovine. Cilj sklapanja Protokola jest uređena međudržavna suradnja kako bi se, između ostaloga, prevladala moguća zlouporaba pitanja nestalih osoba na toj razini. Prema Protokolu, traženje nestalih osoba odvija se putem suradnje između nadležnih tijela - Ministarstva hrvatskih branitelja i Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine. Ministarstvo kontinuirano surađuje s nadležnim Institutom za nestale osobe razmjenom informacija i poduzimanjem drugih mjera i radnji u istraživanju sudbina nestalih osoba, što je jedini službeni mehanizam rješavanja pitanja nestalih osoba".