Sustav „zelenih otoka“ ne funkcionira onako kako je zamišljen, jedinstveno su ustvrdili na zadnjoj sjednici Gradskog vijeća Pakrac i vijećnici i gradonačelnici i Josip Bišćanin, direktor Komunalaca, tvrtke koja je zadužena za njihovo funkcioniranje. Razlog je što građani nerijetko ne sortiraju otpad prema namjeni određenog kontejnera, ali još češće vreće ili kutije odlažu pored kontejnera što ostavlja neuredan dojam. S druge pak strane, građani prigovaraju da se kontejneri nedovoljno često prazne, otvori za ubacivanje otpada, naročito kod plastike, su za pojedine ambalaže premale.
Komunalac je na području oba grada prije više od jednog desetljeća postavio 30 setova kontejnera (papir, plastika, staklo) te još 12 pojedinačnih kontejnera među kojima i tri za tekstil (Vukovarska ulica na Gavrinici i parkiralište kod RKT groblja, te u Gaju). Što se tiče područja Grada Pakraca, u samom naselju Pakrac je 14 setova te još šest u najvećim ostalim naseljima, a u pet naselja se nalazi samo kontejner za staklo. Kontejnere za papir, plastiku i tekstil prazni Komunalac, a Unija Nova Zagreb za staklo. Nekog pravila u ritmu pražnjenja nema, kažu u Komunalcu. Oni svoje kontejnere prazne po potrebi ili usput, dok Unija to radi po narudžbi, pozivu iz Komunalca, što i naplaćuju.
Lani je kroz zelene otoke sakupljeno 205,7 tona papira i kartona što je povećanje u odnosu na prethodnu godinu za oko 55 tona ili 27 posto. Pored toga na njima je sakupljeno 37 tona stakla, 6,8 tona plastike te 2,7 tona tekstila čime je Crkvište „pošteđeno“ za više od 252 tone novog otpada.
Nove kante za plastiku
Sadašnji sustav zbrinjavanja otpada na području Pakraca i Lipika trebao bi promjene doživjeti početkom iduće godine. Fond za zaštitu okoliša proljetos je isporučio 5500 žutih (ponešto plavih) kanti za otpad veličine 120 litara te za stambene zgrade veće žute kontejnere. Njih planiraju od početka idućeg mjeseca pa do kraja godine podijeliti svakom domaćinstvu, odnosno kontejnere višeetažnim zgradama i većim tvrtkama i trgovinama za odvojeno sakupljanje plastike, a prvo pražnjenje tih kanti planiraju u siječnju. Tako će od prvog mjeseca iduće godine iz svakog domaćinstva dva (na selima) do četiri puta (oba grada) mjesečno prazniti zelene kante (miješani otpad) te po jednom smeđe (papir) i žute (plastika). Kroz određeno razdoblje, kada se za to pokaže vrijeme, bi pražnjenje zelenih kanti (miješani otpad) na svim područjima smanjili na dva odvoza mjesečno. Do smanjenja broja mjesečnog pražnjenja zelenih kanti došlo bi radi kapaciteta vozila i ljudi koji se u Komunalcu bave tim poslovima, ali i po logici, jer bi građani trebali plastični otpad razvrstavati u žute, a ne više zelene kante, kaže Josip Bišćanin, direktor Komunalca ističući da je već sada prosjek predaje smeđih kanti po domaćinstvu oko 1,7 kanti mjesečno.
Nakon toga u Komunalcu razmišljaju o promjeni sustava zelenih otoka. Kako bi svako kućanstvo imalo posebnu kantu za papir i plastiku više ne vide potrebu da postoje po naseljima i kontejneri za njihovo odlaganje. Tim više jer je od lanjskog svibnja u funkciji i reciklažno dvorište na Krndiji, a papir i plastika su tek dva asortimana od 50-ak koji na reciklažnom dvorištu besplatno selektivno prikupljaju od građana i isporučuju ovlaštenim sakupljačima pri čemu to i plaćaju, dok nešto malo naknade dobivaju samo za papir, elektroniku i povratnu ambalažu.
Smanjiti količinu otpada na Crkvištu
Drugi efekt koji očekuju od dodatne kante za sortiranje otpada na kućnom pragu je smanjenje miješanog otpada koji završi na deponiji Crkvište na Krndiji, što je još jedan problem u zbrinjavanju otpada. Dovršetkom sanacije Crkvišta, deponija više nije rupa bez kraja, već je riječ o izgrađenim kasetama koje imaju limitiran kapacitet. Prema sadašnjem ritmu odlaganja, on će se napuniti za pet do šest godina. Nakon toga ćemo smeće morati voziti na regionalnu deponiju, vjerojatno u Šagulje kraj Nove Gradiške udaljeno 97 kilometara, pri čemu ćemo morati platiti i odlaganje i prijevoz, što će neminovno doći do poskupljenja ovih usluga kod korisnika.
Drugi problem neselektiranja otpada na kućnom pragu je ekološke prirode, ali i obveze koju je Hrvatska na tom planu preuzela u Europskoj uniji. Lani smo na Crkvište deponirali 1.875 tona, a cilj postavljen još 2015. godine kada smo tamo deponirali 2121 tonu, prema toj uredbi je iznosio 1.230 tona u 2020. godini, odnosno od tog ekološkog cilja smo dalekih 645 tona. Znakovito je da smo bitnije smanjili godišnje deponiranje otpada na Crkvište samo 2018. godine kada je to smanjenje u odnosu na prethodnu godinu iznosilo 180 tona ili devet posto. Znakovito je utoliko što je Komunalac u toj godini prešao na novi način naplate, pri čemu se dodatno naplaćivala isporuka druge i svake sljedeće zelene kante u istom mjesecu (oko 10 kuna po kanti). U ostalim godinama, smanjenje deponiranja na Crkvište je simbolično, 6 do 7 tona.
Otpad Komunalcu donosi gubitke
Komunalac je lani u svim djelatnostima (zbrinjavanje otpada, održavanje groblja, upravljanje stambenim zgradama, dimnjačarska služba) prihodovao 13,9 milijuna kuna, od čega 2,6 milijuna kuna od zbrinjavanja otpada. Direktor Bišćanin kaže da taj prihod ne pokriva troškove. Otpad se iz kućanstava i gospodarskih čimbenika prikuplja s tri kamiona koje opslužuje devet radnika. Na Crkvištu i reciklažnom dvorištu rade još dva radnika i dva stroja (kompaktor i bager), a na tim poslovima radi i dio administrativno-računovodstvenih radnika. Svi oni trebaju dobiti plaću kao i što za strojeve treba gorivo, maziva, servis, popravci. Treća troškovna stavka je već spomenuta naknada koja se plaća preuzimačima otpada iz reciklažnog dvorišta i zelenih otoka. Dodatni je problem što se ne ulaže u zanavljanje i modernizaciju strojnog parka, naročito u kamione koji su stari 17, 15 i 10 godina. O cijeni koje će plaćati građani i gospodarstvo na prijedlog gradonačelnika/ce odlučuju gradska vijeća. Za sada nema u najavi promjene cijena koje će i dalje za domaćinstva u obiteljskim kućama iznositi s uključenim PDV-om oko 30 kuna mjesečno (jedna zelena kanta), odnosno 40-ak kuna mjesečno za obitelji u stambenim zgradama ovisno o broju članova domaćinstva, što su, kažu u Komunalcu, među najnižim cijenama u regiji. Do kada po toj cijeni, ovisi o brojnim čimbenicima, ali je jedan sigurno i naša spremnost da otpad selektiramo prema uputama i raspoloživim spremnicima na kućnom pragu.