Pakrački vijećnici su zadovoljni radom gradskih tvrtki u korona izazovnoj lanjskoj godini, a od raznih bilančnih i statističkih pokazatelja više ih zanima svakodnevica, može se zaključiti nakon jučerašnje sjednice Gradskog vijeća Pakrac koja se doista može nazvati izvještajnom jer su o svom lanjskom radu izvješća podnosili čelni ljudi LRA Poduzetnički centar Pakrac, Komunalac, Vode Lipik, Dječji vrtić Maslačak, ali i gradonačelnica o svom radu u prvoj polovini ove godine kao i o poslovanju gradske kase, što je uz aktualni sat trajalo nešto manje od tri sata.

U gradskoj kasi sve uobičajeno

Ukupno ostvareni prihodi u prvom polugodištu ove godine u gradskom proračunu su iznosili 18,9 milijuna kuna ili 34,5 posto od planiranog. Rashodi su bili nešto malo veći od 14 milijuna pa je ostvaren manjak od 130.000 kuna, pri čemu nema nepodmirenih obveza, izvijestila je gradonačelnica Anamarija Blažević.

Odgovarajući na primjedbu Zorana Krejčija (SDP) da je na polovini godine ostvareno tek nešto više od trećine planiranih prihoda gradonačelnica je rekla da je to uobičajeno stanje jer se proračun iz puno razloga uvijek bolje puni u drugom dijelu godine.

Poslovanje gradske kase je bila tema i prilikom usvajanja Odluke o kratkoročnom zaduživanju po poslovnom transakcijskom računu kojom je gradonačelnici odobren ulazak u minus na gradskom računu u iznosu od pet milijuna kuna. Ranijih godina je dozvola za minus bila limitirana na dva milijuna kuna, ali nikada nije korištena. Sada je ona dignuta u slučaju potrebe da se premosti eventualna tekuća nelikvidnost do koje bi moglo doći prvenstveno zbog obveze Grada da pojedine projekte predfinancira prije nego što dođe do povlačenja sredstava iz državnih ili EU fondova. Kako je rekla Blažević, u ovom trenutku Grad je u iščekivanju povrata takvih sredstava u iznosu od oko šest milijuna kuna.  

Izvješćujući o svom radu u prvoj polovini ove godine, gradonačelnica je na 14 stranica teksta, te nekoliko grafikona izvijestila o raznim svojim aktivnostima i aktivnostima gradske uprave o kojima smo u lokalnim medijima detaljno izvješćivali. Pri tom je naglasila da je „protekla godina, a i prva polovica ove bila izazovna i nepredvidiva. Unatoč tome davali smo sve od sebe da se investicije za dobrobit Grada Pakraca realiziraju, ulagali smo u različita područja te u konačnici i dosegnuli ostvarenje većine zacrtanih ciljeva za ovo izvještajno razdoblje. Predstoji nam novo polugodišnje razdoblje u kojem će se nastaviti radovi na velikim projektima kao Aglomeracija i Svijet graševine, ali i onim manjim koji su više „opipljiviji“ za naše sugrađane kao poticanje poduzetništva, demografske mjere i mjerama za mlade“.

Ovo je bila ujedno i jedina točka koju klub vijećnika SDP-a nije prihvatio nego je bio suzdržan. Obrazlažući takav stav njihova predsjednica Tamara Vujanić je rekla da nema pobrojanih problema kao što je iseljavanje, prometna izoliranost. Smatra da bi potpore za mlade obitelji trebale biti veće, a mjere za stimulaciju liječnika su nedovoljne da bi ih motivirale za dolazak u Pakrac.

Nezadovoljstvo brzinom radova na aglomeraciji

Rasprava po izvješćima komunalnih tvrtki o poslovanju u prošloj godini su se uglavnom svodile na tekuću životnu problematiku. Tako se rasprava o radu Voda Lipik koji je podnio njihov direktor Marijan Pierobon, svela na raspravu o aglomeraciji. Dr. Kristina Milek (HDZ) je nezadovoljna načinom sanacije pojedinih radilišta koje se zna odužiti i po nekoliko mjeseci po završetku radova, što na različite načine otežava život. Zorana Krejčija je interesiralo kome se nezadovoljni građani mogu javiti s prigovorima, a predsjednika Miroslava Ivančića (HDZ) što ako radovi ne budu završeni na vrijeme.

Odgovarajući na takva i slična pitanja/primjedbe M. Pierobon je rekao da je za pritužbe građana pravo mjesto Vode Lipik i za to se mogu koristiti svi raspoloživi načini komuniciranja. Složio se je da su neka radilišta bolja, a neka lošije organizirana jer je riječ o više različitih tvrtki podizvođača i upravo takve primjedbe su predmet tjednih koordinacija pri čemu je odgovor glavnog izvođača GGD Kranj uvijek isti – to su gradilišta. U slučaju kašnjenja radova predviđeni su novčani penali po danu kašnjenja.

Raspravu o aglomeraciji zaključila je Blažević konstatacijom da bi više i bolje trebao raditi nadzor koji je za to plaćen.

Mihaela Andrijanića (HDZ) je interesirala dinamika priključka kućanstava na novi vodovod u obriješkom kraju na što je dobio informaciju da je 50-ak kućanstava podnijelo zahtjev, a 15-ak je priključeno jer za veću dinamiku Vode Lipik nemaju dovoljno ljudi s obzirom da su značajno angažirani u servisnom dijelu praćenja radova na aglomeraciji.

Prema materijalima za sjednicu, Vode Lipik su lani ostvarile 7,54 milijuna kuna prihoda i 7,73 milijuna rashoda čime je ostvaren knjigovodstveni manjak od nepunih 200.000 kuna, što je bolje nego lani kada je on iznosio pola milijuna kuna. Pierobon je to obrazložio velikim sustavom u kojem prodaju premalo vode što im je osnovni prihod. Zamjetno je značajno povećanje potrošnje vode u prošloj godini, kako u domaćinstvima (+22%), tako i u gospodarstvu (+9%) pri čemu su smanjili broj zaposlenika za jednog i sada ih imaju 23.

Neodgovorno ponašanje s otpadom

Gotovo metodički identična rasprava je vođena po izvješću o poslovanju Komunalca u prošloj godini koje je podnio njihov direktor Josip Bišćanin koji je uvodnim kratkim izlaganjem i usmjerio raspravu. On je rekao da u segmentu poslovanja Komunalca koje se sastoji od više djelatnosti (otpad, groblja, stambene zgrade, dimnjačarska služba) je najkompleksnija gospodarenje otpadom spomenuvši i 30 takozvanih „zelenih otoka“ te najavio da će građani do kraja godine u kućanstva dobiti još jedan spremnik, za plastični otpad.  

Nezadovoljstvo dinamikom pražnjenja „zelenih otoka“ i stanjem oko njih, kao i oko kontejnera za otpad oko stambenih zgrada izrazila su oba vijećnička kluba, ali su se i složili da je krivica u značajnoj mjeri na samim građanima koji ih koriste na neodgovoran način. Edukacija, počevši od dječjeg vrtića, je jedini način da se stanje popravi, primijetio je Ivančić, a gradonačelnica je istaknula da građani nedovoljno koriste mogućnosti kao što su besplatno odlaganje na reciklažno dvorište ili besplatni odvoz jednom godišnje krupnog otpada.

Baveći se svakodnevicom posve je nezapažen ostao podatak iz vijećničkih materijala da je Komunalac lani ostvario prihod od 13,91 milijun kuna i rashod od 13,90 milijuna, odnosno knjigovodstveni dobit od 11 tisuća kuna, što je prvi put nakon više godina, jer je godinu ranije bio iskazan knjigovodstveni minus od 367 tisuća, a 2018. u iznosu od 244 tisuće kuna, ali i zabrinjavajući podatak da je masa miješanog komunalnog otpada deponiranog na deponiju u 2020. godinu iznosila 1.875 tona dok cilj definiran prema uredbi iznosi 1.230 tona, odnosno da smo od ekološkog cilja dalekih 645 tona.

PCP dobri u provođenju projekta

Govoreći o lanjskom poslovanju Lokalne razvojne agencija Poduzetnički centar Pakrac, njen direktor Vladimir Gazić je istaknuo u prvom redu suradnju s pakračkim poduzetnicima, ponajviše ugostiteljima koje je najviše lani pohodila Covid kriza. Za PCP je lani bila dobra godina po pitanju provedbe projekta (11 EU projekata, od čega je LRA PCP bio prijavitelj na dva), ali i popunjenosti poduzetničkih inkubatora jer u sadašnja četiri objekta te namjene nema praznih prostora koji i dalje nedostaje. Mada PCP nije osnovan s primarnim ciljem ostvarivanja dobiti u poslovanju jer se radi o neprofitnoj potpornoj instituciji, lani je iskazana dobit od 2.262 kune, a u prihodima nešto većim od dva milijuna kuna Grad je sudjelovao u sufinanciranju rada lokalnih medija s 220.000 kuna dok su oni sami prihodovali 137.000. Raspravljajući o izvješću, Krejči je izrazio nezadovoljstvo kadrovskom strukturom sedmero zaposlenika u razvojnom odjelu za koji smatra da ga treba ojačati i usmjeriti ga za rad s poduzetnicima koji bi u grad doveli „bijele kute“. S tim se složila i gradonačelnica rekavši da  treba težiti razvoju novih tehnologija i priliku za to vidi u obnavljanju zgrade bivše „Papukove“ uprave, mada je pohvalila razvojni odjel u pružanju podrške u osmišljavanju i provođenju raznih projekata pakračkim udrugama i poduzetnicima.     

Vrtiću nedostaje prostora

Za razliku od svojih gospodarskih kolega, izvješće Višnje Klobučar, ravnateljice Dječjeg vrtića „Maslačak“ je prihvaćeno bez neke konkretne rasprave. Izvješćujući o radu u prošloj godini niti Klobučar nije mogla izbjeći pandemijsku temu koja se itekako osjetila i u vrtiću pa su neki programi izvedeni online ili uz brojne prilagodbe. Blažević je pohvalila rad, naročito činjenicu da vrtić skrbi i o djeci poslijepodne što će biti nastavljeno i kada se završi sadašnji projekt financiran europskim sredstvima. Posebno je istaknula da se cijena vrtića, unatoč brojnim poskupljenjima, nije mijenjala godinama i Grad je sada došao na sufinaciranje veće od 75 posto. Ovogodišnji upisi pokazuju da je potreban dodatni prostor i razmišlja se o izgradnji novog objekta u istočnom dijelu grada.

U 2020/21. godini na pet lokacija vrtić je u 12 odgojnih skupina koristilo 229 djece predškolske dobi o čemu je brinulo 35 zaposlenika od kojih 22 odgojiteljice. Sve to je koštalo 4,83 milijuna kuna.

U aktualnom satu koji je ovog puta trajao skoro svih 60 predviđenih minuta ponovo su dominirali svakodnevni problemi, a sudjelovalo je 11 vijećnika o čemu ćemo vas izvijestiti sutra.