Španovčani su žrtve promašenih politika, zločina i mržnje i stoga smo mi, njihovi potomci, sretni što danas živimo u civiliziranom društvu uz međusobno uvažavanje različitosti i pravo na identitet. Današnji Španovčani nisu to po rođenju, već po porijeklu roditelja, ali još više po osjećaju pripadnosti u srcu i stoga je naša obveza čuvanje uspomena i časti na naše pretke koji su stvorili uzorno selo u prostranstvu slavonskih šuma, rekao je Marko Svjetličić, u svibnju izabrani predsjednik Zavičajne zajednice Španovčana koja je uobičajeno jučer u memorijalnom kompleksu u Španovici organizirala komemorativni skup u znak sjećanja na pogrom tog sela, listopada 1942. godine.
Prije njegovog obraćanja, izaslanstva Zavičajne zajednice, Grada Pakraca i Hrvatskog žrtvoslovnog društva su položila vijence ispred spomenika poimenično nabrojanih 396-orici španovačkih stradalnika u razdoblju 1939-1949. godine.
U ime Grada Pakraca Miroslav Ivančić, predsjednik Gradskog vijeća Pakrac se nadovezao na misao Svjetličića, da se Španovčan danas postaje po srcu, onda se i on može djelomice ubrojiti u Španovčane jer suosjeća sa stradanjem tog sela. Podsjetio je da je pakračko područje puno krvi hrvatskih stradalnika, vojnika i branitelja, a da pri tom za većinu zločina nitko nije odgovarao. Pozvao je Zajednicu da se udruži s drugim sličnim stradalničkim udrugama i da zajednički nastupaju prema nadležnima u ispravljanju nepravdi koje su im nanesene u ranijim razdobljima.
Ante Beljo, predsjednik Hrvatskog žrtvoslovnog društva koje godinama sudjeluje u ovoj komemoraciji, naglasio je da je njihov dolazak dio njihove borbe u borbi za istinu te je to jedna od 25 sličnih aktivnosti koje Društvo godišnje provodi na području Hrvatske, što je potrebno jer se istina o stradavanju hrvatskog naroda u različitim povijesnim etapama i danas prešućuje ili iskrivljuje, čak i u nacionalnim medijima te stoga samo uvezani i složni možemo biti sposobni za istinu i pravdu koju dugujemo našim nasljednicima.
Neizostavna tema otete imovine
Kao i uvijek kada se okupe Španovčani, neizostavna je tema povrat otete imovine u poračju s kraja 40-ih godina prošlog stoljeća. Kako je izvijestio Svjetličić, u njegovom nedavnom razgovoru s nadležnima ima saznanja da je još uvijek u rješavanju oko 150 zahtjeva za povrat imovine. No to ne znači da su ostali pravedno obeštećeni, jer je većina njih umjesto svoje djedovine dobila zamjensko zemljište ili posve neprimjernu novčanu naknadu što ih ne zadovoljava. Jer, kako to uvijek ističu Španovčani, povrat imovine nije materijalno nego emotivno pitanje.
Nakon komemoracije u Španovici, služena je misa u pakračkoj župnoj crkvi.
Komemoracija u Španovici održava se svake godine u znak sjećanja na 6. listopada 1942. godine, kada su partizani u Drugom svjetskom ratu napali selo, ubili 143 mještana civila, spalili selo, a preživjele rastjerali s trajnom zabranom povratka, te godinama progonili i oduzeli sve nekretnine.
