Prije dva mjeseca nastavljena su istraživanja na ostacima Starog grada u središtu Pakraca, a s obzirom da će ona ove godine trajati sve do studenog, obišli smo arheološki lokalitet i od voditeljice istraživanja Tee Lokner doznali do kud se došlo, što je do sada otkriveno i kakvi su planovi za jesen?

„Cilj nam je ove godine istražiti cijelu unutrašnjost crkve kako bi mogli pristupiti konzervaciji zidova, ali i unutrašnjosti, da nemamo više problema sa zadržavanjem vode. Zidovi su sada u dosta lošem stanju i ako bi ostali ovako otkriveni, a s obzirom da su stoljećima bili zatrpani, pod atmosferskim utjecajem bi se raspali. S druge strane, nema smisla to stalno zatrpavati pa svake godine trošiti i vremena i novaca da bi se ponovo ispočetka otkopavalo i riskiralo da dođe do oštećenja ako već postoji opcija konzervacije“, pojašnjava Lokner i dodaje da će uskoro biti gotov projekt za konzervaciju kojeg rade arhitekti, on se potom šalje na odobravanje konzervatorima, a zatim će specijalizirana tvrtka izvršiti zahvate kojim će spriječiti daljnje propadanje materijala.

Iskapanjem na ovoj sondi došlo se do dubine od preko četiri metra i Tea vjeruje da su na nekim mjestima došli do zdravice, odnosno netaknute, sterilne zemlje na kojoj nije bilo ljudske aktivnosti, no to još moraju potvrditi sa probnom sondom. „Budući da je ovo nekada bilo močvarno područje, geološki slojevi su dosta čudni i ono što smatramo da je zdravica je na nekim mjestima više na nekima niže, tako da je to teško znati bez probnog iskopa.“

Na početku istraživanja su malo više radili na istočnom dijelu crkve, koji se nalazi u neposrednoj blizini novog spomenika hrvatskim braniteljima, no prioritet je istražiti unutrašnjost cijele crkve. „Našli smo mnogo grobova, trenutno smo otvorili 27., i svaki grob ima lijes, što više, što manje sačuvan. Ljesovi su specifični po tome što imaju jako puno moždanika, odnosno drvenih klinova koji su ih spajali, ali sada smo otkrili da ima i nekoliko tipova tih moždanika, ovisno o tome koji dio lijesa spajaju. Neki su duži, neki kraći, ima i pravilnih, četvrtastih, sa glavom… No, zanimljivo je da smo našli i ljesove sa željeznim čavlima“, govori Tea i dodaje da u njima pronađeni kosturi za sada nisu ni po čemu specifični, iako je jedan imao u kralježnici zabodenu strelicu od luka i strijele (ne od samostrela, kao što su lani pronašli), dok su kod drugog našli željeznu kopču, možda od nekog remena… Bilo je još zanimljivih pronalazaka koje za sada ne želi javno iznositi, već će ih otkriti kada dovrše ovogodišnja istraživanja.

Osim arheologa, zaposlenika pakračkog muzeja, Krešimira Vaceka i Tee, na istraživanju trenutno radi jedan radnik iz gradskog komunalnog pogona, dva studenta i petero učenika, srednjoškolaca, koji rade preko učeničkog servisa. „Ovaj posao im je zanimljiv jer nešto nauče, zabave se, ali i zarade džeparac, a svi su dobri, vrijedni i poslušni i jako sam zadovoljna s njima“, pohvalno govori Tea o mladim Pakračanima koji možda nakon srednje škole krenu njenim putem. Radovi će se odvijati cijelo ljeto, ali s obzirom da rade od 6 sati ujutro pa do podneva, nije toliko teško izdržati vrućine.

„Iako ima i onih koji u prolazu dobace koju šalu, većina sugrađana s odobrenjem prihvaća naš posao i svaki dan barem 20 njih stane, pogleda što radimo, pita što ih zanima. Svima smo na raspolaganju, odgovaramo na sva pitanja, jedino nije dozvoljeno spuštanje u sondu, radi sigurnosti. Velike su dubine, klizav je teren i na to moramo paziti“, kaže voditeljica istraživanja. 

Što se tiče financiranja, podsjetimo da je Grad Pakrac aplicirao na natječaje Ministarstva kulture, no kako sredstva za ovu svrhu do sad nisu odobrena, izgledno je da će ove godine sve radove financirati isključivo Grad, a o njihovom iznosu je rano govoriti s obzirom da će oni biti dugotrajniji i opsežniji od prijašnjih.