Početkom lipnja nastavljena su arheološka istraživanja na ostacima Starog grada u središtu Pakraca, na sondi između zgrada „općine“ i policije. Kako doznajemo od Tee Lokner arheologinje iz našeg muzeja, ujedno i voditeljice istraživanja, ovogodišnja će istraživanja biti nešto drugačija nego prijašnjih godina. Iako je aplicirano na natječaje Ministarstva kulture, sredstva za ovu svrhu još nisu odobrena, tako da će trenutno sve radove financirati Grad Pakrac, a obavljat će ih arheolozi pakračkog muzeja Krešimir Vacek i Tea Lokner, zaposlenici komunalnog pogona Grada i po potrebi studenti arheologije te volonteri.
„Započeli smo sa podizanjem zemlje i pijeska kojima smo lani po završetku nasipali sondu u svrhu zaštite, a kad se voda posuši, nastavit ćemo sa istraživanjem novih slojeva koje do sad nismo istražili. Ove godine moramo izvršiti i konsolidaciju zidova da se učvrste i spriječe od urušavanja preko zime, a trebat će pronaći rješenje i za vodu koja se stalno skuplja u bunaru, kako ne bi bilo problema i iduće godine. Radovi su opsežniji pa je predviđeno da traju do početka studenog“, rekla je T. Lokner i zamolila sugrađane za strpljenje i razumijevanje, a za sva pitanja stoji im na raspolaganju radnim danom na samom lokalitetu.
U protekle četiri godine Grad je financirao istraživanja sa ukupno 300.000 kuna, kao i „živim radom“, a gradonačelnica Anamarija Blažević je poručila da će i dalje maksimalno podupirati radove na arheologiji, jer je cilj da se ova sonda što prije završi i da se okolni prostor stavi u funkciju iako ga više ne vidi kao parkiralište, bar ne u onom obimu u kojem je to bilo ranije.
Podsjetimo, lani su arheolozi istraživali zapadnu polovicu, u prethodnim godinama pronađene, gotičke kapele iz 13. stoljeća u kojoj su se bazirali na slojeve i grobove. Nakon uklanjanja nekoliko slojeva pronašli su ukope za stupove koji su najvjerojatnije držali stupove za kor, a u pojedinim slojevima je pronađeno i dosta keramike. Otkrili su 13 grobova, a zbog visokog nivoa vode četiri su ostala neistražena, no upravo zahvaljujući podzemnim vodama pronašli su i posve sačuvane drvene ljesove koji su bili zatvarani drvenim klinovima tzv. moždanicima. Kosturi iz grobova su poslani na antropološku analizu kako bi se odredila dob i spol pokojnika, ali i ustanovilo putem zuba i kralješaka primjerice koliko su se kvalitetno hranili i kakvu težinu poslova su obavljali.
Iskapanja na ovoj sondi su trenutno na dubini od tri i pol metara, a istražuje se sve do zdravice, odnosno nedirnute zemlje. Ostaje vidjeti do kakvih će zanimljivih otkrića i saznanja o Starom gradu Pakracu doći ove godine pakrački arheolozi.