U prvoj godini rada Pakračani su u reciklažno dvorište na Krndiji isporučili 27,8 tona raznog otpada, izvijestili su iz pakračkog Komunalca.
Lani početkom svibnja, nakon dugo godina pripreme i izgradnje, što je koštalo oko 15 milijuna kuna, završena je sanacija odlagališta otpada „Crkvište“ u sklopu kojeg je izgrađeno i reciklažno dvorište. U njemu se besplatno od građana zaprima i sortira 49 vrsta različitog otpada, koje se potom isporučuje ovlaštenim sakupljačima na daljnje zbrinjavanje. Na taj način, od odlaganja na odlagalište miješanog komunalnog otpada, ova količina je trajno otišla iz Pakraca i vjerojatno adekvatno zbrinuta negdje drugdje.
Ovakav odaziv građana Adriano Baškiera, voditelj ove djelatnosti u Komunalcu, ocjenjuje solidnim pri čemu je dobro da interes raste. No unatoč tome, količina otpada koje završi na Crkvištu na klasičan način se nije bitno smanjila, odnosno ne ostvaruju se ciljevi koje si je Hrvatska pred Europskom unijom postavila 2015. godine, a to je smanjenje u pet godina odbačenog miješanog komunalnog otpada za 42 posto. Te 2015. godine prema podacima Komunalca je na Crkvištu završilo 2.121 tona miješanog otpada s područja Pakraca i Lipika, a lani s istog područja 1875, odnosno 246 tona manje ili 12 posto. Razlog malom padu je i u činjenici da količine svih vrsta otpada iz godine u godinu raste, na što ukazuju podaci o broju sortiranog otpada, bilo na kućnom pragu, zelenim otocima ili kroz reciklažno dvorište. Tako je lani Komunalac, prema godišnjem izvješću prezentiranom na sjednici Gradskog vijeća, prikupio još oko 345 tona sortiranog otpada i to 205 tona papira i kartona, 7 tona plastične ambalaže, 3 tone tekstila, 37 tona staklene ambalaže i 95 tona takozvanog krupnog otpada od čega najviše, 41 tonu, drvenog otpada. Iz tih brojki proizlazi da je od ukupno 2.220 tona otpada kojeg je prikupio Komunalac, 84 posto završilo na klasičnom smetlištu, a 16 posto je reciklirano. No ukupno, odnos je puno bolji jer sortiranjem i odvozom otpada se bavi i reciklažno dvorište u Lipiku, ali još neke tvrtke, primjerice Metalko te tvrtke koje iz ovog kraja odvoze razne druge vrste poput elektroničkog otpada, auto-guma ili opasnog otpada naročito iz zdravstvenih ustanova, pri čemu najviše odbačene ambalaže vjerojatno prikupe trgovine kroz povratnu naknada od 50 lipa. Koliko je to, gotovo je nemoguće saznati.
Predano najviše elektroničke opreme
Što se tiče samog rada reciklažnog dvorišta na Krndiji, u prvih godinu dana najviše je sakupljeno električne i elektroničke opreme (7,7t), raznog glomaznog otpada (najviše namještaja - 3,8t), građevinskog materijala (5,5t) tekstila (2,5t), stakla (1t) itd. Problem je, kako ističe A. Baškiera što se konačno zbrinjavanje, dakle odvoz s Krndije plaća, a sitnu naknadu Komunalac dobiva samo za papir i elektroničku opremu, što sve skupa poskupljuje zbrinjavanje otpada. U reciklažnom dvorištu stalno je zaposlena jedna osoba, a jedna povremeno. No dodatno se angažiraju osobe za naručeni odvoz krupnog otpada tako da, zajedno s naknadom koju Komunalac plaća za odvoz prikupljenog i sortiranog otpada, rad reciklažnog dvorišta godišnje košta između 150 i 200 tisuća kuna i one bi trebale biti pokrivene iz mjesečne naknade odvoza kućnog otpada, koja sada iznosi zajedno s jednim pražnjenjem mjesečno zelene i smeđe kante 26 kuna.
Interes za odvoz krupnog otpada, što je za građane jednom godišnje do četiri prostorna metra besplatno, raste, i to naročito u proljetnim mjesecima, kaže Baškiera. Odvoženje krupnog otpada se obavlja dva ponedjeljka u mjesecu kada je slobodno vozilo i zaposlenici. Građani se trebaju najaviti telefonski (411-225) i sada su već popunjeni termini do druge polovine lipnja.
Nove kante za plastiku
U Komunalcu do kraja godine pripremaju promjenu načina sakupljanja otpada na kućnom pragu. Ovih dana im je Fond za zaštitu okoliša isporučio 5500 žutih (ponešto plavih) kanti za otpad veličine 120 litara te za stambene zgrade veće žute kontejnere. Njih planiraju do kraja godine podijeliti svakom domaćinstvu, odnosno kontejnere višeetažnim zgradama i većim tvrtkama i trgovinama za odvojeno sakupljanje plastike, te bi s početkom iduće godine iz svakog domaćinstva dva do četiri puta tjedno praznili zelene kante (miješani otpad) te po jednom smeđe (papir) i žute (plastika). Kroz određeno razdoblje, kada se za to pokaže vrijeme, bi i zelenu kantu (miješani otpad) na svim područjima smanjili na dva odvoza mjesečno. Do smanjenja broja mjesečnog pražnjenja zelenih kanti došli bi radi kapaciteta vozila i ljudi koji se u Komunalcu bave tim poslovima, ali i po logici, jer bi građani trebali plastični otpad razvrstavati u žute, a ne više zelene kante, kaže Josip Bišćanin, direktor Komunalca ističući da je već sada prosjek predaje smeđih kanti po domaćinstvu oko 1,7 kanti mjesečno.
Nabave ovih kanti i kontejnera s 80 posto je financirao Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i 20 posto gradovi Pakrac i Lipik tako da će one za korisnike biti besplatne. Iz Komunalca pozivaju građane koji nemaju, a žele dobiti od Komunalca plastično kompostište da se prijave jer je u tijeku priprema i za to. Također nakon toga planiraju sa zelenih otoka povući kontejnere (papir, plastika, tekstil) osim za staklo, jer sadašnja iskustva ukazuju da nesavjesni građani u njih i oko njih odbacuju svašta, što osim neurednog dojma, Komunalcu znatno otežava i poskupljuje prikupljanje.
Razvrstavanje otpada, naročito na kućnom pragu, je jako bitno, ne samo iz ekoloških razloga nego i zbog cijene tog posla koje u konačnosti nema tko platiti nego korisnici, dakle građani. Naime, smetlište na Krndiji već godinama nije provalija u koju Komunalac prazni kamione, već su to uređene takozvane kazete koje imaju svoje krajnje kapacitete. U Komunalcu procjenjuju da je to za još narednih pet ili šest godina. Nakon toga, smeće će se morati odvoziti na regionalnu deponiju koja je za našu i susjednu županiju predviđena na mjestu zvanom Šagulje pored Nove Gradiške, što je udaljenost od Crkvišta nekih 80-ak kilometara i to će netko (korisnici) morati platiti.
