Sven Lasta, istaknuti hrvatski kazališni i filmski glumac, od jučer ima  bistu u predvorju kina Hrvatski dom dr. Franjo Tuđman. Razlog postavljanja biste u tom prostoru je u tome što je Sven Lasta rođeni Pakračanin, od oca Petra i majke Vere, rođene Križ, koji su nakon Prvog svjetskog rata doselili iz Hercegovine, odnosno Čabra da bi bili učitelji u pakračkoj Građanskoj školi. Bista je rad i poklon akademskog slikara Stjepana Gračana i jedna je od tri gipsanih odljevaka, pri čemu je jedna postavljena u Zagrebu u Hrvatskom društvu dramskih umjetnika, a druga u središnjem parku u Sunji, gdje je Lasta proveo dio Domovinskog rata kao dragovoljac, branitelj Sunje.

Na svečanosti koju je KPD „Sloga“ upriličila jučer, upravo na dan Lastinog rođenja 1925. godine bistu su otkrili Robert Budor, zet Laste i jedan od rijetkih živućih rođaka i Miroslav Međimorec kazališni i filmski redatelj, književnik, publicist, diplomat, ujedno Lastin prijatelj i suborac iz Sunje. 

Život i djelo Svena Laste su predstavili mladi članovi Sloge: Greta Špančić, Kristina Zednik i Hrvoje Đurđević, te je pušteno nekoliko audio i video isječaka iz njegovih uloga, odnosno televizijskih reportaža iz Domovinskog rata.

U Pakracu živio do 1936. godine

Predstavljajući životopis Svena Laste, G. Špančić je pojasnila da je umjetnik živio u Pakracu do 1936. godine kada mu obitelj seli u Zagreb. Godine 1942. je zatočen u ustaškom logoru u Lepoglavi iz kojeg je pušten nakon sedam mjeseci kada zajedno s ocem odlazi u partizane u čijim putujućim kazališnim družinama je počeo s glumačkom praksom. Nakon rata je na zagrebačkom Filozofskom fakultetu studirao arheologiju i povijest umjetnosti, a 1948. godine je završio Zemaljsku  glumačku školu. Umro je u Zagrebu 1996. godine i pokapan je na Mirogoju. U Pakracu je posljednji put boravio u svibnju 1996., tri mjeseca prije smrti. Posljednji izdanak obitelji Križ, učiteljica glazbe Ljerka, je živjela u Pakracu do početka ovog stoljeća u kući u Obali Petra Krešimira, danas trgovina Termometala.

O njegovom glumačkom stvaralaštvu je govorila K. Zednik istaknuvši da je od 1948. do  1953. godine bio član zagrebačkoga HNK, a potom do 1965. godine, Dramskoga kazališta »Gavella«. Idućih godina radio je kao slobodni umjetnik, najviše u zagrebačkome Teatru &TD, a nastupao je i u predstavama Dubrovačkoga ljetnoga festivala. Djelovao je i kao kazališni pedagog na Akademiji dramske umjetnosti. Osim brojnih kazališnih uloga snimio je i mnogo filmova surađujući sa svim najvećim hrvatskim filmskim stvaraocima, te „posuđivao“ glasove u brojnim radio dramama. Kolumne što ih je objavljivao u Hrvatskome slovu objavljene su 2000. godine u knjizi „Iz glumačkoga kuta“.

H. Đurđević je, govoreći o njegovom dobrovoljnom sudjelovanju u dobi od 66. godina u Domovinskom ratu istaknuo da je u Sunju otišao na  poziv prijatelja i kolege Slobodana Praljka.

Slobodarski duh

Enciklopedijske biografske podatke je osobnim sjećanjem i iskustvom dopunio kolega i prijatelj Miroslav Međimorec istaknuvši kao glavnu karakteristiku Svena Laste slobodarski duh. Iz tog razloga, ali i zbog činjenice da je potjecao iz lijevo orijentirane obitelji je, nakon izlaska iz ustaškog logora,  otišao u partizane, ali je nakon rata brzo spoznao da on nije donio slobodu za koju se borio te se već 1948. godine sukobio s režimom. U potrazi za slobodom je otišao i 1991. godine kao dragovoljac u Sunju. Svoj slobodarski duh je izrazio i u glumačkom stvaralaštvu jer je veliki dio svojih uloga, od 1965. godine, ostvario kao slobodni umjetnik.

Gradonačelnica Anamarija Blažević je zahvalila svima koji su sudjelovali u postavljanu ove biste jer je to još jedan pokazatelj da Pakračani cijene kulturno stvaralaštvo  što pokazuju i gostovanja brojnih kulturnih stvaralaca iz svih područja koji u Pakracu uvijek imaju publiku. Drago joj je, kako je rekla,  postavljanje biste i zbog činjenice da se time nastavlja niz koji započinje bista biskupa Josipa Pazmana ispred crkve, nastavlja se bistom dr. Ivana Šretera i nada se da će taj niz biti nastavljen.

Zahvalu svima koji su sudjelovali u ovom projektu je izrazio i Damir Špančić, predsjednik KPD „Sloga“.