U Požeško-slavonskoj županiji danas je aktivno 550 slučajeva zaraze koronavirusom što je na dnevnoj razni najviše uopće. Na posljednjem testiranju obrađeno je 288 uzoraka, od kojih je rekordnih 91 pozitivan. Da će utorak biti još jedan statistički loš dan najavio nam je jučer epidemiolog dr. Ante Vitalia, kada smo poslije 13 sati s njim razgovarali u pakračkoj ambulanti Zavoda za javno zdravstvo PS županije iščekujući nalaze jučer testirane 333 osobe na županiji, od kojih 98 u Covid ambulanti u Pakracu.

U prvih osam prosinačkih dana sve statističke brojke po pitanju epidemije su znatno u porastu. U odnosu na 1. prosinca danas imamo 130 više aktivnih slučajeva (483) što je porast za 30 posto, s 44 hospitalizirane osobe smo porasli na 71, s prosječno oko 20 posto dnevno pozitivnih na testiranju smo došli na preko 30, ukupna brojka umrlih od početka epidemije je porasla sa 17 na 29. Je li to sada vrhunac?

Bojim se da nije. Broj pozitivnih na testiranju se povećava. Nažalost to je trend u svijetu, kod nas i malo lošije nego drugdje. Čini mi se da se ljudi ne pridržavaju niti osnovnih mjera. Ako usporedimo život u studenom 2019. sa studenim 2020., dakle prije ovog zadnjeg ciklusa mjera kada smo zatvorili ugostiteljske objekte i od kada nam srednjoškolci imaju nastavu na daljinu, promijenilo se samo to da smo u trgovinama nosili maske. Ostalih niti osnovnih mjera poput razmaka i ne druženja se nisu pridržavali i sada imamo to što imamo. Ljudi su se nastavili družiti s izgovorom da se druže međusobno poznati. Nema niti takvih druženja, nema obiteljskih posjećivanja. Za pogoršavanje ove slike zadnjih dvadesetak dana uveliko su doprinijela i naša tradicionalna kolinja koja podrazumijevaju grupiranje većeg broja ljudi.

Zdravstveni sustav preopterećen

U tome nam je najveći problem preopterećenje zdravstvenog sustava, kako u bolnici Požega tako i u Pakracu koja nam je sada sekundarna Covid bolnica u kojoj je jedan odjel prenamijenjen i danas ima 18 hospitaliziranih pacijenata. Nažalost imamo pozitivnih zdravstvenih djelatnika, imamo ih dosta i u samoizolaciji. Problem su nam i najranjivije skupine, a to su korisnici domova za starije. Sada ponovo imamo oboljelih u gotovo svim većim domovima u županiji, u Požegi, Velikoj, Ljeskovici. Što se tiče područja Pakraca i Lipika, dom u Marinom Selu je gotovo u potpunosti saniran, bolja je situacija i u „Anđelku“. Znam da nije lako, ali ponovo apeliram, naročito na zdravstvene djelatnike i djelatnike socijalne skrbi da se maksimalno koliko je to moguće pridržavaju svih epidemioloških mjera i da se privatna okupljanja i kontakti svedu na najmanju moguću mjeru.

Nama se čini da se situacija unazad dva tjedna naročito pogoršala na našoj lokalnoj razni gdje je buknuo broj dnevno novozaraženih. Je li poznat razloga, izvor zaraze ili je ipak riječ o neovisno pojedinačnim oboljenjima?

Mislim da su u pitanju neovisno pojedinačna oboljenja i nismo utvrdili neko lokalno žarište. Mi smo odavno izgubili mogućnost praćenja lokalne transmisije koja je uzela maha. Usudio bih se reći da je u Pakracu i Lipiku bila prisutna neka mala uljuljanost početnom dobrom situacijom. Stanje je kaskalo za Požegom oko dva tjedna i onda je sada eskaliralo. Bilo je nemoguće očekivati da Pakrac i Lipik, s obzirom na to da su na tromeđi županija i fluktuaciju ljudi, ostanu pošteđeni.

Naročito zabrinjava činjenica da sve veći broj oboljelih završava u bolnici, a i sve češći su smrtni ishodi. Znači li to da je virus sada agresivniji ili su u pitanju meteorološke prilike?

I jedno i drugo. Covid 19 uopće nije bezazlena bolest. Što se tiče smrtnosti, riječ je uglavnom o starijoj populaciji. Kod srednjedobne skupine ona je rijetkost. No bolest je opasna za sve dobne skupine.

Građani se žale da se obiteljski liječnici slabo ili sporo odlučuju na slanje na testiranje osoba sa simptomima. Je li to zbog ograničenosti kapaciteta i neke preporuke Zavoda za javno zdravstvo?

Testiranje ne liječi simptome

Nije naputak, ali postoje smjernice i kriteriji za testiranje. Građani bi neki puta htjeli na testiranje na svoju ruku. Ono što je najvažnije, ako se pojave neki od opće poznatih simptoma, naročito s temperaturom između 37 i 38 stupnjeva Celzijusa treba ju smatrati signifikantnom za Covid i ne treba ju ignorirati. Osobi je svejedno hoće li biti testirana taj dan ili za tri dana. Najvažnije da se izolira iz svoje okoline, kako obiteljske tako i radne, a liječnici će procijeniti potrebu testiranja. Samo testiranje a priori ne liječi simptome. Svima nam je presing, svima nam je gužva, neprirodna situacija no nema potrebe za paniku. Kapaciteti za testiranje su takvi kakvi jesu, PCR testiranja se provode u bolnici u Požegi koja je zatrpana pa Covid ambulante, i ova pakračka, dosta testova šalju i u Zagreb. Jednim dijelom testiranje olakšavaju i takozvani brzi testovi koji imaju svojih prednosti i ograničenja, ali pomažu.

Provode li se na županiji pripreme za cijepljenje?

Da, zadnjih dana konstantno dobivamo upute od Hrvatskog zavoda. Utvrđujemo broj među onih sedam skupina prioriteta kategorija i krenut ćemo od zdravstvenih djelatnika i korisnika i domova za starije. Ako u prvom dijelu siječnja, što je najranije, dođe cjepivo kojim se stanovništvo cijepi u dvije doze s razmakom od tri ili četiri tjedna, već smo u veljači, pa potom još dva tjedna stvaranja protutijela… Ne želim nikoga plašiti, ali ova situacija će potrajati cijelu zimu ili najranije polovinom veljače kada možemo očekivati blagodati cjepiva.

Jesmo li završili s cijepljenjem protiv gripe?

Ne, ovih dana će stići još jedan dodatni kontingent cjepiva jer su obiteljski liječnici iskazali potrebe pacijenata koji se nisu uspjeli do sada procijepiti. Mi smo iskazali potrebu za još 400 doza, a dobit ćemo i dodatnih 600.

Kada se pojavi gripa mogu li zdravstvene službe razlikovati ta dva oboljenja?

Mogu, mada nije jednostavno. Slični su simptomi i način prijenosa. Osnovna razlika je u simptomu gubitka osjeta okusa i mirisa kod Covida. Lani je u ovom trenutku počela sezona gripe u Hrvatskoj, ove godine još ne.

Može li čovjek u istom trenutku oboljeti od Covida i gripe?

Ne znam. U literaturi to nisam pročitao, u praksi tog iskustva još nema.

Što bi još istaknuli za kraj ovog razgovora?

Zahvalio bi se svim zdravstvenim djelatnicima i djelatnicima socijalne skrbi koji rade odgovorno i zaista se trude. Nažalost, pozivam ih da još zbijemo redova i dodatni napor. Građane pozivam da ove zime druženja i kontakte svedu na najmanju moguću mjeru i da se nadaju da će iduća biti znatno bolja od ove.