„Ideja ovog skupa bila je zainteresirati stručnu javnost za ovu temu kako bi dobili što više saznanja o povijesti obitelji Janković i o vremenu u kojem su živjeli, ali i kako bi rasvijetlili još uvijek velik broj nepoznatih činjenica o ovoj obitelji koja je ostavila značajan trag u našim krajevima. Ne želimo maštati i prodavati bajke, nego želimo naša saznanja temeljiti na povijesnim činjenicama“, rekla je Jelena Hihlik, ravnateljica pakračkog muzeja na početku stručnog skupa pod nazivom „Tragom Jankovića“, koji je održan danas u Osnovnoj glazbenoj školi u Pakracu.
O obiteljskom stablu obitelji Janković, njenim najznačajnijim članovima koji su od sredine 18. do sredine 19. stoljeća bili vlasnici pakračkog vlastelinstva te o njihovoj ostavštini čiji se najveći dio nalazi u Gradskom muzeju u Požegi govorila je Ivana Domanović iz požeškog muzeja. Posebno se osvrnula na grofa Julija Jankovića, koji je jedini od te obitelji rođen u Pakracu, ali je na koncu i prodao pakračko vlastelinstvo 1861. godine.
Jelena Hihlik je u svom izlaganju približila izgled Pakraca u 18. stoljeću, a istaknula je i važnost koju je svaki pojedini član obitelji Janković imao za razvoj ovog kraja, kako u gospodarskom, tako i u društvenom i kulturnom smislu. Saznajemo da je ova obitelj poticala graditeljsku aktivnost kroz gradnju vlastelinskog središta, financirali su izgradnje sakralnih objekata na ovom području, ali su utjecali i na razvoj gospodarstva na način da su poticali doseljavanje velikog broja stranog stanovništva, posebice obrtnika. U njihovo vrijeme Pakrac postaje i jedno od većih trgovačkih središta jer je dobio pravo održavanja godišnjih sajmova.
Profesorica Katarina Nina Simončič s Tekstilno-tehnološkog fakulteta u Zagrebu, predstavila je kulturu odijevanja europskog prostora 18. i početka 19. stoljeća i prikazala portrete obitelji Janković uz prepoznavanje specifičnih odjevnih karakteristika i stilova.
Svoj doprinos ovom stručnom skupu dali su i Ivan Roth iz Muzeja likovnih umjetnosti iz Osijeka i Ana Šitina s Odjela za povijest umjetnosti iz Zadra koji su približili Stražeman i Biškupce, mala mjesta podno Papuka koja su doživjela procvat i kulturni uzlet u vrijeme kada tim područjem upravlja plemićka obitelj Janković, dok je profesor Zdenko Samaržija održao izlaganje o pomoćnim prostorijama u kasnobaroknim i klasicističkim dvorcima Slavonije.
Iako je ovo prvi ovakav stručni skup na temu obitelji Janković, želja je organizatora da on postane tradicionalan i iz godine u godinu nas obogaćuje novim stručnim saznanjima o ovoj plemićkoj obitelji koja je bila jedna od najuglednijih i najbogatijih obitelji u Slavoniji tijekom druge polovice 18. stoljeća i koja je neizmjerno važna za razvoj ovog prostora.