Danas završava trotjedno arheološko istraživanje starog grada Pakraca koje četvrtu godinu za redom provodi stručni tim arheologa na čelu s dr. sc. Jurajom Belajem iz Instituta za arheologiju iz Zagreba. Ove godine su se bazirali na slojeve i grobove, a od ukupno 18 grobova, uspjeli su istražiti njih 13.
„U sjevernom dijelu crkve smo pronašli sasvim sačuvane ljesove sa svim stranicama, a bili su zatvarani drvenim klinovima tzv. moždanicima, koji su inače karakteristični kod gradnje drvenih kuća. Malo smo se uplašili da su ti ljesovi mlađi nego što smo mislili, jer je neobično da tako stari ljesovi, a govorimo o 15. ili starijem stoljeću, budu sačuvani. No, zbog vlage koja tu izvire, a to je okoliš bez kisika u kojem ne mogu živjeti bakterije i ne mogu razgraditi drvo u dovoljnoj mjeri, utvrdili smo da nalazi odgovaraju tom vremenu“, rekao je dr. Belaj i naveo da će drvo, u ovom slučaju hrastove daske, poslati na karbonske kao i dendroanalize putem kojih će se preko godova moći saznati njegova starost.
Pronađeni kosturi pokojnika
U ljesovima smo pronašli kosture pokojnika koji idu dalje na antropološku analizu kako bi se utvrdila starost kostura, dob pokojnika, eventualno neke druge tragove i uzroke smrti, objašnjava dr. Belaj. Zanimljivost je da su u jednom grobu u trtičnoj kosti pokojnika pronašli zabodenu strelicu od samostrela, no oblik se dobro ne vidi jer su se u procesu korodiranja ostaci kostiju zalijepili za željezo, pa će se više znati nakon konzervacije.
„Našli smo nekoliko slojeva s kojima su nekad poravnavali crkvu, poput gline ili žbuke, ali smo našli i tragove gorenja što je vjerojatno nekakva drvena konstrukcija s krova ili kora pala i izgorjela na podu. Također su vidljive i izgorene cigle kojima je možda bio popločen pod pa su i one izgorjele. Postoji i jedan sloj koji je tamniji, mi ga zovemo kulturni sloj, koji ostane iza života na nekom području gdje su ljudi živjeli i tu smo pronašli dosta keramike. Neobično je za crkve da ima baš toliko keramike pa je pitanje da li je tu prije izgradnje crkve bilo naselje, što će se vidjeti nakon analize tih keramičkih ulomaka“, ističe dr. Belaj.
Nakon ovog, terenskog dijela posla, arheolozima slijedi post terenski dio koji se sastoji od raznih analiza, izrada crteža i tlocrta, putem kojih se vrši komparacija odnosno traganje za sličnim objektima, no dr. Belaj naglašava da se već sad može govoriti o poprilično bogatoj, a do prije nekoliko godina nepoznatoj, graditeljskoj aktivnosti u ovom dijelu Slavonije u 13. stoljeću. Čini se da je tu bila neka radionica vrhunskih klesara, jer ni prije ni poslije se nije ovako klesalo i ovo je možda jedan on najreprezentativnijih objekata toga vremena kad se pogleda kvaliteta klesanja, pojedinih detalja i slično.
Do jeseni lokalitet otkriven
Lokalitet će do jeseni ostati otkriven, zbog zamolbe Konzervatorskog odjela iz Požege da se na njemu održe određena predavanja, no nakon toga ponovno slijedi zatrpavanje, a arheolozi se nadaju nastavku iskopavanja i iduće godine. Podsjetimo, ovogodišnje istraživanje je financirao samo Grad Pakrac s iznosom od 50.000 kuna, a želja dr. Belaja je da se iznađu značajnija sredstava kako bi istraživanja trajala nekoliko mjeseci nakon kojih bi se odmah radila i konzervacija zidova čime bi se oni zaustavili od propadanja.
Građani će i ove godine imati prilike javno prisustvovati predstavljanju nalaza četvrte godine istraživanja starog grada Pakraca koje će najvjerojatnije biti organizirano najesen.
