U ponedjeljak započinje treći val popuštanja mjera borbe protiv epidemije uzrokovane koronavirusom. Koliko to povećava opasnost od širenja zaraze, kao i o tome kako smo se borili protiv ovog virusa i ponašali u proteklih šest tjedana, razgovarali smo s dr. Antom Vitalijom, voditeljem epidemiološke službe Zavoda za javno zdravstvo Požeško-slavonske županije.

Ljudi se sve češće pitaju zašto je baš naša županija i u apsolutnim i u relativnim brojkama najbolja u Hrvatskoj?

Zato što imamo danas (7. svibnja) do sada svega tri potvrđena slučaja oboljelih od Covid-19 od koja su dva uvezena, a jedan prenesen. Podsjećam, prvi slučaj smo imali osobu s prebivalištem u našoj županiji, ali je oboljela na području Sisačko-moslavačka županije. Druga dva slučaju su nastali iz kontakta starije gospođe i njene kćerke koja se vratila s putovanja iz Turske.

Može li na broj oboljelih utjecaj imati i nezdravstveni faktori kao rijetka naseljenost, manja gospodarska aktivnost što ujedno ima za obilježje i manji broj socijalnih kontakata?

Sve od toga može imati utjecaja. Mi kao epidemiološka služba smo imali u pogledu djelovanja izvjesnu autonomiju u odnosu na druge čimbenike. Ne onoliku koliko bih ja želio u pogledu propisivanja i provođenja nekih čvrstih mjera. Nisam sretan s popuštanjem mjera. Od početka smo se striktno pridržavali uputa Nacionalnog stožera i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Svim zdravstvenim ustanovama na području županije proslijeđeno je 27 verzija različitih uputa i preporuka.

Ne spominjete struku u županiji, konkretno Zavod za javno zdravstvo Županije i sebe. Imaju li i oni zasluge za ovakve rezultate?

Službe Zavoda funkcioniraju u okviru svojih djelatnosti, a što se tiče epidemiologije, neka drugi procjene o našem radu. Možda bi netko drugi na mom mjestu učinio više, a možda manje.

Koliko vam traje radni dan posljednje vrijeme?

Unazad dva i pol mjeseca otkada su se vratila ona četiri autobusa s izleta iz Padove, za moju struku više nema radnog vremena.

Ima li uopće u ZZJZ županije drugi epidemiolog?

Ne, nema, jedini sam epidemiolog još od 2014.

Koja vam je logistika?

Dvije medicinske sestre, jedna inženjerka i svakako bih spomenuo inženjerku koja je bila naša pripravnica i koja nam je sedam tjedana bila velika pomoć. Također, imamo informatičara koji nam stalno uskače kao tehnička podrška. Naravno, odjel radi svoj dio posla.

Je li ta ekipa imala ova dva i pol mjeseca vremena da se bavi ičime iz redovne djelatnosti osim Covidom?

Nismo stali niti s redovnom aktivnosti. Prilikom današnjeg dolaska u našu ambulantu u Pakracu nismo se, osim ovog razgovora, ničime bavili što bi imali veze s Covidom. Bilo je nekoliko cijepljenja, sanitarnih knjižica, definiranje nekih termina za buduće aktivnosti. Ništa s Covidom. Radimo i redovni epidemiološki posao, mada s manjim intenzitetom.

Koliko mi je poznato do danas ste testirali 607 građana. Tko je te uzorke vozio u Zagreb?

Testirano 607 građana

U prvih nekoliko navrata djelatnici Zavoda za javno zdravstvo. Kasnije je taj posao preuzeo Dom zdravlja. To se odnosi i na uzorke koji su uzeti u „Covid ambulanti“ u Požegi i u Pakracu od strane dr. Beluškova, kao i infektivni odjel požeške bolnice.

Po kojim kriterijima su uzimani uzorci na testiranje?

Uzimani su uzorci osobama koje su zadovoljavale epidemiološke i kliničke kriterije što znači da je ta osoba putovala negdje na područje visoke transmisije ili da je bila u kontaktu s osobom iz tog područja, ili klinički da je razvila simptome koji se ne mogu pripisati niti jednoj drugoj bolesti kao nerazjašnjena povišena temperatura, sada viša od 37,2 stupnja, kašalj ili otežano disanje. Kriteriji za testiranje su sve niži i niti jedan simptom se sada ne ignorira.

Testirate i preventivno. Testiranje ste proveli u svim domovima za starije osobe?

Da, sada započinjemo treći ciklus testiranju u tim ustanovama. Njima je preporučen dvotjedni režim rada i prilikom ulaska novog tima osoblja preventivno provodimo testiranje. U suradnji s domovima, od 27. veljače smo zabranili njima posjet. Jedno kraće vrijeme još je ostavljena mogućnost unošenja stvari poput poklona ili hrane. No unazad šest tjedana je i to zabranjeno i niti u jednoj takvoj socijalnoj ustanovi na županiji nismo imali oboljelu osobu.

Povratkom rada zdravstvenih ustanova i za druge pacijenata što se provodi od početak ovog tjedna vjerojatno je došlo i do dodatnog preventivnog testiranja ljudi koji trebaju ući u bolnički sustav?

HZZJ je izdao mjere reaktivacije zdravstvenog sustava. Dio njih nam stvara izvjestan problem, a to je povećana potreba za testiranjem ljudi koji trebaju ući u zdravstvene ustanove. Samo za slijedeći ponedjeljak na području županije imamo takvih 11 osoba koje idu u različite bolnice. Oni prilikom dolaska moraju imati testove na Covid ne starije od 48 sati (najprije je bilo 24 sata) što je tehnički zahtjevno. Njih ćemo testirati preko vikenda, netko to treba odraditi, netko odvesti, ali na kraju i distribuirati ljudima te nalaze. Tu naglašavam da preko vikenda nemamo otvorene ambulante obiteljske medicine te opet sve završi na Covid ambulantama ili epidemiološkoj službi.

U cijeloj ovoj situaciji kako ocjenjujete ponašanje naših građana? Da li su i oni zaslužni za ovu odličnu epidemiološku situaciju u županiji?

Građani najvećim dijelom se pridržavali uputa

Građani su se u najvećem dijelu pridržavali akcije „ostani doma“. Ulice su nam bile puste, parkirališta očišćena od automobila. Poštovao se doista režim rada i kretanja koliko su mjere dozvoljavale. No popuštanjem mjera i to je popustilo i više nisam tako zadovoljan. Smatra se da je sve gotovo. Ja tako ne mislim. Bojim se da će koronavirus kao sve respiratorne bolesti, kao gripa, imati sezonski karakter. Ona će s toplijim vremenom popustiti, ali to ne može biti razlog opuštanju i povratku u život kao da se nije ništa dogodilo.

Posebno nisam zadovoljan s mjerom dozvole dolaska naših građana iz inozemstva na 72 sata pri čemu bi trebali biti u samoizolaciji što se ne pridržavaju jer nitko ne putuje iz Njemačke da bi 72 sata bio u izolaciji. Prošlog vikenda smo imali na našoj županiji 120 takvih dolazaka. Koliko je to kontakata sa obiteljima, djecom, roditeljima…?

Vidljivo je i u Pakracu na ulicama da su ljudi od ponedjeljka 4. svibnja znatno opušteniji i aktivniji, prisutniji. S nestrpljenjem se očekuje slijedeći ponedjeljak i novo popuštanje kroz otvaranje ugostiteljskih objekata, ali i djelomično škola i vrtića. Pretpostavljam da vi i vaša struka niste baš sretni zbog toga?  

Sretan ili nesretan moram se prilagoditi. Sve epidemiološke mjere su preporuke jer u ovim uvjetima se ne može napraviti zakonodavni okvir. Zato ja stalno ponavljam „držite se preporuka“ u cilju dobrobiti svih nas. Ako je to higijena, dezinfekcija, držanje distance, razmaka, što kraćeg kontakta, prilikom odlaska u ustanove i institucije nošenje maski, onda to i primjenjujte i mjere će biti manje restriktivne.

Vi i vaša struka često govorite o mogućnosti povratka epidemije na jesen. Ako se to dogodi, hoćemo li svi biti spremniji? 

Na jesen spremniji

Bit ćemo spremniji. Već sada se stvaraju zalihe zaštitne opreme, raspravlja se o raznim mogućnostima. Struka radi na otkrivanju cjepiva, te razvoju dijagnostičkih i terapijskih mogućnosti.

Unazad par dana su se pojavila nagađanja da je Covid bio u Hrvatskoj prisutan i prije 25. veljače, odnosno u Europi još u prosincu. Poneki naši sugrađani su se sjetili da su oni ili neki od njihovih bližnjih imali neobične respiratorne bolesti još u veljači kada je bilo podosta oboljelih i među vrtićkom i školskom djecom o čemu smo uz pomoć vas još tada pisali i u našim lokalnim medijima. Hoće li i u našoj županiji biti provedena naknadna testiranja tada uzetih uzoraka?

Ne smijemo smetnuti s uma da smo u Hrvatskoj ove sezone imali 59.000 prijavljenih slučajeva gripe koja je krenula još u prosincu. To je dokazan broj slučajeva. Kada se krene sa serološkim testovima imat ćemo više saznanja da li je i koliko ljudi eventualno steklo protutijela, to jest da li su bili u kontaktu sa koronavirusom. Volio bih da takva testiranja budu dostupna i nama pa da smo u mogućnosti i to provjeriti. Ovako napamet o toj teoriji je teško govoriti.

Što bi još istaknuli za kraj ovog razgovora?  

Naglasio bi da ovo nije gotovo i da svatko na svom radnom mjestu, u životu, se pridržava preporučenih mjera, o higijeni, socijalnoj distanci, dezinfekciji, izbjegavanje kontakata s osobama koje su putovale, pridržavanje mjere samoizolacija za one kojima je propisana. Sve to nisu restriktivne, nego potrebne mjere. Nitko ne zna da je zdrav niti da se to u kratkom roku ne može promijeniti.