Ministarstvo znanosti i obrazovanja je na svojim internetskim stranicama obradilo i objavilo niz podataka o uspjehu učenika unutar sustava osnovnog i srednjoškolskog obrazovanja, prosječnim ocjenama, broju opravdanih i neopravdanih sati sistematiziranih i obrađenih unazad tri godine po školama, županijama, geografskim obilježjima, upisnim programima i slično. Svi podaci se baziraju na sustavima školskih e-Matica, dakle njihova točnost nije upitna.
Nakon analize podataka, iskazanih tabelarno i grafički, neupitno se nameće zaključak: učenici u našoj županiji, kako u osnovnim, tako i u srednjim školama, imaju najmanji prosjek ocjena u cijeloj Hrvatskoj pri čemu, što je apsurdno, najmanje izostaju s nastave.

Prosječan uspjeh vrlo dobar

Tako je u prošloj školskoj godini 8.195 učenika svih osnovnih i srednjih škola naše županije na kraju godine imalo prosječan prosjek (baza ocjena klasično od 1 do 5) 4,09 i s tim prosjekom smo bili zamalo posljednji pri čemu srednje plasirane županije imaju prosjeke oko 4,20 i najbolji Grad Zagreb 4,43, dok je prosjek cijele Hrvatske bio 4,27. Prosjeci su gotovo identični i za prethodne dvije godine s tim da je naša županija čak i malo lošija s ukupnim prosjekom od 4,04 i 4,02, ali su približno i za 0,05 pali prosjeci u cijeloj državi pa je vidljiv kod svih trend laganog podizanja ocjena iz godine u godinu.

Izostanci s nastave svakako nisu razlog za to što učenici naše županije imaju najlošije prosječne ocjene u državi. Naime, oni su u lanjskoj školskoj godini, a gotovo identično je i za prethodne dvije, izostali svaki prosječno 54,5 sati pri čemu su dva sata manje prosječno izostali samo učenici u Međimurskoj županiji, ali su zato u svim obalnim županijama iznosili više od 70 sati, kao i u Gradu Zagrebu.
Ako sagledavamo samo učenike srednjih škola tu smo ipak nešto bolje rangirani, odnosno u prošloj školskoj godini naših (županijskih) 2564 srednjoškolca je ostvarilo prosječnu konačnu ocjenu od 3,69, isto kao njihove kolege u Ličko-senjskoj, ali su za 0,01 bolji od učenika Šibensko-kninske, pri čemu srednjoškolci varaždinske županije imaju jedini prosjek zaključnih ocjena većih od vrlo dobar (4). Prethodne dvije godine zaključno znanje srednjoškolaca u našoj županiji ocjenjeno je prosječno, čak i nešto niže, pa smo s prosjecima od 3,61 i 3,56 ostali usamljeni na zadnjem mjestu i još udaljeniji od državnih prosjeka (3,81 i 3,79), a naravno i najvrjednijih Varaždinaca.
Uspjeh u pojedinim srednjim školama međusobno, i u odnosu na županiju, nismo analizirali, jer to s obzirom na različitost programa po pojedinim usmjerenjima i različitom uspjehu osmaša koji upisuju ta usmjerenja, nema smisla.
Što se tiče samo učenika osnovnih škola naše županije, njih 5541, ponovo smo s prosječnom zaključnom ocjenom od 4,28 na dnu, odnosno sa susjedima iz Brodsko-posavske županije dijelimo predzadnje mjesto, dok je malo lošije rangirana samo Virovitička županija i te tri županije se posljednjih godina izmjenjuju na zadnjem mjestu s neznatnim korekcijama prosječne ocjene zaostajući za Zagrebom oko 0,4 ocjene.

Zagreb prepun odlikaša

Da je Zagreb pun malih genijalaca pokazuje i podatak da je lani njih 71 posto razred završilo s odličnim uspjehom, a u našoj tek 46 posto, pri čemu je u Zagrebu svaki drugi odlikaš imao sve petice, a kod nas niti svaki treći.
U pakračkoj osnovnoj školi lanjskih 634 učenika je ostvarilo prosječnu ocjenu 4,23, (u Lipiku i Poljani zajedno 3,91), dakle naši osnovci su bili za 0,05 ocjene lošiji od županijskog prosjeka. No ova statistika pokazuje još jedan interesantan podatak za našu školu, jer su izračunati posebni prosjeci za matičnu i svaku područnu. Lani je najveći prosjek imalo 27 učenika područne škole u Badljevini – 4,41, potom 47 u Prekopakri – 4,38, pa 18 u Obriježi – 4,33, a tek tada 534 u matičnoj zgradi u Pakracu – 4,21 pri čemu treba uvažiti činjenicu da područne škole pohađaju samo učenici u četiri niža razreda.

U našim školama bez komentara

Naravno iz ove statistike nameće se niz pitanja. Ključno je da li učenici u našoj županiji, a time i u Pakracu, uče manje ili profesori-učitelji imaju strože kriterije? Imaju li naši učenici na raspolaganju sva pomagala, kabinete i drugu opremu ili im je njihov nedostatak umanjio mogućnost savladavanja gradiva? Kako je moguće da u Zagrebu ima toliko više odlikaša nego u našoj županiji? Da li učenici u pakračkim područnim školama ostvaruju bolje rezultate jer je broj učenika u razredu manji ili su na selu kriteriji za ocjenu manji?
Odgovore na ta pitanja, ali i druge komentare smo potražili u pakračkoj osnovnoj i srednjoj školi, no dobili smo znatno manje od očekivanog, odnosno naši pedagozi nisu htjeli komentirati rad kolega. Tako iz osnovne škole u odgovoru koji potpisuju ravnateljica Sanja Delač, pedagoginja Željka Maic i psihologinja Nataša Major se kaže: „Kao školi prvenstveno nam je važno baviti se i obrazovnim i odgojnim razvojem naših učenika. Navedeni pokazatelji prikazuju visok prosjek uspješnosti učenika. Naši učenici u školi imaju dobro opremljene učionice, stručne i motivirane učitelje, poticajno okruženje u kojem se pazi na njihov socijalni i emocionalni razvoj, te se brojnim projektima omogućuje razvijanje njihovih vještina. Učenici imaju stalnu potrebnu pomoć i podršku. Učitelji nastoje realno ocijeniti učeničko znanje i vještine te smo zadovoljni njihovim postignutim rezultatima i ponašanjem“.

Puno konkretnija nije bila niti Anita Dašek, pedagoginja u Srednjoj školi Pakrac. Zamoljena da komentira ovu statistiku nam je odgovorila: „U Srednjoj školi Pakrac se držimo Pravilnika o praćenju i ocjenjivanju. Svi kriteriji ocjenjivanja se učenicima jasno iznose na prvom satu svake godine i ako je potrebno, ponovimo ih. Roditelji također mogu biti upoznati sa svim kriterijima po kojima se ocjenjuju njihova djeca. Osim vrednovanja naučenog koristimo vrednovanje za učenje i vrednovanje kao učenje i cilj nam je pratiti napredak učenika i poticati ih u razvoju njihovih kompetencija. Pokazatelji objektivnosti našeg vrednovanja jesu upisi naših učenika na prestižne fakultete i uspjesi koje tamo postižu“.

T. Tomčić: „Hiperinflacija odlikaša“

Kako nismo željeli ostaviti tekst i statističke podatke bez stručnog komentara obratili smo se Tihomiru Tomčiću, našem bivšem sugrađaninu, učeniku osnovne i srednje pakračke škole, a jedne godine i profesoru u njoj, koji je sada već 25 godina izuzetno uspješan ravnatelj Strukovne škole Vice Vlatković Zadar i jedini neznanstveni član Upravnog vijeća Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja.

On kaže: „Definitivno sam siguran da zbog navedenih rezultata ne trebate biti zabrinuti, već dapače vjerojatno i ponosni osobito zato što su učenici najmanje izostali s nastave, a to je danas veliki problem obrazovanja u RH-a. S druge strane, ono što je sigurno, najmanji prosjek ocjena ne treba nikako vezati uz kvalitetu rada nastavnika i eventualno lošije uvijete rada u pakračkim školama, već je to zasigurno rezultat objektivnijeg vrednovanja postignuća učenika. Dapače, broj odlikaša u RH je uistinu nerealan jer je teško povjerovati da smo toliko „pametna nacija“ da nam gotovo 50 posto učenika prolazi s odličnim uspjehom, pri čemu imamo gotovo 80 tisuća učenika s prosjekom 5,00. Kada nasuprot tome vidite rezultate Državne mature, te osobito Pisa testova, sve je više nego jasno da imamo ogromnu hiperinflaciju odlikaša. Na žalost, nastavnici su danas pod velikim pritiskom upisne politike učenika u srednje škole i na fakultete (naravno uz rezultat na Državnoj maturi) koji se temelje na ocjenama, što rezultira statistikom koja ne daje pravu sliku stanja našeg obrazovnog sustava. Sve u svemu, volio bih da su i zadarski rezultati kao pakrački.“

Dobri na državnoj maturi

Naravno da nismo uspjeli odgovoriti na pitanje zašto učenici najsiromašnijih županija, među kojima smo i mi, prosječeno izostaju najmanje s nastave i imaju najlošije prosječne završne ocjene, posebice u kontekstu daljnje raščlambe tog uspjeha po nizu specifičnih parametara. Ako je Ministarstvo odlučilo objaviti te podatke, očito da to nije nevažno. Tim više, jer su od objave prvih tablica nastavili tu aktivnost raščlanjujući dodatno statistiku kroz brojne parametre pa su naknadno objavili i statističku analizu rezultata državne mature iz školske godine 2017/2018.

Prema tim rezultatima maturanti naše županije na ovom ispitu, gdje svi polaznici odgovaraju na ista pitanja i ocjenjuju se (koliko je to moguće) prema istim kriterijima, s obzirom na prosječnu završnu ocjenu kroz cijelo srednjoškolsko obrazovanje, se penju, bar kada je u pitanju viša (A) razina na, s prosječnom ocjenom od 3,49, visoko treće mjesto. Ispred njih su samo maturanti Međimurske županije s prosjekom (A razina) od 3,72, odnosno Grada Zagreba s prosječnom ocjenom od 3,62. S ocjenom od 3,49 maturanti naše županije zaostaju samo 0,01 od državnog prosjeka koji iznosi točno 3,50, ali imaju 0,40 veću ocjenu od maturanata Ličko-senjske županije. Pri tome su na nižoj razini (B) s prosjekom ocjena od 3,34 nešto lošije pozicionirani (državni prosjek 3,48), mada treba u obzir uzeti i izjavu već spomenutog T. Tomčića koji kaže da se ocjena na državnoj maturi ne može gledati kao ocjena škole, jer u pripremi za državnu maturu učenici u značajnoj mjeri uzimaju dodatne instrukcije ili pohađaju dodatne tečajeve pripreme pa je to u suštini u značajnoj mjeri individualna ocjena učenika.

Ocjenjivanje nije natjecanje, ali niti nevažno

Ocjenjivanje uspjeha u školi se ne može i ne smije gledati kao međusobno natjecanje bilo učenika, prosvjetnih radnika ili škola. No s obzirom da ono značajno utječe na upis pojedinih školskih programa kod prelazaka iz osnovnog u srednjoškolsko obrazovanje, odnosno nastavak školovanja na višim i visokim razinama danas, odnosno sutra, profesionalni uspjeh nekoga u životu, nije niti nevažan segment pa je stoga ujedna- čenost kriterija kako u uvjetima održavanja nastave tako i u ocjenjivanju važan. Nadamo se s toga da si je Ministarstvo dalo sav taj trud i vjerojatno ne male troškove upravo u cilju kako bi svim mladim stanovnicima Hrvatske omogućilo u startu jednake uvjete i u konačnosti izbjeglo potrebu dodatnih priprema za državnu maturu što maturantima predstavlja dodatnu tlaku u stresnom razdoblju, a roditeljima, bar kada je Pakrac u pitanju, radi potrebe odlaska na pripreme u Zagreb, ne mali financijski izdatak.