Sve manje otpada iz domaćinstava ovog kraja (Pakrac, Lipik) završava na smetlištu na Crkvištu, a sve više se vraća u gospodarstvo kao sirovina. Pokazuju to podaci našeg Komunalca koji zahvaljujući čipiranju kanti, ali i drugim poboljšanjima u sustavu prikupljanja otpada iz ožujka 2018. godine, kada je ustanovljen sadašnji sustav, ima potpunu kontrolu onoga što se događa na tom području pri čemu se sustav stalno nadograđuje i unapređuje.

Sve manje smeća na Crkvištu

Prema tim podacima u 2017. godini oni su u 15 naselja Grada Lipika i 19 naselja Grada Pakraca prikupili i odvezli na Crkvište 2067,6 tona miješanog kućnog otpada. Već iduće godine, kada se počela dodatno naplaćivati druga i svaka naredna predana kanta mjesečno količina prikupljenog miješanog komunalnog otpada je pala na 1887,7 tona što je manje za 180 tona ili skoro devet posto. Iduće, 2019. godine  bilježi se daljnji pad za 6,5 tona. Naravno moguće je da je to djelomično posljedica i manjeg broja stanovnika, ali sigurno je da je to i rezultat sve veće svijesti (i novaca) o potrebi selektiranja otpada što pokazuju i rezultati iz prikupljanja papira kroz smeđe kante, odnosno sa „zelenih otoka“. Tako je Komunalac u 2017. godini isporučio 82 tone papira, u 2018. godini taj broj se popeo na 121 tonu, a lani na 150 tona. Dakle skoro se u dvije godine udvostručio. Mada je, kako ističe Josip Bišćanin, direktor Komunalaca, u odnosu na dvije tisuće tona prikupljenog godišnje miješanog otpada riječ o malim brojkama veseli podatak i za plastiku koje je kroz sustav zelenih otoka u 2017. godini prikupljeno nešto više od 3 tone, a lani 5,3 tona. U tom segmentu mali pad bilježi jedino tekstil koje je 2018 prikupljeno 2,8 tona, a lani 1,9 za što ne postoji racionalno objašnjenje osim da su građani u prvoj godinu postavljanja takvih kontejnera ispraznili ormare, tavane i druge prostore.

Zašto je bitna količina miješanog otpada odvezenog na smetlište?

Smetlište ima svoje kapacitete

Zakonom više nije dozvoljeno smeće kupiti iz kante po ulicama i istresati ga u dumaču negdje na rubu šume. Radi toga se prije desetak godina pristupilo sanaciji deponije na Krndiji koja je građevinski završena lani na način da je stari otpad premješten nekoliko stotina metara dalje i po izgradnji posebnog objekta, takozvanih kazeta, vraćen, ali sada na vodno nepropusni sloj s izgrađenim sustavom odvodnje površinskih voda, sabijanje i trajno prekriven zemljom s filter odušcima koji onemogućuju eksplozije i samozapaljenje, a staro smeće je u međuvremenu zazelenilo i liči na uređenu zemljanu površinu. Ona smetlišta koja nisu tako uređena su lani zatvorena što je izazvalo kaos u Dalmaciji, ali i još nekim gradovima u unutrašnjosti. Za novo smeće su izgrađene iste takve kazete koje imaju svoje kapacitete. Naše Crkvište, prema procjenama na temelju sada dovažanih količina, ima kapaciteta za narednih pet ili šest godina. Nakon toga ćemo ga morati voziti na regionalnu deponiju, pored Požege ili Nove Gradiške, što još nije jasno definirano. To će značiti u cijelom postupku, pored sadašnjih radnji i troškova,  tri dodatne radnje i ne male troškove: pretovar iz sadašnjih kamiona sakupljača u transportni, prijevoz od 50-tak kilometara do regionalnog odlagališta i plaćanje naknade koncesionaru tog odlagališta. Sve to mora netko platiti: potrošači ili proračun. Trećeg nema. A sigurno je da se nikome od potrošača ne mili pomisao da naknadu za odvoz smeća sa sadašnjih prosječno mjesečno tridesetak kuna po domaćinstvu učetverostruči ili upeterostruči.

Stoga u Komunalcu i lokalnoj upravi stalno nastoje unaprijediti sustav i smanjiti količine smeća dospjele na Crkvište, ali i racionalizirati troškove kako se sve strožija ekološka regulativa, koja podrazumijeva i sve veće troškove, ne bi izravno prevalila na potrošače.

Svako poboljšanje skuplje

Kako objašnjavaju, direktor Bišćanin i  Adriano Baškiera, stručni zaposlenik na tim poslovima, građani misle da Komunalac samo prazni kante po ulicama i istresa tako prikupljeno smeće iz kamiona negdje u šumi. Već smo objasnili postupak pripreme smetlišta što je unazad tri godine platio Fond za zaštitu okoliša uz sufinanciranje gradova,  s nekih 16-tak milijuna kuna. No kaži čelni ljudi u Komunalcu, građani ne znaju koliko sve ima popratnih troškova. Samo za gorivo za kompaktor, stroj koji sabija smeće, treba 3000 kuna mjesečno, obavljaju se razni inspekcijski nalazi kao što je mjerenje deponijskih plinova (sumpor, metan, dioksid), kakvoća podzemnih voda, baždarenja kolne vage i slično, a sve to treba platiti. Stoga su racionalizacije nužne jer sa sadašnjim cijenama odvoza smeća financijsko poslovanje tog segmenta je jako nategnuto, a stalno pooštravanje zakonske regulative djeluje dvostruko negativno. S jedne strane koncesionar za sakupljanje otpada ima sve veće obveze pa i troškove. S druge strane otkupljivači sirovina za recikliranje, kao papir, tekstil i slično, sa svakim pooštravanjem zakonske regulative, svjesni da sakupljači otpada imaju dodatnu zakonsku obvezu njihovog zbrinjavanja, snižavaju svoje cijene po kojima otkupljuju potencijalnu reprosirovinu. Tako je kilogram papira s nekih 50-tak lipa od prije tri godine, pa na 20-tak, dok se za plastiku i tekstil mora platiti zbrinjavanje. Još gore će biti kada proradi naše reciklažno dvorište na ulazu u Crkvište što će se dogoditi uskoro, najvjerojatnije u ožujku.

Naime u sklopu rekonstrukcije smetlišta izgrađeno je i reciklažno dvorište u kojem će kada proradi građani moći bez naknade dovesti više od 40 vrsta otpada koje ne smije, ili ne bi trebalo, završiti na smetlištu, kao što su razna otpadna i rabljena ulja, akumulatori, odbačena elektrotehnika, automobilske gume, ali i papir, plastika, drvo, tekstil, metal i slično. Njih u reciklažnom dvorištu sortiraju i po potrebi prešaju da bi ih isporučili preuzimačima specijaliziranim za zbrinjavanja pojedinih vrsta. No, za malo što od toga plaćaju, već naprotiv za većinu tog otpada se plaća preuzimanje, tako da će uz rad zaposlenika, reciklažno  dvorište povećati ukupan trošak zbrinjavanja otpada s ovog područja. Stoga u Komunlacu traže načine za smanjivanje cijene njihovog prikupljanja.

Novine u ovoj godini

Jedna od novina koja se primjenjuje od ove godine se odnosi na pravo korisnika za besplatno zbrinjavanje krupnog otpada. Na to je svaki korisnik do sada imao pravo na jednu besplatnu odvožnju u ukupnoj količini od četiri kubna metra i to uglavnom uz dogovor s Komunalcem u terminu po vlastitom izboru. Sada se to pravo svodi i dalje na jednom godišnje u istim količinama pri čemu će termin, radi racionalizacije troškova, odrediti Komunalac. Za drugi odvoz i svaki godišnji termin izabran po svojoj volji, korisniku će Komunalac naplaćivati troškove prijevoza do reciklažnog dvorišta. U tom segmentu, nakon otvaranja reciklažnog dvorišta, novost će biti da će se tako prikupljeni otpad najprije odvoziti u reciklažno dvorište gdje će se probrati i sortirati, a tek preostali dio će završiti na deponiji miješanog otpada što će značiti i novo smanjivanje godišnje količine deponiranog otpada na Crkvište i utjecati na produženje vijeka njegovog korištenja.

Druga novina koja s primjenom počinje u veljači odnosi se na mjesečni broj pražnjenja kućnih kanti. Osim u naseljima  Lipik, Dobrovac, Filipovac te Pakrac i Prekopakra, u ostalih 29 seoskih će se prazniti dva puta mjesečno. Zahvaljujući čipiranju i kompjuterskom očitovanju, u Komunlacu su napravili analizu iz koje proizlazi da u tim selima  manje od petine obitelji predaju katu više od dva puta mjesečno, a ostali od  0,74  (Stari Majur i Batinjani) do 1,55 u Japagi. U tim naseljima, domaćinstva koja budu imala potrebu moći će besplatno dobiti drugu kantu za koju će platiti samo pražnjenje kada ju iznesu.  S računima za odvoz smeća za prosinac sva ta domaćinstva su dobile godišnji kalendar pražnjenja kanti u njihovom selu. U naseljima u kojima ostaje ritam pražnjenja od jednom tjedno u Pakracu je prosjek mjesečnog pražnjenja 1,77 kanti, Lipiku 1,74, Filipovcu i Prekopakri  1,69, Dobrovcu 1,53. Inače ukupan prosjek pražnjenja kanti u 5642 korisnika u oba grada je 1,41 kanta mjesečno.

Treća, ne organizacijska, ali tehnička novost koja se odnedavno primjenjuje su kamere na kamionima koje prazne kante. Njima se digitalnim video zapisom snima svako pražnjenje i ostaje kao dokument u Komunalcu. Osim što je to zakonska obveza, to je i efikasan način rješavanja prigovora korisnika oko broja pražnjenja. Kako je pojasnio A. Baškiera, bilo je slučajeva kada su korisnici reklamirali račun da im je više pražnjenja u jednom mjesecu naplaćeno nego što je obavljeno. Zahvaljujući snimanju takvi nesporazumi će u budućnosti biti lako rješivi.

U Komunalcu tijekom godine očekuju daljnja organizacijska poboljšanja u sortiranju i prikupljanju otpada, a time i smanjivanja godišnjeg odlaganja na Crkvište. Ona se neće odnositi samo na otvaranje reciklažnog dvorišta nego i na uvođenje trećih kanti koje će biti besplatno podijeljene domaćinstvima i služit će za prikupljanje plastike te će se prazniti kao i sadašnje smeđe kante, namijenjene papiru, a također očekuju i dodatne količine smeđih kanti za papir koje će biti podijeljene u naseljima gdje se sada papir kupi u vrećama. Kada će to biti ovisi o Fondu za zaštitu okoliša koji na razini cijele Hrvatske provodi takvu nabavu. U Komunalcu su mislili da će to biti provedeno još lani. No problem se pojavio u Fondu oko natječaja za dobavljača tih kanti te je njihova distribucija prolongirana za ovu godinu.

Tek povećanje cijena upozorava na problem

Prikupljanje kućnog otpada je u žestokoj dinamici svakodnevnog života sitnica s kojom se građani ne zamaraju osim u slučajevima kada cijena te usluge drastično ne poskupi kao što je to bilo prvih dana ove godine u Zagrebu i još nekim mjestima ili dođe do tehničkog poremećaja kada kante, kontejneri i druga privremena odlagališta ostanu neispražnjene što posljednjih godina nije bio slučaj u Pakracu i Lipiku. Ili kada za stanovnike kuća najbližih neuređenim odlagalištima, najčešće ljeti, smrad s njih postane nesnosan čega smo mi također posljednjih godina pošteđeni. No zakonodavna regulativa i stalno poticanje ekološke svijesti skreću nam sve više pozornosti na potrebu svakodnevnog razmišljanja o tome, a zakonodavac je posve ispravno zaključio da je najbolji način neodgovorne i neuredne udariti po novčaniku. Nažalost u ovom poslu je takve najčešće nemoguće izdvojiti pa cijenu plaćaju svi. Stoga je osim traženja najboljih organizacijskih oblika ovog posla, nužno da se svaki građanin pridržava optimalno ponuđenih rješenja u sadašnjim mogućnostima i tako doprinese da nam za koju godinu naknada za rješavanje kućnog otpada mjesečno ne prestigne cijenu vodoopskrbe ili potrošnje nekih od energenata što, pokazuje to slučaj iz Zagreba, nije nemoguće. Posebice ako nam nakon popunjavanja kapaciteta zatvore lokalno smetlište. „Kanta masti se ne špara kada se dođe na dno, nego od početka“, kažu naši stari ljudi. Tako se trebamo odnositi i prema kapacitetima na Crkvištu, ali i ukupnim tehničkim mogućnostima Komunalca. Svaka neracionalnost u tom pogledu odrazit će se na naš račun, a osim o novcima, trebamo razmišljati da pravo na od smeća  čiste šume, potoke, livade i ostali okoliš imaju i generacije koje će doći iza nas. 

SLIJEDI LI POSKUPLJENJE?

Cijene na duži rok neodržive

Prihod Komunalca od djelatnosti gospodarenja otpadom za 2018. godinu iznosio je 2.697.000 kuna, te je u odnosu na 2017. godinu porastao za 64.000 kuna odnosno 2,4 posto, izvijestio je polovinom prošle godine na sjednici Gradskog Vijeća Pakrac direktor Josip Bišćanin, pri čemu treba uzeti u obzir da je od 1. ožujka te godine stupio na snagu novi način odvoza i naplate komunalnog otpada. Prema tim podacima, uzevši u obzir da usluge komunalca koristi ukupno 6970 različitih korisnika (pravne i fizičke osobe) prosječno je svaki od njih na odvoz smeća potrošio 387 kuna godišnje, ili oko 32 kuna mjesečno.

Porast prihoda u toj godini,(za prošlu godinu podaci još razumljivo nisu obrađeni) pojašnjavaju iz Komunalaca, u istom izvješću,  generiran je u najvećoj mjeri povećanjem od strane prihoda prikupljenog otpada od kontejnera kao i povećanjem prihoda od prodaje otpadnog papira, koji je u toj godini ukupno iznosio  nešto više od 48 tisuća kuna. No od tada naknadu koju plaća preuzimač papira je i više nego prepolovljena, tvrde u Komunalcu, a slično se događa i s ostalim potencijalnim sirovinama. Uz to, režim prikupljanja otpada je zakonski sve strožiji što povećava i njegove troškove pa direktor Bišćanin ističe da su na duži rok  sadašnje cijene za financijsko poslovanje Komunalca neodržive.

Cjenik usluga Komunalca temeljom više parametara predlaže direktor, ali ga odobrava njegova Skupština koju kao predstavnici vlasnika čine gradonačelnica Pakraca i gradonačelnik Lipika te smo stoga pitali Anamariju Blažević kako ona gleda na mogućnost poskupljenje odvoza komunalnog otpada.

Gradonačelnica kaže da se s obzirom na sve promjene može razmišljati o poskupljenju usluge sakupljanja otpada, ali ne u veličini u kojoj su to učinili početkom godine neki drugi gradovi, već znatno manje. No poskupljenje te usluge ona uvjetuje i dizanjem kvalitete pod čime podrazumijeva da proradi reciklažno dvorište što se očekuje u ožujku, ali i daljnjim proširivanjem usluge sortiranja smeća na kućnom pragu što podrazumijeva i treću kantu u svako domaćinstvo koja bi bila namijenjena sakupljanju plastike. Nabavku treće kante u cijeloj Hrvatskoj financira Fond za zaštitu okoliša te se na termin s lokalne razine ne može utjecati, ali očekuje da će to biti realizirano tijekom godine.

Značajan trošak u sakupljanju otpada čine plaće zaposlenika koji izravno, bilo kao vozači ili kao pomoćno osoblje,  rade na prikupljanju otpada. Pokušali smo u Komunalcu doznati koliko je prosječna plaća vozača i pomoćnog osoblja na tom neugodnom poslu koji se odvija ljeti na visokim, a zimi na niskim temperaturama, kao i po kiši, snijegu. No u Komunalcu nisu bili raspoloženi davanjem takvih informacija jer ističu da na poslovima prikupljanja otpada rade i svi ostali zaposlenici bilo u fazi ispisa i distribucije računa, knjiženja ili drugim pratećim poslovima.