Radnici Poduzeća za ceste Slavonski brod ovih dana na gradilištu Trga bana Josipa Jelačića rade na pripremanju parcele na južnoj strani trga gdje će u budućnosti doći betonska maketa novca slavonskog banovca.
Da podsjetimo zašto je jedan novčić zaslužio „spomenik“ na našem glavnom i u budućnosti sigurno najljepšem trgu. Enciklopedije, digitalne i tiskane, uglavnom kažu da je banovac naziv za prvi hrvatski novac kovan u Pakracu i Zagrebu otprilike u razdoblju od 1235. do 1384. godine.
„Godine 1256. godine Pakrac je imao povlasticu kovanja novca. Smatra se da je to ujedno prva kovnica novca u Hrvata. MONETA REGIS P(ro) SCLAVONIA, (naš banovac – opaska), je srebrni novac na kojemu je na prednjoj strani kuna u trku, a na naličju patrijarhalni (dvostruki) križ s dvjema okrunjenim glavama. Bio je najljepša i najcjenjenija od svih hrvatskih kovanica te prihvaćen kao stabilno platežno sredstvo i izvan područja za koje je prvobitno namijenjen“, pojašnjava Wikipedia.
Radi svega toga u novije doba Pakrac je jako ponosan na svoju povijesnu činjenicu i smatra se da je to jedan od većih civilizacijskih postignuća u pakračkoj povijesti. Zbog svega toga, naš sve uspješniji jesenski godišnji sajam je dobio i ime po tom novčiću koji se može u izvornom obliku vidjeti i u našem muzeju.
Prema projektu modernizacije trga na njegovoj južnoj strani iza spomenika „Ranjenom borcu“ na već vidljivo ošljunčanoj kružnoj površini doći će ukrasni krug promjera oko 6 metara. Vanjski dio kruga „zatvorit“ će drvene klupe, a unutrašnjosti promjera 272 centimetra nalazit će se na visini od 45 centimetara simulacija izgleda banovca izlivenog u betonu (10 centimetara armirano betonska ploča + izliveni reljefni prikaz izvornog izgleda novca) postavljen na betonsko postolje, mada je u prvobitnoj zamisli projektanta on trebao biti izliven u bakru ili kovan u inoxu, ali se to pokazalo preskupim. Bit će to zasigurno posjetiteljima, ali i domaćima, najinteresantniji dio urbane opreme na tom modernom prostoru i ako ništa drugo, specifičan jer se neće naći niti na jednom prostoru u drugim gradovima. Banovac je samo pakrački. Uslijed svega toga počelo se razmišljati i o promjeni imena trga koji bi u budućnosti nosio upravo to ime Trg slavonskog banovca.
„Za“ i „protiv“
Naravno da takva promjena ima svoje dobre i loše argumente. Počet ćemo s lošim: brisanjem imena bana Josipa Jelačića, bar privremeno dok se ne nađe novi prikladni prostor, s pakračkih ulica i trgova nestaje ban, jedan od najznačajnijih hrvatskih političara 19. stoljeća (ukinuo kmetstvo, organizirao prve izbore za Sabor…). Za „ne“ promjeni imena može služiti i argument da to iziskuje da njegovi stanovnici, kojih nema, puno moraju mijenjati dokumente, ali je veći problem pravnim osobama koje moraju mijenjati natpisne ploče, pečate i registracije, što sve skupa ne košta previše, ali ipak košta. Osim novca i ponešto truda, no ipak je to samo jednom u 30-tak godina jer zadnja promjena imena ovog trga je bila 1992. godine (prije toga Trg Borisa Kidrića).
Za promjenu imena može poslužiti argument originalnosti. Naime, prometnicu nazvanu po banu Jelačiću ima ne samo svaki grad, nego svako općinsko središte, a Trg slavonskog banovca bi imao jedino Pakrac, nešto poput kutjevačkog Trga graševine. Osim toga u kombinaciji sa sajmom, izloženim banovcima u muzeju, istoimenim pakračkim prepoznatljivim suvenirom, a možda jednog dana i replikom kovnice, zaokružuje se priča o povijesnoj činjenici koja je zbog argumentiranosti i dokumentiranosti znatno jača od legendi kakvima se hvale mnogi gradovi i na kojima su izgradili svoj turistički i drugi imidž poput đurđevačkog pijevca. Uostalom, vjerojatnost je da će u svakodnevni govor ući nešto poput „nađemo se kod banovca“. Kao u Zagrebu „pod repom“.
Završetak modernizacije trga građevinski će potrajati vjerojatno još značajan dio iduće godine. Vremena za razmisliti o promjeni dakle ima. Do tada komentirajte ovo razmišljanje na društvenim mrežama.