Dnevne novine i portale proteklih je dana preplavila vijest da su neke banke u Hrvatskoj još jednom, bez pitanja gurnule ruke u naše džepove samoinicijativnom odlukom o uvođenju naknade na gotovinske isplate na šalterima. Svi oni neskloni digitalizaciji financijskog poslovanja koji nemaju internet bankarstvo ili oni stariji slabijeg vida što ne barataju karticama, pinovima, bankomatima pa im je najlakše bilo otići u banku i podići vlastiti novac na šalteru, od sad će na istom bankovnom šalteru biti dužni plaćati naknadu. Ne i u Pakracu… barem za sada.
Do danas su se dvije banke odlučile za takvu praksu. Korisnici Zagrebačke banke od 20. rujna za podizanje gotovine plaćaju 1,95 kuna po transakciji dok će za dva tjedna OTP banka za sve gotovinske isplate do 500 tisuća kuna transakciju naplaćivati čak 4 kune. Istovremeno obje banke neće naplaćivati isplate s kunskih računa za zaštićena primanja i računa s ugovorenim skrbnikom.
Pravdajući ovaj namet, vrli su se bankari dosjetili objasniti kako će klijente tako usmjeriti prema ostalim isplatnim mjestima (bankomatima) gdje će svoj novac, naglašavamo SVOJ novac, dobiti bez naknade, a tvrde da će smanjenjem broja transakcija podizanja gotovine u poslovnicama šalterski djelatnici imati više vremena za savjetovanje klijenata oko korištenja proizvoda i usluga banke.
PBZ jedini razmatra uvođenje naknade
Kakvo je stanje u Pakracu u kojem bankarske usluge nude tri banke - Erstebanka, Privredna banka Zagreb sa svojim poslovnicama te Hrvatska poštanska banka s isplatno-uplatnim mjestom – provjerili smo kod njihovih PR službi.
„PBZ za sada ne naplaćuje naknadu za isplatu gotovine građana u poslovnicama Banke, međutim, razmatra se i mogućnost uvođenja naknade“, odgovorili su nam iz službe za odnose s javnošću. S druge strane iste službe Erste i HPB banke odgovorile negativno i dodale da takvu naknadu niti ne planiraju uvoditi.
Iako se na prvu ne čini da je naknada ozbiljna stavka, ne treba zaboraviti da velik dio naših sugrađana prima radničke mirovine koje jedva prelaze dvije tisuće kuna i ljudi su primorani paziti na svaku kunu. Razgovarajući s pakračkim Centrom za socijalnu skrb doznali smo da najmanja socijalna pomoć ili naknada (radno nesposobni samac) iznosi samo 920 kuna. Ona se isplaćuje poštom ili na tekući račun korisnika pa četiri možebitne kune ne mogu svi gledati kroz iste naočale.
Nekad su sve mirovine stizale na kućnu adresu, sada tek dio njih, a jedina naknada bila svojevoljni „tringelt“ poštaru. Danas mirovine većine umirovljenika sjedaju na tekući račun jer je tako odredio sustav, a banke su to iz čista mira odlučile kapitalizirati objašnjavajući to gužvom na šalterima koja im svih ovih godina nije toliko smetala. Pohlepi moćnika očito nema kraja.
Samo će potpuni naivac pomisliti da je upravo gužva na šalterima te nova savjetodavna uloga tamošnjih djelatnika temeljni razlog novog nameta. Naravno da nije, gužve će ostati iste, samo će ljude bez mogućnosti izbora, na fin način natjerati da izbroje nove kovanice i tako dodatno pripune krcati bankarski sef.
