Izgradnja akumulacije Šumetlica i aglomeracija su projekti o kojima se priča desetljećima. Pored toga čeka se završetak kanalizacije u Badljevini, radi se novo korito Pakre kod Kusonja, a u pripremi su još neki projekti iz vodnog gospodarstva. Sve to nam je bio povod za razgovor s Davorom Novincem, voditeljem Vodnogospodarske ispostave za mali sliv „Ilova-Pakra“ u Daruvaru koja je nadležna i za naše područje.

Nažalost, kad god s vama razgovaram uvijek je prvo pitanje akumulacija Šumetlica. Što je po tom pitanju novo i što slijedi?

40 godina rada na Šumetlici

U svom radnom vijeku, što je već 40 godina, to je jedan od najvažnijih projekata koji je prisutan od mog prvog radnog dana. Kada smo pred neke dvije godine odabrali Viadukt s tri vodoprivrede za izvođača radova, bio sam oduševljen jer je Viadukt  bila velika tvrtka koja je gradila daleko složenije projekte. No, Viadukt je otišao u stečaj. Gotovo godinu dana pregovaralo se sa tri vodoprivrede; kutinskom, brodskom i zagorskom da preuzmu samostalno dio poslova koje su nudili. Nažalost, dvije su pokazale spremnost, jedna ne. Nešto se počelo raditi, čistio se teren (sječenje stabala i šiblja). Radovi su trebali biti nastavljeni, no nisu. Dio radova trebao bi biti odrađen, nakon čega slijedi novi javni natječaj jer i po Zakonu o javnoj nabavi tri vodoprivrede, ne mogu izvesti ukupne radove. Očekuje se novi natječaj u idućoj godini, što znači da smo izgubili još jedno razdoblje u izgradnji tog kapitalnog objekta za Pakrac i Lipik. Što se tiče nastavka radova realno je da to bude u 2021. godini.

Ljetos je odrađena hitna sjednica Skupštine Županije radi donošenja odluka o izgradnji akumulacije Kamensko. Je li to smetnja akumulaciji Šumetlica?

Ne, nema nikakvih prepreka. Mada je riječ o istoj županiji, nema smetnji jer je riječ o drugom slivnom području. Nije riječ čak niti o nekoj novoj ideji jer o akumulaciji Kamenska se razgovara dugo, tek nešto manje od akumulacije Šumetlica i uvjeren sam da će se projekt Šumetlica daleko prije početi ozbiljno raditi i biti puno prije završen.

Znači li to da novac u Hrvatskim vodama za Šumetlicu i dalje nije upitan?

Ne, sredstva nisu upitna. Nažalost, jedini problem i krivnja što Šumetlica nije pri završetku su izvođači.

Otkada su bunari u Gaju stavljeni u sustav javne vodoopskrbe na području Lipika, nismo imali redukcije i ograničenje u upotrebi vode, pa je otud kod stanovništva i manje interesa za Šumetlicu. Možemo li bez nje?

Hrvatske vode su svjesno išle u izgradnju vodoopskrbnog sustava Gaj koji se sastoji od tri bunara  računajući da će tako po pitanju vodoopskrbe Pakraca i Lipika premostiti vrijeme do izgradnje Šumetlice. Ne treba stanje ocjenjivati samo po ovoj i prošloj godini koja je hidrološki bila takva da je imala dobar raspored oborina. No u sušnim ljetima te količine su takve da su na granici onoga što treba Pakracu i Lipiku. Od Šumetlice se ne odustaje.

Drugi kapitalni objekt koji nikako da se završi je kanalizacija u Badljevini. Hoće li to skoro biti dovršeno?

Kanalizacije u Badljevini i Poljani završene

Ne samo Badljevina, nego i Poljana. One su obje građevinski završene unazad mjesec dana i u tijeku su snimanja i kontrola vodonepropusnosti tako da bi obje do kraja godine trebale imati tehnički pregled i uporabnu dozvolu.

A što ćemo s pročišćivačima? 

To je druga faza radova.

Smije li se upotrebljavati kanalizacija koja ne završava na pročišćivačima?

Ne bi smjela, no uz određene predtretmane se može koristiti do izgradnje pročišćivača. No kada su u pitanju takve male sredine, naša iskustva govore da se relativno mali broj korisnika priključuje u prvim godinama i trebat će proći nekoliko godina dok se ne postigne 50  posto priključaka.

Na našem području je i projekt koji ide relativno dobro. Riječ je o 15 kilometara novog vodovoda u sjeverozapadnom području Grada Pakraca čija je izgradnja pri kraju i to skoro u rokovima. Tamo je po zadnjem popisu stanovništva oko 350 domaćinstava. S obzirom na trenutne kapacitete naših izvorišta, za koje ste ocijenili da su ljeti na granici, što će se dogoditi ako se oni priključe u većem broju?

Kao i kod Badljevine, iskustva su takva da ne očekujemo da će se u prve dvije godine priključiti više od 10 posto domaćinstava, dakle ne možemo govoriti o nikakvom udaru na potrošnju koju ne bi mogli pokriti sadašnji izvori. No to je pokazatelj da Šumetlica nema alternative da bi gradovi Pakraca i Lipika imali sigurne i dostatne izvore.

U tome ima nelogičnosti. U tih 11 sela sada ćemo dovesti vodu, a da ljudima nismo osigurali sustav odvodnje?

Znamo što je čija obveza i to ovisi o lokalnoj samoupravi. Gdje nema kanalizacije moraju postojati vodonepropusne septičke jame. Po ugovoru s Europskom zajednicom mi imamo obvezu za naselja veća od 2000 stanovnika do 2023. godine sagraditi kanalizaciju. Tek nakon toga dolaze manje sredine s malim uređajima kakav ima selo Gaj.

Jednako tako prema ugovoru s EU imamo obvezu dovesti i javni vodovod u svako naselje već od 50 stanovnika. Kada pustimo vodu kroz novi vodovod u obriješki bazen ima li na području Pakraca i Lipika takvo naselje koje još neće imati javni vodovod?

Gotovo da nema i mi smo to u velikom broju pokrili i taj uvjet ćemo ispuniti.

Kod aglomeracije problem natječaji

Aglomeracija je još jedan vodni projekt o kojem pričamo godinama, no još uvijek nemamo glavnog izvođača. U kojoj je to fazi?

Ako uspoređujemo pakračko-lipički projekt aglomeracije s daruvarskim, onda je ovaj prvi u velikoj prednosti. On je u završnoj fazi i u natječajima. Kod odabira izvođača, konkretno za stručni nadzor, određenih problema ima u Vodama Lipik. Slično je i s natječajem za dobavljača opreme koji je već trebao biti odabran, pa i započet s realizacijom, jer prema ugovoru s Hrvatskim vodama u roku dvije godine od potpisa ugovora sredstva se moraju početi povlačiti. No da bi se moglo početi s realizacijom moraju biti odabrani dobavljač i stručni nadzor i to je u nadležnosti Voda Lipik i tamo se treba tražiti detaljnija pojašnjenja.

Znači li to da ove jeseni po pitanju aglomeracije neće biti kopanja?

Ove jeseni sigurno ne.

Korito Pakre, od bivšeg industrijskog dvorišta „Papuka“ pa uzvodno, također je još jedno radilište Hrvatskih voda. Pojednostavljeno, kopa se novo korito kraj postojećeg koje će uz to biti još i izbetonirano pa je ukupna vrijednost investicije oko 9 milijuna kuna. Zašto i kako na tu betonizaciju gledaju ekološki pokreti i „zeleni“?

Ne bih se složio da se samo kopa korito kraj korita. Taj dio korita Pakre izuzetno meandrira (krivuda) uslijed čega je Pakra mijenjala tok godišnje po 15 metara. Stoga da bi zaštitili taj teren i od poplava, ali i da bi omogućili Gradu Pakracu da u desnom zaobalju proširi svoju industrijsku zonu, pristupili smo projektiranju ovih radova koje se sada izvode. Što se tiče betonizacije, iskustva su takva da nema uspješne regulacije bez tehnologije betoniranja. Nema stabilnih obala, riječ je o nestabilnom šljunkovitom materijalu. Što se tiče ekologije, imamo građevinsku dozvolu kojoj je prethodila studija utjecaja na okoliš i u toj proceduri dobili smo i suglasnost „zelenih“ na takvu regulaciju. Bez stabilizacije korita, koja može biti izvedena u betonu, kamenu, šesterokutima, svejedno, ali nešto tako mora biti. Mi smo u dnu na svih 20-tak metara predvidjeli poprečne pragove koji će zadržavati vodu i omogućiti život u njoj.

Čišćenje korita Pakre na proljeće

Sada betoniramo Pakru iznad grada. No ove godine nismo očistili korito u samom centru, od mosta do vatrogasnog doma gdje su nastali pješčani otoci i sve ono što takva pojava nosi sa sobom. Zašto?

Slažem se da na toj dionici ima nanosa šljunka i predvidjeli smo da u rano proljeće, ovisno o vodostaju, to očistimo. Očekujemo da će i zbog spomenutih radova na regulaciji uzvodno, ove zime biti naneseno još toga materijala pa bi se na proljeće sve skupa očistilo. Što se tiče trave koja je izrasla na tim otocima ona će ovih dana (16. listopada) biti pokošena.

Od 2014. godine kada je Pakra poplavila dio Lipika nismo imali poplava. Je li ona sada po tom pitanju sigurna?

Da, te 2014. godine smo imali vodni val koji je bio za metar veći od ikada ranije zabilježenog zbog čega se Pakra izlila u lijevo zaobalje i poplavila dio Lipika. Mi smo odmah nakon toga išli u akciju nadvišenja nasipa koji do tada nikada nije bio prelio. Tako smo već u kolovozu, tri mjeseca poslije plavljenja, ponovo imali vodni val malo manji nego u svibnju, ali do poplave nije došlo kao niti u listopadu kada smo te godine imali i treći val. Ovog trenutka može biti nešto malo plavljenja, možda dvije ili tri kuće, gdje upravo sada podižemo nasip i dogodine će biti gotovi i ti radovi i tada ćemo moći reći da smo od Kusonja pa do granice naše županije Pakru doveli u stanje potpune sigurnosti po pitanju plavljenja, čak i po pitanju maksimalnog vodostaja, čak i većeg nego iz 2014. godine.

Što se tiče druge rijeke na našem području, Bijele, u cijeloj dužini kroz Požeško-slavonsku županiju je napravljena zaštita od plavljenja. Na njoj je moguće plavljenje uzvodno od Sirača, na području na kojem se radi projektna dokumentacija.

Te 2014. godine na području Grada Pakraca bilo je kritično nešto kuća u Šokačkim Kusonjama. Problematične su bile par kuća u Gundulićevoj uslijed potoka Markovca i nešto oteretnih kanala stotinjak metara više.  Je li to sada riješeno?

Kod vodotoka Markovca problem je bila rešetka na početku zacijevljenog dijela na koji je bujica iz šume nanijela nanos. Nakon toga, na dužini od 150 metara uzvodno smo postavili još tri rešetke koje trebaju zaustaviti taj nanos i problema više neće biti.

U pripremi je projekt zaštite Pakraca od vodnih nanosa s njegove istočne strane, otprilike na rubu Kalvarije. O čemu se konkretno radi?

Na tome se radi već tri godine, ali ne samo zaštita Pakraca s istočne strane nego i sa zapadne. Za oba projekta je napravljena projektna dokumentacija, ishodovana lokacijska dozvola za zapadnu stranu, a ovih dana očekujemo isto i za istočnu stranu. U tijeku je priprema za javnu nabavu izrade glavnih projekata za ishodovanje građevinske dozvole. Tim projektima grad Pakrac će biti zaštićen od bujičinih voda sa istočne  i zapadne strane. Biti će izvedeno niz kanala kojima će bujičina voda biti odvedena u recipijent (vodotok Pakra). Osim toga na istočnoj strani biti će izrađena i retencija koja bi zadržala bujičine vode, uređeni prostor koji služi za privremeno zadržavanje vode radi zaštite od poplave.

Ove godine ste na Pakri, na cesti za Kričke, dotrajali drveni most zamijenili s betonskim. Imamo li na našem području još takvih problematičnih mostova?

I ovdje je bio drveni pomost s betonskim upornjacima. Drveni pomost je bio loš i mi smo obnovili taj most zamijenivši drveni pomost betonskim što je trajno rješenje.  Drveni mostovi imaju vijek od 12 do 16 godina nakon čega se moraju mijenjati. Na području Pakraca na Bijeloj kod Obriježi još uvijek imamo drveni most. Takve drvene mostove obično rješavamo na način da s Gradom Pakracom dogovorimo suradnju da oni nabave građu, a mi obavimo radove.

Zašli smo duboko u jesen kada se obično rade investicijski planovi za iduću godinu. Što Hrvatske vode planiraju na našem području?

U ovoj fazi poznate su nam velike investicije pa znamo da je to izgradnja ove godine započeta regulacija Pakre, znamo da je to Šumetlica, ako dobijemo građevinsku dozvolu onda je to i početak spomenute izgradnje zaštite Pakraca od bujičnih voda i dovršetak sanacije odrona na Pakri od Brezina do Poljane koje su nastale 2014. godine i koje smo lanjske i ove godine počeli sanirati u kamenu i čiji dovršetak očekujemo iduće godine. Imamo još dva programa: program redovnog održavanja u kojem se još rade troškovnici i unutar toga ćemo raditi na održavanju svih uređenih vodotokova. U tom programu smo ove godine, osim spomenute zaštite pokosa v. Pakre od Brezina do Poljane, još u Kukunjevcu sanirali odron na vodotoku Pakra, obnovili most prema Kričkama, uredili niz vodotoka na tom području - u Kraguju, Dobrovcu, Kovačevcu, Obriježi, Dragoviću, Šeovici i dr. Riječ je o vodotocima od 300 metara pa do 2000 metara koje smo u potpunosti uredili što znači pokrčili sva stabla i izvadili panjeve i iskopali ga na predviđeni profil. Slično će biti i dogodine i već u srpnju od lokalnih samouprava tražimo njihove prijedloge za takve radove nakon čega obilazimo teren i koordinirano i dogovorno tražimo rješenje.

Treći program je održavanje kanalske mreže gdje svake godine redovito kosimo jedanput godišnje. Ovih dana je pokošeno Pakračko polje i sada prelazimo na Lipičko i tako nizvodno redom do Kukunjevca, tako da će cijeli sliv biti pokošen do 15. prosinca.

Jesu li to aktivnosti koje se financiraju iz sredstava koje građani uplaćuju na takozvane slivne vode?

Tako je, ali i kapitalni radovi za koje se koriste izvorna sredstva Hrvatskih voda. Na slivu Pakre izvede se godišnje radova financijski vrednijih od onoga što se ubere na tom području. Ta sredstva su na razini Hrvatske solidarna i razumljivo je da se u jedinicama lokalne samouprave s velikom površinom, a relativno malom gustoćom naseljenosti, više potroši nego što se prikupi.

Kad već govorimo o sredstvima, doći će dan i kada ćemo završiti i Šumetlicu i aglomeraciju. To će tada biti sustavi koji će biti znatno moderniji od postojećih što će podrazumijevati i više stručnosti i rada u njihovom održavanju. Hoće li to ujedno značiti da će građanima poskupiti vaše usluge?

Naših usluga, mislim na Hrvatske vode, ne. Što će biti s cijenom vodoopskrbe i odvodnje meni je teško reći jer je to u nadležnosti opskrbljivača i lokalnih samouprava. No mislim da i oni u ovom trenutku još o tome ne mogu konkretno razgovarati jer nemaju dovoljno kvalitetnih pokazatelja.

Već nekoliko godina se priča o reorganizaciji vodoopskrbljivača u cijeloj Hrvatskoj. Imate li informaciju što će to značiti za naš kraj i naše Vode Lipik?

Informacija imam, ali to nije moja nadležnost i bolje je o tome razgovarati s direktorom Voda Lipik ili gradonačelnicima. Sve postojeće je još uvijek u fazi prijedloga i lokalne samouprave su imale mogućnost očitovanja na takav prijedlog. Poznato mi je da su gradovi Pakrac i Lipik u prijedlogu bili predviđeni za povezivanje s Daruvarom, Grubišnim Poljem, Garešnicom sve do Čazme, ali znam da se pregovaralo i s Požežanima, pa ne znam što je njihov prijedlog.