Studeni je nastupio, a to je mjesec u kojem se domaćinstva najčešće upuštaju u tradicionalna kolinja koja su odnedavno, uslijed pojave afričke svinjske kuge (ASK), odlukom Ministarstva poljoprivrede, podložna novim pravilima ponašanja. Što se to bitno mijenja u odnosu na dosadašnja iskustva te što su vlasnici odnedavno dužni činiti prije uobičajene svinjokolje, upitali smo dr. Davora Šimića, veterinara i djelatnika Veterinarske stanice Pakrac.
„Ministarstvo poljoprivrede izdalo je niz mjera i upozorenja što poduzeti da ne dođe do velikih šteta koja ASK može uzrokovati u svinjogojstvu. Sukladno tome, na terenu koji pokrivamo (područje gradova Pakrac i Lipik) obavili smo kategorizaciju, odnosno upoznavanje s mogućnostima domaćinstava registriranih kao gospodarstava (imaju barem jednu tovnu svinju) kako bismo dobili uvid u stanje i ocijenili kvalitetu provedbe nužnih biosigurnosnih mjera. Napomenut ću domaćinstvima koja se do sada nisu registrirala, a hrane barem jednu ili više svinja, da su dužna to učiniti.“
Stanje loše – 99 posto 1. kategorija
Po završenoj kategorizaciji zabrinjavajuće zvuči podatak da je na spomenutom području daleko najzastupljenija 1. kategorija gospodarstava, a to su uzgajivači koji se uglavnom ne pridržavaju osnovnih mjera sigurnosti – od držanja, klanja ili prometa (prodajom). Oni nerijetko izbjegavaju i pregled životinja i nošenje mesa na analizu. Druga kategorija dodijeljena je uzgajivačima koji se uglavnom pridržavaju potrebnih mjera, ali nisu u potpunosti primijenili sve propisane mjere, dok su treća kategorija oni uzgajivači koji se strogo pridržavaju svih sigurnosnih i drugih propisa“, objasnio je parametre ocjenjivanja Šimić i rekao da vlasnike još uvijek upoznaju s rezultatima kategorizacije.
Klasična svinjokolja s kakvom smo se do sada uglavnom susretali, podrazumijeva akciju na otvorenom prostoru, sve praćeno domaćom kuhanom rakijicom ispijanom uz svježim mesom opterećene čengele. Takva tradicija njegovana je većinom u gospodarstvima 1. kategorije pa nas je zanimalo što treba činiti vlasnik prije samog kolinja kako bi ono bilo sukladno novim pravilima ponašanja.
Najaviti kolinje najmanje 72 sata prije!
„Ono što je važno reći da je svinjokolja gospodarstvima 1. kategorije, naglašavam – samo 1. kategorije kojih je kod nas najviše, po novim pravilima dozvoljena tek po odobrenju veterinara nakon provedenog obveznog kliničkog pregleda svinja. Posjednik ili vlasnik je dužan klanje najaviti ovlaštenoj veterinarskoj organizaciji (Veterinarska stanica Pakrac, 034/411-019) minimalno 72 sata prije provedbe, a po mogućnosti i ranije. Ovakav klinički pregled košta 180 kuna za pregled 1 do 10 svinja (bilo da je pregledana jedna ili deset svinja) i ide na teret vlasnika. Od ranije ostaje obvezna procedura kontrole uzorka mesa na trihinelozu”, ističe Šimić i dodaje da nalaz vrijedi sedam dana tijekom kojih se treba/može odraditi kolinje isključivo pregledanih životinja. Objašnjava da je obavezan pregled i onih svinja koje nisu za osobnu potrošnju nego se stavljaju u promet. Ta dozvola vrijedi samo 24 sata, no sudeći prema relativno kompliciranoj proceduri, ako već kupujete prase za klanje, sve upućuje na to da je najbolje sam čin kolinja odraditi u prostoru samog vlasnika, a mesariju dalje gdje želite…
Ne držite li se preporučenog preventivnog ponašanja, slijedi prijava veterinarskog inspektora, a kazne su propisane Zakonom o veterinarstvu.
Provedba navedenih mjera je nužna kako bi se spriječila pojava afričke svinjske kuga koja je zarazna i lako se prenosi. Širi se Europom od 2014., nije opasna za ljude i za druge životinje, a smrtnost može dosegnuti i do 100 posto. Do danas nije razvijeno cjepivo protiv nje te je usmrćivanje zaražene životinje na zaraženom gospodarstvu jedini način iskorjenjivanja bolesti. Uz to, u zonama u krugu od tri i deset kilometara uspostavljaju se rigorozne mjere u najkraćem trajanju od 45 dana.
