Kontinentalna turistička ponuda doživljava sve veću afirmaciju, pa tako se porast turističkih dolazaka bilježi i na području naše županije. Pakračka turistička ponuda postaje prepoznatljiva ne samo zbog nezagađenosti okoliša i ljepote prirode, već i zbog događanja koja sve više privlače posjetitelje sa strane. O turističkoj promidžbi Pakraca, smještajnim kapacitetima te planovima i potencijalima za turističku budućnost, razgovarali smo s Gabrielom Sabo Seleši, voditeljicom ureda Turističke zajednice Grada Pakraca.

U kontinentalnom turizmu postoci turističkih dolazaka i noćenja posljednjih godina kontinuirano rastu. Kako u tom pogledu stojimo u Pakracu? Koliko posjećuju turisti Pakrac u srpnju i kolovozu, a koliko u drugim mjesecima tijekom godine?

Takvu evidenciju redovito vodimo i imamo uvid zahvaljujući jedinstvenom informacijskom sustavu za prijavu i odjavu turista zvan eVisitor koji povezuje sve turističke zajednice u Hrvatskoj, a putem tog sustava povezane su i međusobno se dijele osnovne turističke informacije svih turističkih zajednica i pružatelja usluga smještaja. Prema tome, vidimo i strukturu turista koji nam dolazi, iz kojih zemalja, jesu li došli agencijskim putem ili samoinicijativno. U Požeško-slavonskoj županiji bilježi se pozitivan trend dolazaka, pa tako i kod nas u Pakracu. To možda nisu velike brojke kada ih uspoređujemo sa obalnim destinacijama ili većim sredinama, što niti nije za uspoređivati, ali postoje pomaci u segmentu kontinentalnog turizma jer turisti sve više prepoznaju i prihvaćaju nove sadržaje koje nudi kontinent.

U Pakracu iz godine u godinu bilježimo porast dolazaka, noćenja i posjeta pa je tako primjerice u 2017. godini zabilježeno čak oko 15.000 posjeta Muzeju grada Pakraca i Muzeju vojne i ratne povijesti, te godine zabilježeno je 4776 noćenja, a u 2018. broj noćenja je porastao na 5372. To se znači isključivo odnosi na posjetitelje koji su kao takvi prijavljeni na smještaju u Pakracu i platili boravišnu pristojbu. Svi oni koji su došli u Pakrac nekim privatnim ili drugim putem nisu kao takvi zabilježeni u sustavu tako je brojka posjeta sigurno veća. Prema statistikama, prosječno se zadržavaju dva dana, makar imamo česte poludnevne posjete pa nam se dogodilo da u jednom danu imamo 800 posjetitelja jer je više grupa bilo raspoređeno na više mjesta.

Najviše turista ima, otkako ih sustavno pratimo, u svibnju i lipnju, ali i ta brojka ovisi o sezonskim radnicima i o događanjima u gradu, a tu prvenstveno mislim na sajam Slavonski banovac i Multipak koji privuku određeni broj ljudi sa strane, makar bismo htjeli da to bude i više. Ima ih nešto i u jesenskim i zimskim mjesecima, a tada najviše dolaze grupe za nekakve team buildinge i škole u prirodi, što je kod nas dosta aktualno, pri čemu treba znati da su   djeca oslobođena plaćanja boravišne pristojbe pa omjer takse i dolazaka nije jednak.

Kako turisti saznaju za Pakrac i kakvu ponudu traže? Koliko su Pakrac i njegova turistička ponuda zastupljeni u markentiškom smislu?

Pakračka ponuda vidljiva i u drugim medijima

Naša turistička zajednica zajedno sa županijskom turističkom zajednicom i ostalim lokalnim turističkim zajednicama već godinama provodi takozvano udruženo oglašavanje. Sve što je vidljivo na portalima, tiskanim medijima, bannerima, različitim specijaliziranim turističkim portalima poput Punkufer. hr,  Turizmoteka i slično, vidljiv je i Pakrac i ponuda koju nudimo i tu su lokalne turističke zajednice županije jednako zastupljene. Ljudi takve portale prate i tako saznaju za Pakrac, no prema mojem iskustvu, ali i povratnim informacijama, najbolja reklama je ipak usmena predaja i pozitivno iskustvo koje ovdje dožive. Osobno od gostiju vrlo često čujem kako su zadovoljni prihvatom naših ljudi i vrlo rado se vraćaju. Pokazali smo se odličnim domaćinima i ljudi to prepoznaju. Trenutno izrađujemo novu turističku brošuru, nešto tipa vodiča po gradu, a koja će uključivati svu pakračku ponudu. Veliki markentiški iskorak je napravio i Grad Pakrac koji je „dovukao“ dosta medija sa strane koji su bilo putem televizijskih priloga, gostovanja u studijima, radijskim emisijama i člancima na različitim portalima pratili naša događanja i aktivnosti kojima se bave pakračke institucije. Tako da se za Pakrac u zadnje vrijeme stvarno čuje.

Turistima kada dolaze u Pakrac najvažnija je gastronomija, pa tu obično ponudimo Hotel Pakrac koji je nositelj standarda Okusi zlatne Slavonije i koji kao takav nudi domaći, autohtoni meni našeg kraja, neki žele aktivni turizam poput planinarenja ili biciklizma dok neki žele samo mirni boravak u prirodi, pa je tu okosnica Planinarski dom Omanovac i tri naša izletišta, Etno park Čantalo, izletište Matkovac i izletište Da-bar, no sve više posjetitelja traži posjete našim muzejima i općenito obilazak grada. Tu su djelatnici naša dva muzeja odradili odličan posao, ne samo očuvanja naše kulturne baštine, nego i prezentacije. Sve ovisi o posjetiteljevim afinitetima i prema njima kreiramo našu ponudu.

Koliko Turistička zajednica ostvari prihoda od boravišne pristojbe, a koliko iz nekih drugih izvora?

Osnovni prihodi Turističke zajednice su prihodi od članarina i boravišnih pristojbi. U prošloj godini od članarina smo prihodovali oko 59.000 kuna, a od boravišnih pristojbi 17.000 kuna. Tu moram naglasiti da naša Turistička zajednica ne dobije kompletan iznos članarina i boravišnih pristojbi nego se one dijele sukladno Zakonu o članarinama i boravišnim pristojbama, pa tako jedan dio dobije Hrvatska turistička zajednica, dio odlazi za nerazvijena područja, zatim dio iznosa odlazi županijskoj turističkoj zajednici tako da naš dio koji sjedne na račun je već „izfiltriran“ kroz ove kanale koje sam navela. Za prvih šest mjeseci bilježimo porast boravišnih pristojbi za nekih 2000 kuna, što znači i veći broj noćenja. Također imamo prihode od donacija iz proračuna Grada Pakraca, kao i prihode od različitih natječaja.

Koliko imamo smještajnih kapaciteta u gradu i jesu li oni kategorizirani?

Nedovoljan broj smještaja

Trenutno u gradu imamo sedam smještajnih objekata; Hotel Pakrac, dvije kuće za odmor, dva apartmanska smještaja, Planinarski dom Omanovac i sobe u Hrvatskom domu dr. Franjo Tuđman, znači ukupno 102 kreveta.

No, smještaja nije dovoljno. Nama još uvijek nedostaje kapaciteta da se odjednom primi ozbiljan broj ljudi, to je taj famozni „jedan autobus“ putnika o kojem svi govore. Uz svu moguću kvalitetu sadašnjih usluga i objekata koje nudimo, nama treba veći broj kreveta odnosno soba. Naravno da Planinarski dom Omanovac može odjednom primiti 50-ak osoba, no one su ipak predviđene za planinare i rekreativce, a nama je potrebno soba hotelskog smještaja.

Prije nekoliko mjeseci Požeško-slavonska županija objavila je javni poziv za dodjeljivanje potpora za otvaranje novih smještajnih objekata i/ili povećanje kapaciteta postojećih smještajnih objekata te za prijelaz iz manje u višu kategoriju. Prema Vašim saznanjima, je li bilo zainteresiranih sugrađana općenito za pružanjem usluga smještaja na našem području?

Prvi takav Javni poziv objavljen je prošle godine i nije dugo trajao, no neovisno o tome, dosta sugrađana je zvalo i informiralo se o potporama i mogućnostima otvaranja smještajnih kapaciteta jer dosta njih objekte iznajmljuju učenicima ili obiteljima i nisu bili sigurni kakve odgovornosti i obveze nosi registrirani smještaj. Tako smo prošle godine u ponudi dobili dvije kuće za odmor u Prekopakri, a ove godine moći ćemo ponuditi još jednu kuću za odmor, a u najavi je još jedna. Da bi se netko mogao javiti na Javni poziv i ostvariti potporu do 5.000 kuna po krevetu ponuđeni smještaj treba odgovarati pravilniku o tri zvjezdice i tu je bilo zainteresiranih dok recimo od naših sugrađana nitko nije podnio zahtjev za povećanjem kategorizacije smještaja. Tako da su kod nas svi registrirani smještaji kategorizirani s tri zvjezdice. Počeli su građani gledati i u tom smjeru jer posjeduju nekretnine koje stoje prazne i zašto takve objekte ne iskoristiti u te svrhe. Jako mi drago da i tu postoje pomaci, a možda ćemo tako u skoroj budućnosti riješiti i problem manjka smještaja u gradu.

Tijekom zadnja tri mjeseca Pakrac je posjetilo oko 4000 učenika osmih razreda zahvaljujući pilot – projektu Memorijalnog centra Domovinskog rata Vukovar. Ima li naznaka za nastavkom projekta i nagodinu? 

Projekt Memorijalnog centra Domovinskog rata Vukovar koji uključuje Pakrac traje tri godine. Prve godine posjet Pakracu odnosio se samo na vukovarske učenike, prošle godine broj učenika proširen je na dvije županije, a ove godine Pakrac su posjetili osmaši iz svih pet slavonskih županija. Imamo pozitivne naznake da bi se projekt mogao nastaviti i sljedeće školske godine, no kada točno i u kojem obimu još uvijek nemamo informacija. Nama je izuzetno drago što smo dosad odlično surađivali s vukovarskim Memorijalnim centrom i iskustva su više nego pozitivna. U taj projekt, osim naše turističke zajednice, bili su uključeni i djelatnici Grada Pakraca, oba naša muzeja, djelatnici javnih radova, naši profesori povijesti i djelatnici Policijske postaje Pakrac. Ono što nas posebno veseli jest činjenica da je većina učenika, a i njihovih nastavnika, po prvi put došlo u Pakrac i ponijelo kući pozitivna iskustva. Njima su, osim povijesti Domovinskog rata, prezentirani i svi drugi sadržaji koje nudimo u Pakracu, pa su nam se već najavile neke grupe za školu u prirodi.

Dolasci posjetitelja u naš kraj, ali i potreba promidžbe Pakraca poteže pitanje postajanja suvenirnice u Pakracu. Što se radi po tom pitanju i postoji li mogućnost te ponude?

U Pakracu uskoro suvenirnica

Tijekom zadnjih desetak godina, možda i više, bilo je pokušaja otvaranja privatnih suvenirnica i njihovog poslovanja, no to se tada pokazalo neisplativom djelatnošću uz sve izdatke koji su se zakonski morali podmirivati. Naravno da se nama iz godine u godine, sve više, pokazala potreba za suvenirnicom i počekom ove godine naša Turistička zajednica je intenzivnije radila na tome da uopće nađemo model po kojem nam se zakonski omogućuje imati suvenirnicu u sklopu Turističke zajednice budući da smo mi neprofitna organizacija. Puno je trebalo papirologije, poziva, a s tim i vremena, da se stvari pravno i zakonski poslože. Inače, u cijeloj našoj županiji niti jedna Turistička zajednica nema suvenirnicu nego je to prepušteno privatnicima što je lako ostvariti na Jadranu, međutim, mi smo tu u drugačijoj poziciji. Zato nam je najveći problem bio zadovoljiti zakonsku konstrukciju, a poslije je lako biti kreativan. Planiramo adekvatno urediti prednji dio našeg prostora u kojem će biti izloženi svi artikli za prodaju. Neke promidžbene materijale i predmete smo već dobili, neke još očekujemo, a na svima njima će biti istaknut slogan „Mali grad za velike doživljaje“ koji ćemo ubuduće „provlačiti“ na svim promidžbenim materijalima i aktivnostima koje budemo provodili. To su predmeti poput ručnika, kemijskih olovaka, mirisnih svijeća, magneta, majica i slično koji imaju taj neki pakrački „štih“. Posjetitelji i naši sugrađani već će uskoro moći kupiti neke predmete, a mi ćemo kontinuirano raditi i naručivati nove suvenire. Inače, želja nam je, a na tome i radimo, da osmislimo autohtoni suvenir koji bi interpretirao i asocirao na pakračku baštinu i turističku ponudu grada, a koji bi kupcu prenio naš kulturni i povijesni identitet. Voljela bih da se prijedlozima uključi cijela lokalna zajednica, naposljetku građani su ti koji su svjedoci pakračke povijesti i događaja.

Osim što je pakračko područje poznato po nezagađenosti šuma i čistoj prirodi te po sportsko-rekreativnoj ponudi, Pakrac posjetiteljima postaje zanimljiv i po kulturnoj i povijesnoj baštini. Na kojim oblicima turizma treba najviše raditi – kulturnom, zdravstvenom, ruralnom ili rekreativnom?

Premali smo da bismo se bavili s relativnim oblikom turizma, primjerice blizina Daruvara i Lipika koji imaju toplice i bave se zdravstvenim turizmom nama je samo plus u ponudi koju kreiramo. Mi naravno ne možemo ponuditi toplice, ali zato imamo odlična izletišta i muzeje. Nama je najvažnije da se male sredine drže zajedno i rade zajedničke strategije i planove kada je u pitanju turistička ponuda. Imamo odličnu suradnju i s lipičkom i daruvarskom turističkom zajednicom i oni su često uključeni u različite ture i obilaske turista. Svatko od nas ima specifičnosti koje može pokazati posjetiteljima, a koje su opet različite od drugih, tako da tu nema nezdrave konkurencije, nego dapače, sinergije i suradnje.

Što se tiče pakračke ponude i povijesne baštine, mi smo zapravo sretni jer nikakve priče ne moramo izmišljati nego možemo posjetiteljima ponuditi činjenice. Priča o slavonskom banovcu, prvoj kovnici novca i srednjovjekovnom gradu su priče koje su neki gradovi doslovno izmislili kako bi privukli goste. Ne samo srednjovjekovna povijest, tu je i naša folklorna i prirodna baština i gastronomija. Mi ne moramo ništa izmišljati, niti nam pada na pamet, mi to jesmo i to je naše nasljeđe, samo ga moramo prezentirati na pravi način.

Kakva je suradnja sa županijskom turističkom zajednicom? Imate li kakvih zajedničkih projekata?

Suradnja sa županijskom turističkom zajednicom je odlično što sam već nešto napomenula u prijašnjim pitanjima. Redovito održavamo koordinacije, sastanke, raspravljamo o problemima na koje nailazimo i nama su velika podrška u radu. Zajedničkih projekata uvijek imamo, trenutno je aktualan do kraja ove godine projekt cikloturizma koji je odobren od Ministarstva turizma. Primjerice, lani smo u sklopu tog projekta kompletno ucrtali biciklističke staze, napravila se nova biciklistička karta, dobili smo i licencirane biciklističke vodiče, a u planu nam je do kraja godine napraviti bike odmorište u pakračkoj sportskoj zoni odmah pokraj pametnog stupa za bicikle koji je postavljen lani.

Sajam „Slavonski banovac“ već godinama privlači velik broj posjetitelja i izlagača. S obzirom na građevinske radove na trgu gdje se sajam inače održava što se planira po pitanju organizacije sajma?

Sajam „seli“ u Ulicu matice hrvatske

Već smo održali dva sastanka po pitanju organizacije sajma, a već od početka godina znamo datum njegovog održavanja. Sajam će biti 19. listopada jer nam je listopad dosad pokazao najboljim terminom, a budući da će do onda još uvijek trajati radovi na trgu, sajam će biti preseljen u Ulicu matice hrvatske i na prostor gradske tržnice koji je biti kompletno zatvoreni za promet tako da nema govora, niti je bilo, o otkazivanju ovogodišnjeg sajma.

Mislim da je već suvišno govoriti koliko je sajam posjećen, mi smo lani imali oko 150 izlagača, a već sad imamo velik broj novih izlagača koji su nam se najavili. Od izlagača smo dosad dobili odlične povratne informacije, svi su bili oduševljeni koncertima, događanjima na sajmu i općenito detaljima. Naravno, da ponudu treba uvijek nadopunjavati, pa će biti novina i ove godine, no o tome ćemo na vrijeme obavijestiti sugrađane. Neka nešto ostane i iznenađenje.

Koliko manifestacije poput sajma „Slavonski banovac“ ili Multipaka i slično doprinose turističkoj posjećenosti Pakraca?

Reći ću vam samo podatak sa smo lani na sajmu, između ostalog, osim što je bio organiziran vlak iz Zagreba, imali četiri grupe posjetitelja iz Osijeka, Valpova i varaždinskog kraja koji su si sami organizirali dolazak na sajam. Na Multipak dolaze posjetitelji iz svih zemalja regije. Za Pakrac su čuli i željeli doći, to je najbolja reklama. U tim danima održavanja ovih manifestacija i gradu i okolici doslovno ne možete naći slobodan krevet. Pakrac je tada stvarno žarište događanja i tada Pakrac živi „punim plućima“ i pokazuje svoje najbolje sadržaje i kvalitetu. To nam je na kraju i svima cilj.