Rad i djela članova kiparske obitelji Straub koji su tijekom 18. stoljeća djelovali na području današnje Njemačke, Austrije, Slovenije i Hrvatske, ostavivši u naslijeđe kulturnu i sakralnu baštinu, osobito oltare i propovjedaonice, velike umjetničke vrijednosti, s naglaskom na glavni oltar pakračke župne crkve, bila je tema sinoćnje tribine u vijećnici kurije Janković. Suorganizatori predstavljanja u Pakracu su Hrvatski restauratorski zavod, Ministarstvo kulture, Župa Uznesenja Blažene Djevice Marije, Grad Pakrac i Turistička zajednica, a sve to je dio projekta Tragom umjetnosti obitelji Straub koji je s 425.000 eura sufinanciran od strane Europske komisije kroz program Kreativna Europa i provodi se od polovine 2017. do kraja ove godine o čemu je sinoć govorila Petra Šloser iz Ministarstva.
Od petero braće Straub za Pakrac je najznačajniji Franz Anton Straub jer je 1760. godine izradio glavni oltar pakračke župne crkve o čemu je kao i o njegovoj restauraciji govorila dr. Ksenija Škarić, stručnjakinja Hrvatskog restauratorskog zavoda. Pri tom je istaknula da je izrađen prema narudžbi inicijatoru izgradnje pakračke crkve zagrebačkog biskupa Franje Thauszyia. Kroz 200-godišnju povijest oltar je prebojan četiri puta pri čemu mu je izmijenjen izvorni oblik, ali su ga upravo ti premazi spasili od propadanja uslijed utjecaja atmosferilija kojima je bio izložen nakon što je u Domovinskom ratu zapaljena pakračka crkva. U proljeće 1992. godine najprije su evakuirani pokreni dijelovi oltara, a poslije i ostatak. Kako je rekla dr. Škarić namučili su se tijekom restauracije, ali se trud isplatio jer je oltaru vraćen dijelom izvorni izgled i 2013. godine je vraćen u pakračku crkvu „koja je sada, mada drugačija u odnosu na predratni izgled, prekrasan spoj starog i novog“.
Osim oltara pakračke crkve Franz Anton Straub je autor i oltara crkve u Kloštar Ivaniću (1761), a nekoliko godina kasnije i u Cerniku.
O značaju restauracije takvih djela govorila je dr. Tajana Pleša naglasivši da je uvijek krajnji cilj korisnik jer bez toga bi dugotrajni znanstveni rad, koji se običnim ljudima čini da nema kraja, bio beskoristan.
U uvodnom dijelu pakračka gradonačelnica Anamarija Blažević je pozdravila činjenicu da je unatoč ljetnoj terminologiji, zahtjevnosti i znanstvenoj težini tema privukla popriličan broj građana (četrdesetak) što pokazuje da smo na našu povijest, koja je velikim dijelom neistražena, jako ponosni. Ona je stručnjakinjama iz Konzervatorskog zavoda, ali i sinoć prisutnim arheolozima iz Instituta za arheologiju koji upravo provode istraživanja u Pakracu, preporučila Grad za daljnju suradnju.