Vrlo zanimljiva bila je sjednica Povjerenstva za prevenciju kriminaliteta održana 12. lipnja u Gradskoj vijećnici u nazočnosti predstavnika društvenih subjekata s pakračkog područja kao i članova mjesnih odbora. O stanju o sigurnosti na područja Grada Pakraca iscrpno je izvijestio Robert Hrastić, načelnik Policijske postaje Pakrac.
Prilikom podnošenja izvješća Hrastić je podsjetio da je prepoznavanje problema i prevencija temeljna funkcija ovog tijela te je kao primjer iznio problem sigurnosti učenika u prometu, naročito potenciran posljednjih mjeseci kad su se pored osnovne škole u Pakracu dogodila dva naleta vozila na učenike. Ukazuje se potreba, rekao je, za osnivanjem Prometne jedinice mladeži koja bi regulirala promet za najvećih učeničkih gužvi. Nadovezala se gradonačelnica Anamarija Blažević s idejom da taj posao umjesto učenika obavljaju korisnici zajamčene minimalne naknade, sve kroz suradnju pakračkog Centru za socijalnu skrb i Grada Pakraca. Ravnateljica Centra za socijalnu skrb Dubravka Šebić je u načelu pozdravila ideju rekavši da zahtjeva dublju razradu, ali da je itekako izvediva.
Statistički dio prometne problematike u 2018. godine je pozitivan, odnosno negativne brojke su u padu. Broj nesreća je u odnosu na godinu ranije sa 70 pao na 42. S druge strane porastao je broj alkoholiziranih osoba u prometu (s 15 na 85) što je, pola u šali, pripisano nešto većoj policijskoj ažurnosti u 2018. godini. Hrastić kaže da su česti opetovani prekršaji istih počinitelja, a rekorder je vozač s 4,2 promila koji je unatoč faktički komatoznom stanju, vrlo vješto upravljao istim.
Iako se policijske kazne tumače kao represija, iz priloženih podataka se vidi da u datim okolnostima djeluju i preventivno. Tako će, tvrdi načelnik policije, biti i s novopostavljenom nadzornom kamerom u Aleji kestena koja još nije aktivna (postavljeno samo kućište). Najavio je dogodine još jednu takvu na području Lipika. Pozvavši se na statistiku ustvrdio je da smo po odnosu broja poginulih u prometu na broj stanovnika i vozača, među najgorima u Europi.
Smrtno stradalih u prometu u posljednje dvije godine nije bilo, najveći uzrok nezgoda je neprimjerana brzina. Broj kaznenih djela je u godišnjem prosjeku (60 do 70), a radi se teškim krađama i provalama pa su građani uslijed odlaska na godišnji odmor ili duža izbivanja pozvani da odgovorno skrbe i valjano zaštite svoju imovinu. Vrijedi spomenuti da je od težih prekršaja u 2018. godini na našem području bio uzgoj marihuane u većim količinama (oko 6 kg) te jedno spolno zlostavljanje. Prekršaji su najviše evidentirani kao neprijava prebivališta, istek osobne iskaznice i slično, no sve je na razini brojke 120 što je uobičajena godišnja brojka za takve prijestupe. Remećenje JRM je također u godišnjem prosjeku, a bilo je i 15 prijava nasilja u obitelji unutar kojeg nisu uvijek žene bile žrtve.
Ima nas
Javnih okupljanja u 2018. godini na području Pakraca je bilo nešto manje nego godinu prije. Razlog je navela gradonačelnica rekavši da je 2017. bila predizborna godina s pojačanim stranačkim aktivnostima koje se prijavljuju kao javni skupovi. Osvrnula se i na brojke uslijed posljednjih migracija stanovnika, koje potencijalno ukazuju na smanjeni broj stanovnika koji ovdje obitava, rekavši da je zagovornik što skorijeg popisa stanovništva jer se niti jedna evidencija, a ima ih, ne može uzeti kao relevantna i njima se manipulira. Načelnik Hrastić je tu tezu potvrdio i statistički: u 2017. godini je bilo 137 privremenih odlazaka u inozemstvo i još 15 trajnih s odjavom. Nasuprot tome bilo je više od 110 doseljenja što sugerira na određenu ravnotežu po tom pitanju. Blažević je iznijela i friški podatak da je do jučer u pakračkoj bolnici rođena 51 beba više nego prošle godine u isto vrijeme (naravno da nisu sve iz Pakraca), ali i to pokazuje trend sve bolje situacije u borbi nataliteta i mortaliteta na godišnjoj razini.
U raspravi je aktivna bila i Višnja Klobučar, ravnateljica Dječjeg vrtića Maslačak. Ona je kazala da je za narednu pedagošku godinu u vrtić upisano 64 djeteta što je više od 60 koji su iz vrtića upisani u prvi razred. Slična je situacija i u osnovnoj školi gdje će naredna školska godina biti učenicima brojnija nego prethodna.
Provedbene aktivnosti u 2018. godini prezentirao je Darko Major, policajac u Zajednici i tom je prilikom pohvalio suradnju sa školama i ustanovama te da se provode višegodišnji ustaljeni programi i redovne edukacije koje imaju za cilj što kvalitetniju prevenciju.
Mobitel u školi - da ili ne?
Točku razno otvorila je gradonačelnica Blažević s problematikom kontrole dječjeg korištenja interneta odnosno dostupnosti „na jedan klik“ raznih sadržaja neprimjerenog dobi, ali i virtualnog vršnjačkog nasilja. Naročito je skrenula pažnju na korištenje mobitela za vrijeme nastave u vannastavne svrhe te predložila edukativne i prevencijske programe u tom smjeru.
Prisutni predstavnici prosvjetara Dario Čilić, ravnatelj SŠ Pakraca i Nataša Major, psiholog u OŠ Braća Radić Pakrac, argumentirano su objasnili „vezane ruke“ lokalnih prosvjetnih ustanova po tom pitanju. Major je kazala da u školi postoji preventivni program prevencije nasilja na internetu koji učenici prolaze, ali i da, uslijed digitalizacije, suvremeni školski programi postupno uvode mobitele kao nastavno pomagalo. Čilić je pak rekao da je bilo pokušaja gdje su neke škole pokušale blokirati internetski signal u zgradi, no sve je završilo promptnom prosvjetnom inspekcijom i ukidanjem odluke s viših instanci. Dubravka Šebić je predložila čvrstu ruku, jasan i dosljedan školski red kojeg bi se učenici morali držati. Svi sugovornici su se složili da je u ovoj problematici najvažnija uloga kuće i roditelja…
Ostala problematika svela se na primjedbu Čilića kao stanara spojne ulice na prometno divljanje automobilima koje podrazumijeva izrazita i opasna prekoračenja brzine u ulici Obala Petra Krešimira (Venecija) te zatražio policijsku intervenciju što mu je i obećano.