„Moram iskazati zadovoljstvo sa svima vama poduzetnicima koji pratite naš rad, dajete nam smjernice, ali i uputite koju kritiku kako bi bili vaši kvalitetni partneri. Sve što vam je značajno, što trebate i želite i ovim putem vas pozivam da se obratite Gradu i Poduzetničkom centru koji je na raspolaganju svim poduzetnicima i poljoprivrednicima. Upravo u obiteljskim gospodarstvima vidim veliki potencijal i vodeću ulogu u poduzetništvu našeg grada za što postoji ogroman potencijal“, rekla je gradonačelnica Anamarija Blažević danas u konferencijskoj sali LRA Poduzetničkog centra Pakrac na tradicionalnom okupljanju gospodarstvenika pakračkog područja koje se već 10. godinu za redom organizira u sklopu obilježavanja Dana grada Pakraca.

Tridesetak gospodarstvenika, OPG-ovaca, predstavnika institucija i udruga, pozdravio je Vladimir Gazić, v.d. direktor LRA Poduzetničkog centra Pakrac dok je Vanja Ražov, stručna suradnica u PC Pakrac, predstavila  mjere Grada Pakraca za poticanje poduzetništva i razvoja zapošljavanja za ovu godinu kojima se osiguravaju novčana sredstva za zapošljavanje, početak obavljanja registrirane djelatnosti, sufinanciranje troškova ulaganja u materijalnu i nematerijalnu imovinu, sufinanciranje troškova zakupa poslovnog prostora te sufinanciranje izrade projektne dokumentacije.

Kako je rekla Ražov pojašnjavajući svaku poticajnu mjeru, svrha ovog programa je stvaranje povoljnog poduzetničkog okruženja, zapošljavanje nezaposlenih osoba i razvijanje poduzetništva na području grada, a korisnici mogu biti postojeći i novi mikro, mali i srednji poduzetnici s sjedištem na području Pakraca kao i obiteljska poljoprivredna gospodarstva. U prošloj godini odobreno je 73 zahtjeva i isplaćeno ukupno oko 455.000 kuna za različite poticaje, najviše za sufinanciranje nabave dugotrajne imovine, čak oko 424.000 kuna.

Igor Matek, upravitelj Lokalne akcijske grupe „Zeleni trokut“, predstavio je plan provedbe lokalne razvojne strategije za razdoblje 2014.-2020.  u kojoj su trenutno tri aktualne mjere; 4.1.1. „Restrukturiranje, modernizacija i povećavanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava“ za koju je predviđeno oko 2,2 milijuna kuna, 6.3.1. „Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava„ predviđeno je oko 669.000 kuna te 7.4.1. „Ulaganja u pokretanje, poboljšanje ili proširenje lokalnih temeljnih usluga za ruralno stanovništvo“ za koju je predviđeno oko 2,9 milijuna kuna. Početkom ove godine proveli su natječaj za mjeru 6.3. „Ulaganje u rast i diverzifikaciju malih poljoprivrednih gospodarstava“ na kojem je odobreno šest projekata ukupne vrijednosti oko 669.000 kuna, od toga su četiri projekta s područja grada Pakraca.

Sve informacije zainteresirani mogu dodatno dobiti kroz natječaj i popratne dokumente objavljene na internet stranici LAG-a (http://lag-zeleni trokut.com) ili u izravnoj komunikacijom s LAG-om ili PCP-om.

Novine u kreditnim programima koje provodi Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR), predstavio je Boris Čagalj, voditelj Područnog ureda HBOR-a za Slavoniju i Baranju, pri čemu najpovoljnije mogućnosti ostvaruju takozvane ugrožene skupine: početnici, mladi poduzetnici i žene poduzetnice uz vlastito učešće ili bez njega. Također je upoznao i s ostalim aktivnostima ove banke kao što je predfinanciranje, jamstva, osiguranje financiranja ili savjetovanje u izravnom odnosu ili kao posrednici za komercijalne banke. HBOR ima tridesetak različitih kreditnih programa podijeljenih u četiri skupine; za velike gospodarske subjekte, za izvoz i turizam, za infrastrukturu, zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te za malo i srednje poduzetništvo.

Na Danu gospodarstva i poduzetnici iz Austrije

U drugom dijelu ovog okupljanja, pakračkim gospodarstvenicima predstavili su se i gosti iz Austrije, Snježana Agostini, inače iz Jastrebarskog, ali već 15 godina vlasnica obrta u Austriji, te Karl Kreiner, poduzetnik i pčelar iz malog austrijskog grada Passail smještenog u Štajerskoj.

Agostini je kao idejna začetnica predstavila projekt „Aleja prvašića“ kojim se učenici prvog razreda osnovne škole potiču na sadnju jedne sadnice drveta na lokacijama koju odredi jedinica lokalne uprave i samouprave s ciljem da se kreira „Aleja prvašića“ u kojoj će svaki naraštaj prvoškolaca imati svoje stablo. Prva stabla, kako je rekla Agostini, zasađena su u Jastrebarskom, nakon toga se projekt širio u suradnji s gradovima i općinama u
Hrvatskoj, ali i izvan nje, pa je tako prvi grad izvan Hrvatske u kojoj je pokrenuta „Aleja prvašića“ upravo austrijski grad Passail.

Pakračani su danas imali prilike upoznati austrijskog poduzetnika Karla Kreinera koji ima uspješnu proizvodnju meda, čokolade, likera i kozmetike. Dolazi iz grada koji ima nešto više od 3.600 stanovnika u kojem, kako je rekao Kreiner, ne postoje velike tvornice niti masovna proizvodnja nego se njihovo gospodarstvo temelji na udruženim malim proizvodim pogonima te preradi, a zaokruženo turističkim aktivnostima.

Istaknuo je kako njegova obitelj u vlasništvu ima 150 košnica, ali otkupljuju dodatne sirovine od lokalnih farmera i drugih poduzetnika. Svi proizvodi koje rade su na bazi meda i mednih prerađevina, pa je dodao kako uz proizvodnju svijeća i kozmetike, imaju i malu proizvodnju čokolade i pralina, a sve što proizvedu rade  ručno, domaće i autohtono.

Izrazio je oduševljenje što je danas u Pakracu, ali vidjevši još uvijek ratne rane, istovremeno osjeća i duboku zahvalnost činjenici da živi i radi u Austriji, u zemlji koja ne zna za takve probleme. Bez obzira na to, Pakračanima je poručio kako upravo zajednički iskoraci malih poduzetnika mogu doprinijeti puno boljem i kvalitetnijem životu zajednice.