Domovinski, obrambeni rat u Hrvatskoj započeo je u Pakracu 1. ožujka 1991. godine oružanim sukobom hrvatskih policijskih postrojbi sa pobunjenim Srbima. Bio je to prvi otvoreni, oružani sukob na području Republike Hrvatske.

Prisjećajući se tih događanja, u Pakracu svake godine obilježavamo početak Domovinskog rata.

Stoga Vas s posebnim zadovoljstvom pozivamo da u subotu 2. ožujka 2019. godine u Pakracu nazočite obilježavanju 28. godišnjice početka Domovinskog rata u Hrvatskoj.

Ovogodišnje obilježavanje organiziraju Grad Pakrac i Udruga hrvatske policije branitelja Pakraca i Lipika, a održava se pod visokim pokroviteljstvom predsjednice RH gđe. Kolinde Grabar Kitarović.

Subotnji program započinje svetom misom za poginule hrvatske branitelje koja će od 10 sati biti služena u župnoj crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije, a potom će se od 11 sati sudionici obilježavanja u „Mimohodu pobjednika“ pakračkim ulicama zaputiti prema RKT groblju gdje će od Spomen obilježja poginulim hrvatskih braniteljima odati počast polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća.

Središnje obilježavanje obljetnice uz postrojavanje sudionika i obraćanje uzvanika biti će održana u 12:30 sati na prostoru ispred pakračke Tržnice.

PROGRAM

10 sati:

Župna crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije

- sveta misa za sve poginule i umrle hrvatske branitelje

11 sati:

- „MIMOHODA POBJEDNIKA“ ulicama Grada do RKT groblja u Pakracu okupljanje sudionika ispred stepeništa crkve UBDM

- polaganje vijenaca na spomen obilježju poginulim hrvatskim braniteljima

12,30 sati:

Parkiralište Tržnice Pakrac

- svečano postrojavanje sudionika

- prigodni govori uzvanika

13,30 sati:

Hrvatski dom „Dr. Franjo Tuđman“ - dvorana „Tirol“

- domjenak i druženje uzvanika

28. veljače - četvrtak

Obilježavanje početka Domovinskog rata započinje u četvrtak 28. veljače kada će u gradskoj vijećnici kompleksa Janković od 18 sati biti održan program pod nazivom „Domoljublje kroz povijest“ u sklopu kojeg će predavanje o „Domoljubnoj pjesmi kroz povijest“ održati prof. Eva Kirchmayer – Bilić. Nakon predavanja predviđen je nastup Vokalnog sastava „Contesse“ te nastup Tamburaškog orkestra Pakrac.

1. ožujka - petak

Obilježavanje se nastavlja u petak 1. ožujka kada će u Hrvatskom domu dr. Franjo Tuđman od 18 sati biti održana tradicionalna „Večer domoljubne pjesme, poezije i proze“. Scenski nastup „Pakrac hrvatski“ upriličiti će članice i članovi KPD „Sloga“, nakon čega će biti održano predstavljanje knjige „Medicinske sestre i tehničari u Domovinskom ratu – svjedočanstva“, nakladnika Hrvatskog memorijalno – dokumentacijskog centra Domovinskog rata. Također tradicionalno, biti će proglašeni i nagrađeni najuspješniji literarni radovi osnovnoškolaca u sklopu projekta „Mladi i Domovinski rat“

 

KRATKA KRONOLOGIJA DOGAĐANJA IZ 1991. GODINE

Stvaranju napetosti i otvorenom oružanom sukobu prethodila je odluka Skupštine Općine Pakrac o pripojenju takozvanoj SAO Krajini donesena 22. veljače, te poništenje te neosnovane odluke od strane Ustavnog suda RH 28. veljače.

Tadašnji načelnik pakračkog SUP-a Jovo Vezmar je zapovjedio mobilizaciju pričuvnog sastava ondašnje milicije mobiliziravši isključivo Srbe kojima je podijeljeno i oružje. Potom su razoružali policajce hrvatske nacionalnosti i preuzeli nadzor nad policijskom postajom. Zgradu policijske postaje i općine okružili su, uz policajce srpske nacionalnosti, i naoružani civili. Sa policijske zgrade i općinske zgrade su pobunjeni Srbi skinuli zastavu Republike Hrvatske i postavili zastavu Republike Srbije. Na zgradu Skupštine Općine su postavili i zastavu sa četničkim obilježjima.

Odlukom Predsjedništva SFRJ u sukob u Pakracu uključila se i JNA čije su oklopljene postrojbe poslane u Pakrac.

Odgovor je uslijedio već sljedećeg jutra kada su u Pakrac stigle posebne postrojbe jedinica MUP-a. Pobunjeni policajci i civili su se povukli u obližnju šumu iznad Pakraca odakle su na postrojbe MUP-a otvorili vatru iz pješačkog naoružanje. Hrvatski specijalci su odgovorili i uslijedio je vatreni okršaj, a uskoro su hrvatski specijalci oslobodili policijsku postaju te uklonili srpske zastave sa službenih hrvatskih objekata i vratili zastave RH.

Tijekom akcije ranjena su tri hrvatska policajca, a pripadnici MUP-a uhitili su 32 pobunjenika.

Ni pola godine kasnije Pakrac je postao jedno od najkrvavijih i najključnijih bojišta Domovinskog rata. Zahvaljujući hrabrosti i odvažnosti hrvatskih branitelja nikada nije ostvaren cilj velikosrpskih ideologa da zauzmu grad i da Pakrac postane središte SAO Krajine za Zapadnu Slavoniju.