Posljednji je dan prosinca. „Godinu smo dana stariji“, običavamo reći u danu kada ispraćamo jednu godinu i obično s veseljem dočekujemo narednu vjerujući u ono „svaka sljedeća bit će bolja“. Često tako dočekujući uvijek bolju godinu i ne primjećujemo koliko je dočeka već prošlo, a trčeći kroz svakodnevicu ne vide se promjene koje vrijeme nosi, kako na nama samima, tako na našim prijateljima, rodbini, susjedima, ali još više na okolini. Obično treba proći mnogo godina da bismo shvatili da više nisu ni devedesete, niti prve 21. stoljeća, već, eto, sutra i 2019.
Idući kroz godine pod teretom svakodnevice, rijetko kad primijetimo da netko tko je još donedavno igrao nogomet sada šeće unuke, a da isti oni ljudi što su još donedavno jedva češljali gustu kosu danas pola glave umivaju.
Vrijeme nosi svoje, godine prolaze u iščekivanju mature, posla, ženidbe, udaje, klinaca, njihova polaska u školu. Pa dođe i matura druge generacije pa sve isto, samo u trećoj. Godine idu, uvijek prema nekom našem ili tuđem cilju koji tek što smo dosegnuli, zamjenjujemo novim, često teže dohvatljivim, uvijek za novo vrijeme i sljedeću godinu. Sve nam manje vremena ostaje da zastanemo i živimo.
Ako već vrijeme ne može stati, zaustavimo se bar na trenutak i pogledajmo što su donijele godine koje smo tako veselo dočekivali; davnih dana u Kursalonu, Krndiji, seoskim domovima, kod kuće, a novije vrijeme u kafićima, kod „Nade“, KTC-u….
Možda se godinama, ne svojim, nego novim, ljudi vesele žureći iz radoznalosti u budućnost kako bi ju spoznali prije nego što sve njihove godine prođu i ostave još taman neku godinu da se zbroje vlastite i u miru gleda kako kroz godine žure drugi, brže nego što su to radili oni sami.
Idući kroz godine i ukorak s njima, privikavajući se uvijek iznova novom vremenu, u nekim svojim starijim godinama ljudi ostanu začuđeni da je sve to prošlo, a da sve te promjene nisu primjećivali dok su im godine klizile kroz prste.
Godine prolaze, poručujemo svakodnevno sa stranica ovog portala, samo što vi to u dnevnoj žurbi ne primjećujete. I sve to bez imalo namjere da vas uvjeravamo u ono što znate: ljutili se ili ne - starimo.
Stoga, ne žurite iz godine u godinu!