Stanje u obrtništvu je i dalje daleko od dobrog, mada ima puno pomaka na bolje: broj obrtnika kako u Pakracu i Lipiku raste, tako i na cijeloj županiji. Raste zaposlenost kod obrtnika, rastu i plaće kao što je kod potrošača prisutan i porast interesa za obrtničkim proizvodima i uslugama. Što se tiče problema oni najviše dolaze iz lošeg sustava obrazovanja, i dalje negativnih razmišljanja kod roditelja kada je u pitanju sustav društvenih vrijednosti, i nadalje velikog udjela rada na crno, kao i prevelikog fiskalnog i parafiskalnog nameta, rečeno je danas na okruglom stolu u pakračkom muzeju.
Kako je objasnila u uvodu Jelena Hihlik, ravnateljica Muzeja, 18. svibnja je Međunarodni dan muzeja, čija ovogodišnja tema je interakcija s lokalnom zajednicom. S obzirom da se ove godine u Pakracu obilježava 200 godina organiziranog djelovanja pakračkog obrtničkog ceha ona je izabrala okrugli stol na temu „Pakrac – grad obrtnika?“ stavivši iza naslova namjeno upitnik kako bi kod sudionika stola izazvala polemičku raspravu o tome što je potrebno poduzeti da tako i ostane. Kao sudionici rasprave pozvani su lokalno i županijsko cehovsko udruženje, gradonačelnica, predstavnici osnovne i srednje škole, Lokalna razvojne agencije PCP.
Davor Lepka, predsjednik Udruženja obrtnika Pakraca i Lipika u uvodnom djelu je iskazao zadovoljstvo što sada u Udruženju djeluje 160 obrtnika što je porast u nešto više od godinu dana za oko 10 posto. Većinom su to uslužne djelatnosti, ima nešto malo proizvodnih koji imaju poteškoća s radnom snagom jer mladi ljudi nisu zainteresirani za školovanja za ta zvanja pa je već sada u gradu prisutan deficit cijelih struka, primjerice montaža klimatizacije i centralnog grijanja, čime je otvorio pitanje obrazovanja i odgoja, što je poslije postala dominanta tema ove dvosatne rasprave.
Gradonačelnica Anamarija Blažević u svom prvom obraćanju je istaknula Pakrac kao povijesno obrtnički grad u kojem obrtnici danas preživljavaju između ostalog i zbog činjenice da nema velikih trgovačkih centara. Ona je naglasila da ovaj jubilej treba iskoristiti za poticanje daljnjeg razvoja obrtništva pa je Grad stoga i uveo mjere poticanja poduzetništva koje su jako dobro prihvaćene. Kao jednu od prepreka intenzivnijem razvoju ona je upozorila na rad na crno koji radi izbjegavanja plaćanja poreza čine registrirane obrtnike manje konkurentnima od „fušera“.
Obrtnici najveći poslodavac
Anto Bilobrk i Zvonko Martinović, predsjednik i tajnik Područne obrtničke komore Županije su rekli da na cijeloj županiji je obrtništvo u porastu i ovom trenutku imaju oko 900 registriranih obrtnika s oko 2.000 zaposlenih čime su najveći poslodavac u županiji koji uz to država nikada nije sanirala. Oba su mišljenja da obrtništvo kroz sustav obrazovanja treba približiti mladim ljudima. Stoga je u tisku vodič licenciranih obrtničkih radnji na Županiji za provođenje naukovanja koje će uskoro biti podijeljeni u osnovnim i srednjim školama. Nažalost obrtnici su već godinama udaljeni iz mogućnosti da utječu na strukovna obrazovanje, konstatirao je Martinović.
Ono što naročito veseli, kažu dvoje čelnih ljudi POK-a je da su porasle plaće, najprije u ugostiteljstvu, ali sada se to događa i u graditeljstvu i sektoru prometa što bi moglo nagnati mlade ljude da odustanu od odlaska u Njemačku, ali i da potraže zanimanje u tim sektorima koji su sada u Hrvatskoj izrazito deficitarni pa se na Jadranu kuhari plaćaju i do 15 tisuća kuna, a konobari s hranom i stanom i više od 6.000, a taj trend će doći i na kopno.
Roditelji krivo usmjeravaju djecu
Vilim Grgić, pomoćnik ravnatelja Srednje škole Pakrac je izvijestio da se u ovoj školskoj godini u školi u sve tri starosne godine za tri strukovna zanimanja građevinske struke školuje tek 16 učenika što je standardno stanje u cijeloj Hrvatskoj u kojem je lani u svim školama tek 12 učenika završilo školovanje za zidara. Između ostalog njima u školstvu su problem stalne promjene u vlasti koje sa sobom redovito vuku promjenu strategija, pa nitko dugoročno ne zna na čemu je. Nekoliko većih građevinskih tvrtki u Hrvatskoj nudi stipendije svim učenicima u Hrvatskoj koji se školuju za građevinska strukovna zvanja, ali učenika nema što je problem i zbog krivog postavljanja roditelja koji djecu plaše da će, ako ne budu učili, biti zidari.
Ravnateljica pakračke osnovne škole Sanja Delač istaknula je da se nadala da će u reformama školstva, osnovna škola postati devetogodišnja kako bi u toj dodatnoj godini djeca dobila i dodatno vrijeme da se odluče što žele u životu raditi. Sada najčešće na kraju osmog razreda to ne znaju.
Njena psihologinja Nataša Major je rekla da se provodi profesionalna orijentacija u školi, ali da u tome roditelji slabo surađuju. Problem je i što djeca imaju sve lošiju fizičku motoriku što je dijelom posljedica i toga što kod kuće ništa fizički ne rade pa ne razvijaju interes niti za jedno zanimanje. Uslijed svega toga na kraju osnovnog školovanja nastavak ne izabiru djeca nego roditelji.
Jedan od trenutno najstarijih pakračkih obrtnika Vladimir Tessari je naglasio da je za ovakvo stanje obrtništva krivo i školstvo koje odlične učenike usmjerava u gimnazije, vrlo dobre učenike u neka četverogodišnja zvanja, a najlošije u obrtnička čime se u startu radi loša selekcija među potencijalnim obrtnicima.
Gabrijela Sabo Seleši, tajnica Turističke zajednice Pakrac se slaže da loša selekcija kreče od kuće gdje je obrtništvo podcijenjeno.
Obrtništvo izjednačeno s poduzećima
Ivana Orban, direktorica Lokalne razvoje agencije PCP je kao pozitivno istaknula da u svim mjerama poticanja poduzetništva i zapošljavanja su obrtnici izjednačeni s trgovačkim društvima ili drugim oblicima organizacija, a Vera Pečanić, tajnica pakračko-lipičkog Udruženja je naglasila dobre statističke pokazatelja koje smo istaknuli na početku teksta uz napomenu da je sve šira lepeza usluga koje nudi pakračko-lipičko obrtništvo i da će ono imati mogućnost za daljnji razvoj uslijed sve prisutnijeg trenda potrošača da se od kineskih proizvoda sve više okreću kvalitetnijim domaćim.
Okrugli stol, koji kako je najavila organizatorica i nije imao pretenzije riješiti sve probleme obrtništva, je završio bez zaključaka uz najavu gradonačelnice da će se okupiti u sličnom sastavu ponovo kada se na jesen bude organizirala središnja proslava 200 godina postojanja organiziranog obrtništva u Pakracu.