Sudeći prema potrošnji plina na području Pakraca i Lipika ova zima nam je bila prosječno hladna, samo je intenzitet potrošnje po mjesecima neuobičajen jer je najviše plina potrošeno u veljači.
U zimi 2015/16 (promatrano razdoblje listopad-veljača) potrošeno je 1,37 milijuna kubika plina. Godinu dana kasnije ta potrošnja je uslijed nešto hladnije zime iznosila 1,67 milijuna što je bilo povećanje od 22 posto da bi se ove zime potrošnja na oko 4580 pakračkih i lipičkih mjernih mjesta (priključaka) vratila na 1,45 milijuna kubika, odnosno 14 posto manje nego lani, ali će taj postotak umanjiti ožujak, rekao je Josip Bišćanin, direktor „Pakrac plina“, našeg lokalnog operativnog distribucijskog sustava.
Najhladnija veljača
Promatrano po mjesecima najhladnija je bila veljača kada je potrošeno oko 660.000 kubika ili sto tisuća kubika više nego lanjske veljače. No ono što je posve neuobičajeno, ističe Bišćanin da je u veljači potrošeno i sto tisuća kuna više nego u siječnju koji je tradicionalno najveći potrošač plina, dijelom zbog niskih temperatura, ali i zbog činjenice da su djeca na školskim praznicima, odnosno većem broju neradnih dana kada se domovi griju cijeli dan. Usporedbe s zimom ranije ovog neuobičajeno toplog siječnja je potrošeno samo oko 550.000 kubika, za razliku do siječnja 2017. kada je potrošeno bezmalo 900 tisuća ili oko 35 posto više. Za potrošače je bio dobar i prosinac 2017. kada je potrošeno oko 600.000 kubika što je za 120 tisuća manje nego u prosincu 2016. godine. No uštede u prosincu i siječnju potrošio je ožujak u kojem su pakrački i lipički potrošači „spalili“ oko 600.000 kubika, dakle isto koliko i u prosincu. Anomalije u ovozimskoj mjesečnoj raspodjeli niskih temperatura potvrđuje i Bišćaninov izračun prosječne potrošnje unazad četiri godine (2015-2018.) koja je u siječnju iznosila oko 730.000 kubika, a u ožujku oko 480.000, malte ne obrnuto od ovogodišnje zime.
Dobri učinci energetske obnove
Uz pomoć direktora Pakrac plina analizirali smo i učinke energetske obnove u prvoj zimi nakon što je ona provedena na desetak pakračkih i lipičkih stambenih zgrada. Za uzorak smo uzeli 13 stambenih zgrada u Vukovarskoj aveniji u Lipiku od kojih je sedam obnovljeno, a šest neobnovljeno. Kod obnovljenih stambenih zgrada u razdoblju listopad-veljača potrošnja ove zime je bila manja od godinu dana ranije od najviše 46 posto (Vukovarska 1) do 21 posto (Vukovarska 9) ili u prosjeku za svih sedam zgrada ove zime ja manje potrošeno 32,7 posto kubika plina.
Istovremeno u susjednim neobnovljenim zgradama ove zime u odnosu na lanjsku je najveća ušteda ostvarena od 11,6 posto (Vukovarska 13) do 6,1 posto (Vukovarska 8) ili u prosjeku za svih šest zgrada umanjenje je iznosilo 7,9 posto. Dakle ušteda kod obnovljenih zgrada u odnosu na i neobnovljene zgrade je dodatnih 25 posto. Naravno pri tom nije bilo moguće ukalkulirati eventualne promjene u načinu života, eventualno odseljavanje ili doseljavanje i slično što vjerojatno zbog velikog broja promatranog uzorka (oko 250 stanova) i nije bitno utjecalo na rezultat. No i sam Bišćanin kaže da će se za precizniju ocjenu učinka energetske obnove morati pričekati još nekoliko zima.
Blagi porast godišnje potrošnje
Ukupno uzevši Pakrac i Lipik bilježe blagi, gotovo neprimjetni porast godišnje potrošnje. Uzmu li se u obzir učinci energetske obnove i relativno manje stanovnika to bi trebalo značiti da nije točna uvriježeno razmišljanje da se sve više ljudi grije na drva. Godine 2015. ukupna potrošnja plina na području Pakraca i Lipika iznosila je 4,12 milijuna kubika, godinu poslije 4,15 milijuna, a 2017. godine 4,28 milijuna, povećanje od 3 posto.
Od ukupne cijene kubika plina, mada se ona sada na računima izražava u kilowatsatima (kWh), ali smo ih mi radi navike potrošača pretvorili u ovom tekstu u kubike, našem operateru plinskog distribucijskog sustava Pakrac plinu ostaje 11,1 posto s čim mora pokriti troškove neophodnih gubitaka u sustavu (oko 3 posto), sve troškove održavanja i plaće za 10 zaposlenika što nije lako.