Stanovnici Pakraca, Lipika i okolnih naselja u prošloj godini proizveli su, ili bolje reći manje ili više adekvatno zbrinuli  oko 3300 tona raznog otpada

Od te brojke pakrački Komunalac je na deponiju Crkvište na Krndiji odvezao  2.139 tona od čega najviše miješanog komunalnog otpada 2.068 tona, biorazgradivog otpada 31 tonu, ostalog nerazgradivog otpada 13,5 tona, glomaznog otpada 7,9 tona i 19 tona otpada zahvaćenog na pročišćivaču u Dobrovcu.

Pred toga Komunalac, izvijestio je Adriano Baškiera, stručni zaposlenik na tim poslovima,  je prikupio i predao ili prodao ovlaštenim sakupljačima papira i kartona 82,4 tona, plastične ambalaže 3,1 tone i tekstila 6,5 tona. Tvrtka Unija Nova ZG  je izravno prazneći kontejnere na zelenim otocima odvezla 12 tona stakla što ukupno čini 104 tone sekundarne sirovine.

Tako je Komunalac od 2243 tone prikupljenog otpada kao sekundarnu sirovinu isporučio 104 tone ili 21,6 posto.

[caption id="attachment_14172" align="aligncenter" width="900"] Sadašnji izgled nove kazete u koju se nakon sanacija Crkvišta odlaže smeće.[/caption]

No to nije sve. Tvrtka „Metalko“ registrirana za sakupljanje sekundarne sirovine je lani prikupio oko 4.200 tona razne sirovine (oko 4000 tona metala i 200 tona papira, plastike, guma), ali oko 80 posto te količine nije s područja Pakraca i Lipika pa se za računanje našeg otpada može uzeti oko 840 tona.  Istovremeno tvrtki „Lipkom“ u  njeno reciklažno dvorište u Lipiku su građani predali .... tona različitih sekundarnih sirovina.

No to nisu sve količine „spašenog“ otpada jer tri trgovine na području Pakraca (KTC, Spar i Metaliatrans) imaju obvezu preuzimati od potrošača PVC, staklenu i limenu ambalažu alkoholnih i bezalkoholnih pića. Kolike su to količine nismo uspjeli doznati, ali zasigurno je riječ o desetcima tona kroz godinu pa je ovaj postotak otpada koji je pretvoren u sekundarnu sirovinu znatno veći.  Tome treba dodati još vjerojatno nekoliko desetaka tona specifičnog otpada koje zbrinjavaju vanjske ovlaštene tvrtke poput medicinskog i veterinarskog otpada, lijekova, elektronskog otpada i raznog specifičnog industrijskog otpada. Zbrojimo li  sve te iskazane ili procijenjene brojke proizlazi da smo od oko 3300 tona prikupljenog otpada izdvojili i vratili u proizvodnju  oko 1100 tona prikupljenog otpada ili oko 33 posto.

Prihvatimo li ovaj podatak o 3300 tona prikupljenog  otpada kao približno točan, ili bar najbliže što se može izračunati,  proizlazi da je svaki od  oko 15.000 stanovnika s područja Pakraca i Lipika sv proizveo prosječno oko 220 kilograma otpada što je zapravo malo jer je hrvatski prosjek oko 400 kilograma dok je prosjek Europske unije 445 kilograma pri čemu je pravilo da što je društvo ekonomski razvijenije količina otpada po glavi stanovnika je veća, ali je veći i postotak zbrinjavanja otpada kao sekundarne sirovinu.

Nismo loši

Prema onome što možemo čuti ili pročitati u medijima oko zbrinjavanja otpada približno izračunati postotak od 33 posto koji smo  pretvorili u sekundarnu sirovinu uopće nije loš, jer je u 2016. godini prema podacima Ministarstva zaštite okoliša i energetske učinkovitosti u Hrvatskoj 23 posto ukupno sakupljeno otpada pretvoreno u sekundarnu sirovinu. Hrvatska je ulaskom u EU preuzela obvezu da će do 2020. godine polovinu otpada pretvarati u sekundarnu sirovinu.

Od 1. veljače će se na području Pakraca i Lipika po kućanstvima odvojeno sakupljati bio otpad. Kako je lani on na Crkvištu iznosio 31 tonu (1,5 posto), to je novih 31 tonu otpada koji će biti zbrinut kao sekundarna sirovina. Daljnji napredak će biti moguć samo kroz povećavanje svijesti građana da više odvajaju sekundarnu sirovinu i predaju ga odvojeno ili ubacuju u kontejnere na zelenim otocima pri čemu će im od proljeća biti i dodatna pogodnost mogućnost predaje 49 različitih sekundarnih sirovina u reciklažno dvorište koje će biti otvoreno na Crkvištu.

[caption id="attachment_14170" align="aligncenter" width="900"] Prema analizi Ministarstva zaštite okoliša sadašnji grafički izgled prosječno pune kante za smeće u Hrvatskoj[/caption]

No pozivanje na svijest u dostizanju onih željenih 50 posto recikliranja otpada u 2020. godini neće biti dovoljno pa bi odgovorni u gradskim vlastima trebali razmisliti i o penalizaciji nesavjesnih što zakon dozvoljava.

[caption id="attachment_14173" align="aligncenter" width="900"] Desetljećima nakupljano smeće u lanjskoj sanaciji smetlišta je sabijeno „nestalo“ između nepropusne folije na dnu i ogromne količine zemlje na vrhu koja će se na proljeće zazeleniti.[/caption]

[caption id="attachment_14171" align="aligncenter" width="900"] U buduće reciklažno dvorište na Crkvištu, osim manjih završnih radova, još treba samo montirati opremu koja čeka u dvorištu Komunalca.[/caption]