Kako je izgledala ljetos, ovogodišnja poljoprivredna godina ipak neće ni biti toliko loša, ocijenio je desetak dana pred završetak jesenskih berbi Željko Viboh, direktor lipičke „Poljoprivrede“, najvećeg ratarskog proizvođača u našem kraju ovogodišnju poljoprivrednu godinu.
Dobre meteorološke prilike u listopadu omogućile su da se sve jesenske berbe odvijaju u gotovo idealnim klimatskim uvjetima. U njegovoj tvrtki do završetka berbe kukuruza, posljednje kulture koja je ostala na poljima trebat će još desetak dana. Od 200 hektara na koliko su sijali ove godine kukuruz, skinuli su ga sa 75 ostvarivši prosječno prinos od oko 9 tona po hektaru, što je oko 30 posto lošije od dobre lanjske godine, ali ipak bolje nego što se očekivalo tijekom vrućeg i sušnog ljeta. Cijena po kojoj se otkupljuje kukuruz, od kune do 1,05 za kilogram se Vibohu čini premala pa za sada kukuruz vrlo dobre kvalitete neće prodavati već će ga sačuvati u vlastitom silosu.
Od ostalih kulturu u tijeku je berba bundeva kojoj su ove godine na površini od oko 25 hektara vratili nakon nekoliko godina prekida. Pobrane bundeve čekaju na njivi konačno sazrijevanje kako bi mogli pristupiti vađenju koštica koje će sušiti sami u sušarama koje su unazad nekoliko godina podigli između ostalog i za potrebe sušenja kamilice. Dobivene koštice neće biti problem prodati, najviše u Austriju i Njemačku za proizvodnju bućinog ulja.
Završili su s berbom šećerne repa koju su imali posađenu na 55 hektara i s ovom kulturom je Viboh vrlo zadovoljan u čemu ova tvrtka ima puno iskustva jer su više puta nagrađivani za kvalitetu od strane svojih kupaca.
Najviše je ove godine podbacila soja koju su imali zasađenu na 200 hektara. Problem je u malim prinosima i jednako tako manjoj kvaliteti što je posljedica dugotrajnog ljetnog sušnog razdoblja i prevelikih vrućina.
Paralelno s berbom obavljaju poslove i na jesenskoj sjetvi koja će potrajati, ostanu li sadašnje vremenski prilike, još desetak dana. U tom vremenu, uz do sada obavljene poslove, plan je zasijati ječam na 130 hektara, pšenicu na 160 i kamilicu na 40 hektara. Nakon toga ostaju za ovu jesen još pripremni radovi za proljetnu sjetvu.