Jutros su na parkiralištu između zgrada „općine“ i policije počela arheološka istraživanja koja imaju za cilj utvrditi ima li na tom prostoru arheoloških ostataka pakračkog starog grada. To su po prvi put da se na području Pakraca provode ozbiljnija arheološka istraživanja.
Istraživanje provodi Institut za arheologiju iz Zagreba, a na čelu je dr. sci. Juraj Belaj. U stručnom dijelu tima koji je jutros započeo s radom nalazi se još naša arheologinja Tea Lokner, španjolska arheologinja Candela Martinez Barrio i arheologinja Nikolina Vrančić.
Kako nam je rekao dr. Belaj ekipa nije stalna i mijenjat će se tijekom istraživanja koju traju četiri tjedna, a ovako neobičan međunarodni sastav je dobro stručno rješenje jer se mogu naći nalazi koji nisu tipični za ovo područje nego iz drugog podneblje pa u tome ima puno logike. Arheologinja Vrančić je diplomira u Velikoj Britaniji, ali se usavršavala u Izraelu, dakle svetoj zemlji iz koje su u Hrvatsku došli Ivanovci.
Za potrebe fizičkog dijela posla, grad Pakrac će osigurati iz sustava komunalnog pogona dodatnu radnu snagu.
Kopanje se temelji na rezultatima georadarskih istraživanja koja su obavljena lani u rujnu, a koje su ukazala da na tom prostoru ima ostataka srednjovjekovne arhitekture, odnosno kako je tada istaknuo u nalazu dr. Branko Mušič, otkrivene su dobro očuvane čvrste strukture od kamena. Kako je jutros rekao dr. Belaj za očekivati je pronalazak ostataka pakračkog starog grada kojeg su gradili Ivanovci kroz 13., 14. i 15. stoljeće, dakle rani srednji vijek, a koji je srušena polovinom prošlog stoljeća. Radiološka istraživanja su otkrili ostatke dvobrodne crkve i jednog vrlo snažnog objekta čiju namjenu još nije poznata, ali bi mogla biti centralna branič kula, što bi mogla biti i najstarija faza ivanovačkog utvrđenja.
Strojno će se ukloniti gornji nasipani sloj, a već nakon 40 centimetara započinje arheološki sloj koji može ići u dubinu i do dva metra.
„Sve što nađemo dokumentiramo i fotografiramo. Ako su pronalasci nepokretni, a vrijedni onda se konzerviraju i prezentiraju što se u Pakracu može dogoditi. O tome dalje odlučuju konzervatori. Ako bi se to dogodilo u Pakracu, za grad je tu puno vrjednije od nekoliko parkirališnih mjesta jer to sasvim sigurno doprinosi jačanju identiteta grada, prepoznatljivosti, privući će turiste, obogatiti će muzejsku zbirku. U svakom slučaju podiči će rejting grada u kulturnom i znanstvenom smislu“, kaže dr. Belaj.
Ova faza istraživanja vrijedna je 100.000 kuna od čega polovinu osigurava Ministarstvo kulture, a polovinu pakrački preračun, rekla je gradonačelnica Anamarija Blažević. Bitni su i zbog toga da se nesmetano, vjerojatno iduće godine, mogu, nastaviti radovi na uređenju pakračke središnje gradske jezgre, ali prije toga i definirati izvedbeni projekti za čega moraju suglasnost dati i konzervatori koji čekaju nalaze upravo ovih istraživanja.