Od 1. siječnja iduće godine vlasnici nekretnina umjesto komunalne naknade plaćat će porez na nekretnine. U medijima se nerijetko može pročitati da su većina gradova i općina započele različite aktivnosti koje je neophodno provesti kako bi se kvalitetno mogla primijeniti ova novina. Za građane je zbunjujuće što su nekim gradovima, primjerice Daruvaru i Našicama, lokalne uprave pozvale građana da popune obrasce, a naša ih ne kontaktira.

Na području Pakraca za sada takve obveze građana nema, a vjerojatno je neće niti biti, kaže Marija Čar, voditeljica odsjeka za graditeljstvo i komunalnu djelatnost Grada Pakraca. Pakrac ima kvalitetnu bazu podataka koja je napravljena pred desetak godina obilaskom i izmjerom svake od oko 5000 nekretnina koje su podlijegale plaćanja komunalne naknade. Baza  će tijekom godine biti ažurirana vjerojatno bar djelomično novom izmjerom o čemu tek aktivnosti treba provesti. U tome bi velika pomoć trebala biti podaci koje su do 31. ožujka trebale dostaviti različite službe poput porezne uprave, katastra i urbanizma. No do tog roka dio podataka je poslao samo katastar.

Povećanja proračunskih prihoda nije cilj

Iako su gradski službenici bili na dva seminara vezanih uz te novine još uvijek je puno nejasnoća. Osnovna novina je da umjesto dosadašnje formule za razrezivanje komunalne naknade koja se temeljila na vrsti, lokaciji i kvadraturi nekretnine, ubuduće će se pri izračunu porezne osnovice uzimati u obzir još dvije varijable - starost i stanje nekretnine.  Upravo podatak o starosti smatra problematičnim gradonačelnica Anamarija Blažević koja jer kroz sastanke u Udruzi gradova  ukazala na problem da se kao starost objekata uzima godina njihove bilo kakve rekonstrukcije što se na bivšim  ratnim područjima gotovo za sve objekte smatra godina poratne obnove, dakle nakon 1992. godine čime ulaze u najskuplju kategoriju. Zakonom čija konačna verzija još nije usvojena će primjenom ovih pet varijabli biti izbodovane nekretnine po istom principu u svim krajevima RH, a novčanu vrijednost boda će utvrditi svako gradsko ili općinsko vijeće za svoje područje.

Kako nam je rekla gradonačelnica Blažević njena razmišljanja idu za tim da se kroz ove promjene ne povećava ukupan prihod gradskog proračuna koji je lani temeljem komunalne naknade iznosio 2,16 milijuna kuna, ali će neminovno doći do promjena unutar tog iznosa na način da će neki plaćati više nego do sada, a neki manje.

Znatno šira porezna baza

Pri tome,  ističe Marija Čar, posebno su u opasnosti seoska domaćinstva jer prema predloženom  modelu znatno bi se proširila baza oporezivanja pa bi se  oporezovali i razni čvrsti ekonomski objekti u seoskim dvorištima za koje se do sada nije plaćala komunalne naknada popust staja, alatnica, spremišta pa čak i kokošinjaca i svinjaca čime bi, ostane li na snazi ovaj prijedlog bila dodatno pogođena Slavonija. Pored toga obveza plaćanja poreza na nekretnine proširit će se i na ruševne, poludovršene objekte, pa čak i neizgrađeno građevinsko zemljište, za razliku od komunalne naknade koja se naplaćivala samo na nastanjenim objektima, poslovnim prostorima i garažama. .

Još u ovoj godini komunalna naknada u Pakracu u prvoj zoni za kuću od stotinjak kvadrata površine  iznosili oko 500 kuna, a primjerice u Badljevini za isti objekt se plaća stotinjak kuna manje. Za dvosobni stan površine 60-tak četvornih metara komunalna naknada  iznosi tristotinjak kuna. Koliko će  iznositi iduće godine kada se krene s porezom na nekretnine, građani će saznati najkasnije do 31. ožujka 2018. do kada im gradske uprave moraju izdati rješenja. Porezni stručnjaci predviđaju da će primjenom Poreza na nekretnine ukupno u Hrvatskoj se povećati prihod lokalnih proračuna u odnosu na komunalne naknadu za oko 15 posto prti čemu će neki vlasnici u tome sudjelovati više, a neki manje.

Ovo je pri korak u poreznoj reformi prema nekretninama. Drugi korak ćemo napraviti početkom 2020. godine kada će ovih sadašnjih pet varijabli biti zamijenjeno jednom – tržišnom vrijednosti nekretnine na koju bi se, prema sadašnjim razmišljanjima poreznih stručnjaka plaćao porez na nekretninu u godišnjoj vrijednosti prema nekim razmišljanjima od 1,5 posto što bi, kažu porazni stručnjaci, tek mogao biti značajniji porazni udarac na vlasnike nekretnina. No da bi se to moglo primijeniti još je jako puno posla pred poreznim službama i upravama jedinica lokalne samouprave, a prije toga treba ažurirati još puno drugih podataka za čega još odgovora za sve nema. No građanima na području Pakraca je bitno znati da u ovom trenutku po tom pitanju nemaju nikakvih administrativnih obveza, a po primitku rješenje iduće godine imat će mogućnost prigovora što će u prvoj godini biti sigurno više nego prema sadašnjim rješenjima o komunalnoj naknadu.