Na današnji dan prije 198 godina, 26. veljače 1820. u Pakracu je rođen Julije Janković, istaknuti političar, veliki župan Požeške županije i saborski zastupnik koji se zalagao za hrvatske interese i ravnopravnost naroda.
Ovaj znameniti Pakračanin inspiracija je za prvo pivo iz Pivovare Slavonica koje uskoro izlazi na tržište pod nazivom GROF, a koje će na etiketi krasiti priča Julija Jankovića, posljednjeg grofa iz za naš kraj značajne obitelji Janković.
- Na određeni način uspjeli smo karakter grofa Julija Jankovića kao umjerenog konzervativca i vlastelina neosporivog autoriteta izraziti u pivu, a u toj prigodi bit će to jedan rekli bismo klasičan Amber Ale stil piva koji će se isticati svojom jačinom i konzervativnom notom, objašnjava Marko Barčan, direktor Pivovare Slavonica i dodaje kako umjerenog okusa, blage gorčine, zagasite crvenkaste, jantarne boje, iako nenametljivo Grof ipak plijeni pažnju i nudi više nego ste očekivali.
Pivovara Slavonica predstavila se lokalnoj publici na Noći muzeja u Pakracu te putopisnom predavanju u gradskoj knjižnici i pokazalo se kako se kultura i craft pivo odlično sljubljuju. Craft pivo dosta je drugačije od industrijskog kakvo smo do sad poznavali, a lokalna publika, kako ističe Barčan, za sad je dala izrazito pozitivne kritike no za neka ekskluzivna specijalna piva bogatijih aroma i izrazite gorčine kakva se također planiraju u Pivovari Slavonica potrebno je određeno vrijeme prilagodbe i upoznavanja sa mogućnostima koje pruža craft scena.
Priča u pivu iz Pivovare Slavonica bit će svojevrsni omaž prošlim stoljećima zajedničke povijesti Pakraca i Lipika, ali i cjelokupne Slavonije čije latinizirano ime stoji u nazivu pivovare smještene u Pakracu. Obitelj Janković kao vlasnici pakračkog vlastelinstva koje je tad uključivalo i Lipik, više od stoljeća, počevši od 1760. godine bili su vlasnici Pakraca, Daruvara, Sirača i Stražemana pokraj Velike i svojevrsna su alegorija na nedjeljivost ovih prostora. Personifikacija grofa Julija Jankovića u pivu spomen je na izazovna i turbulentna vremena u kojima smo živjeli onda, ali isto tako živimo i danas, a u takvim okolnostima upravo je djelovanje Julija Jankovića bila svijetla točka te pokazuje da se aktivnim sudjelovanjem u društvu može puno toga napraviti.
Recimo još nešto i o samom Juliju koju je uz tri sestre bio jedini muški potomak grofice Eleonore Pejačević - Virovitičke i Izidora pl. Jankovića, poznatog između ostaloga po tome što je 1843. osnovao ergelu lipicanaca u Lipiku. Julije se ističe već kao učenik i student, završivši Požunsku akademiju i studij prava kao prvi i najodličniji (primus eminens) te već u dobi od 25 godina, 1845. godine postaje podžupanom Požeške županije, a od 1849. preuzima od oca upravljanje imanjima. Kako ipak trebamo promatrati kontekst vremena u kojem netko djeluje, podsjetimo se kako je 1848.-1849. razdoblje poznato i kao Proljeće naroda kad do izražaja dolaze revolucije diljem Europe i zahtjevi za društvenim promjenama, a kad i ban Josip Jelačić ukida kmetstvo. Uskoro će nastupiti vrijeme poznato kao Bachov apsolutizam (1850-1859) koje je u Hrvatskoj obilježeno izrazitom germanizacijom te ukidanjem Sabora i samouprava županija, a tijekom svog političkog djelovanja Julije je sačuvao čast i obraz, u svojim nastupima i govorima pun nacionalnog zanosa protivio se germanizaciji. Godine 1857. stekao je titulu grofa, a na Velikom saboru Hrvatske 1861. bio je potpredsjednik te je iste godine imenovan velikim županom Požeške županije. Iako je vjerovao u korisnost hrvatsko-ugarske zajednice prije svega se u tom modelu zalagao za ravnopravnost naroda, a kad je tu bitku izgubio počinje gubiti interes za politiku, a svoje dostojanstvo pokazat će i odbijanjem banske časti koja mu je trebala biti udijeljena.
U braku je bio s groficom Ljudevitom Esterhazy de Montbel, imali su troje djece, od čega muški potomak je poživio svega nekoliko dana čime nije nastavljena loza Jankovića. Nakon što je rasprodao svoja imanja Julije će kraj života provesti u Tirolu kod Achenskog jezera, preminut će 14. studenog 1904. godine u Beču u 84. godini.
Za života je Julije Janković bio poznat kao veliki dobrotvor i promicatelj kulture te se istaknuo po brojnim stipendijama nadarenim đacima, donacijama za gradnju škola, a između ostaloga pomogao je gradnju spomenika Jelačiću, osnivanje JAZU te izgradnju Hrvatskog narodnog kazališta.