JosipModly pilot i konstruktor aviona
Josip Modly, pilot i konstruktor aviona

Istražujući povijest našeg malenog grada, često nas iznenade spoznaje o zanimljivim i inovativnim ljudima koji su kroz dugu povijest živjeli i djelovali u Pakracu. Jedna od tema ovogodišnje Noći knjige bili su izumitelji i inovacije pa su posjetitelji u Kabinetu doživljaja Spahijskog podruma mogli razgledati i malu izložbu posvećenu pakračkim izumiteljima i inovatorima.

Pretražujući inozemne digitalne arhive, sasvim slučajno otkrivamo dugu inovacijsku tradiciju Pakraca i njegovih stanovnika koji su svojim idejama često bili korak ispred vremena. Jedan takav slučajan pronalazak predmeta nalik satu doveo nas je do priče o alarmnom satu iz 1896. godine, koji je patentirao direktor kraljevske pošte i telegrafa Konstantin Haidenegg.

Patent alarmnog sata crtež Konstantin Haidenegg
Patent alarmnog sata crtež Konstantin Haidenegg

Posebnost ovog izuma bila je upotreba električne baterije u vrijeme kada mnogi europski gradovi još nisu bili elektrificirani. Mehanički sat, pokretan oprugom, koristio je električnu energiju iz baterije za aktiviranje alarmnog zvona koje se moglo podesiti za određeni dan, tjedan ili mjesec. Haidenegg je svoj inovativni izum patentirao u Velikoj Britaniji, Mađarskoj i Švicarskoj krajem 19. stoljeća, u vrijeme kada je postupak patentiranja bio vrlo složen i zahtijevao angažman odvjetničkih ureda te znatna financijska sredstva. Zahvaljujući digitalnom arhivu austrijskog ureda za patente nailazimo i na još dvojicu pakračkih izumitelja.
Max Müller patentirao je 1891. godine posudu za čuvanje različitih tvari u uvjetima vlažnog zraka. Riječ je zapravo o preteči današnjeg humidora — posebnog spremnika za duhan, šafran i druge osjetljive tvari koje je trebalo održavati vlažnima. O Maxu Mülleru danas gotovo ništa ne znamo, no njegov patent svjedoči o inovativnosti koja je i tada postojala u Pakracu. Još jedan zanimljiv patent pripada Sigmundu Paulinu iz Pakraca, koji je 1889. godine patentirao sredstvo protiv insekata. Izum se sastojao od jednostavne, ali učinkovite smjese petroleja, terpentina, kamfora i naftalina. Patent ističe lakoću pripreme i primjene pripravka, kao i dostupnost sastojaka, što ga je činilo praktičnim rješenjem za zaštitu prostora od štetnih kukaca krajem 19. stoljeća.

Max Muller patent crtez humidor
Max Muller patent crtež humidor

U 20. stoljeću među najzanimljivijim pakračkim inovatorima svakako se ističe Josip Modly, konstruktor zrakoplova i probni pilot. Modly je razvio ideju jeftinih i pristupačnih sportskih zrakoplova namijenjenih široj upotrebi. Već 1938. godine konstruirao je model J.M., zamišljen kao lagani sportski avion koji je mogao služiti i za obuku pilota. Tijekom života razvio je više prototipova, među kojima su najpoznatiji J.M.-8 i J.M.-9 — jednosjedi i dvosjedi projektirani s ciljem jednostavnog upravljanja, ekonomične potrošnje i šire dostupnosti. Nakon Drugog svjetskog rata nastavio je raditi na razvoju modela zrakoplova te je do kraja života ostao posvećen unapređenju sportskog i amaterskog letenja. Vjerovao je da bi zrakoplovi jednog dana mogli postati dostupni širokom krugu ljudi, slično kao automobili. Dijelovi jednog od njegovog nedovršenog zrakoplova danas se čuvaju u Tehničkom muzeju u Zagrebu. Od 1945. godine pa sve do smrti objavio je više od 250 članaka i napisao 14 knjiga. Među pakračkim inovatorima ističe se i Pero Kordić, kreativan izumitelj koji je patentirao dva izuma vezana uz podmazivanje parnih lokomotiva. Važno mjesto pripada i Ivi Geberu, inovativnom Pakračaninu koji je cijeli svoj radni vijek posvetio unapređenju nastave i nastavnih pomagala. Kao nastavnik tehničkog odgoja bio je jedan od pionira razvoja sadržaja i didaktičkih sredstava za predmet koji je u osnovne škole uveden 1960. godine. Na Akademiji je educirao studente o praktičnoj primjeni suvremene audiovizualne tehnike u nastavi, sudjelovao u modernizaciji tehničkih nastavnih pomagala te bio član stručnog tima u elektroničkoj eksperimentalnoj učionici. Autor je knjige „Osnove tehnike“, prvog udžbenika za tehnički odgoj u Hrvatskoj, koji je doživio desetak izdanja. Osim toga, napisao je više priručnika, objavljivao stručne radove i sudjelovao u realizaciji školskih emisija.
Svi ovi ljudi svjedoče kako je Pakrac, premda malen grad, kroz svoju povijest iznjedrio pojedince koji su svojim znanjem, kreativnošću i inovativnošću ostavili trag daleko izvan lokalnih okvira. Njihovi izumi, ideje i postignuća danas predstavljaju vrijedan dio naše povijesne i kulturne baštine te čine važan dio inovacijskog identiteta grada.

Piše: Jelena Hihlik