Slika 1. Mogući izgled utvrde Pakar

Današnja Badljevina nastala je u novom vijeku spajanjem stanovništva sa dva velika srednjovjekovna posjeda, koja su egzistirala na širem području Badljevine. Veći i nešto stariji posjed, Pakar, nalazio se na zapadnom dijelu današnje Badljevine, a posjed Bagenovac jugoistočno od današnjeg naselja.

Posjed Pakar, često nazivan i Petrovina nalazi se uz rijeku Bijelu, na lokaciji Zidine. Vrlo je blizu današnjih Gornjih Sređana, ali ipak u katastarskoj općini Badljevina. Povijesni izvori ovaj oppidum pripisuju obitelji Pekry još 1228. godine, kada njime vlada Petar, kasnije Abraham, sin Marcela. Pola stoljeća kasnije će Petar Pekri (mlađi), sin Benedikta, uzeti titulu bana čitave Slavonije… Ovaj iznimno veliki srednjovjekvni posjed danas pokazuje ostatke bedema, opkopa, ostataka podgrađa i groblja na prostoru većem od 5 hektara. Utvrdom u jugoistočnom dijelu dominira humak opkopan dubokim jarkom koji se najvjerojatnije punio vodom.

U ovogodišnjim arheološkim istraživanjima pronađen je plemićki palas građen od rimske opeke i tegula, učvršćenih blatom. Unutar građevine zabilježena je i podnica od nabijene zemlje, a svi arheološki slojevi bili su bogati kasnosrednjovjekovnim stolnim posuđem. U palasu je pronađeno željezno koplje i ostaci izgorenih drvenih greda. Ipak, mnogo raniji dio ovog gradišta bio je nizinski prostor zapadno od fortificirane opkopane mote. Istraživanja prošle godine ovdje su potvrdila postojanje zemljanog bedema od nabijene ilovače te rub velikog kvadratnog zdanja.
Tek su ovogodišnja zračna snimanja utvrdila impresivnost ovog zdanja bogatog pravokutnim prostorijama. Pronalazak ulomka križnorebrastog svoda, ljudske palčane kosti i bogatstvo slojeva gotičkim posuđem koje je općenito ukrašeno kršćanskim motivima već je tada ukazao na sakralni zonu. Evidentno je pred nama ostatak samostana sv. Augustina koji se više puta spominje u povijesnim izvorima.
Nadalje, isti popisi poreza donose kako utvrda sa podgrađem ima 115 dimova (podgrađe) 5 su posjedovali svećenici, a čak 35 redovnici sv. Augustina. Na sjevernom dijelu lokaliteta evidentirano je srednjovjekvno groblje uz koje povijesni izvori spominju crkvu sv. Petra i crkvu Blažene Djevice Marije. Po svemu sudeći, ovdje je smještena i grobnica obitelji Pekry. Jugoistočno od današnje Badljevine nalazi se brežuljak Gradina ili Peljevci.

Slika 2. Ostaci samostana sv. Augustina vidljivi u žitu

Prije nego li je započela zemljoradnja na ovom lokalitetu, prostorom je dominirao brežuljak 50x50 metara okružen opkopom 15 metara širokim opkopom i zemljanim bedemom. U srednjem vijeku se na brežuljku nalazio plemićki palas, dodatno branjen drvenim palisadama. Sjeverno od ovog najbranjenijeg utvrđenja postojalo je podgrađe, a jugoistočno veliko groblje sa crkvom. I dan danas vidljivi su ostaci zidina u polju koje povijesni izvori 1334. godine pripisuju crkvi sv. Križa. Groblje oko crkve pokazuje obilno korištenje antičkog crijepa kao grobnog pokrova ili za označavanje grobova. Povijesni izvori navode kako se ovaj posjed odvojio od utvrde Pakar početkom 14. stoljeća, a cijeli oppidum dobiva naziv Bagenovac po plemiću Stjepanu Bagimu, odnosno Bagenu. Posljednji se put utvrda spominje kao Sveti Križ u vrijeme pada u turske ruke. Godina 1760. se uzima kao trenutak kada je stanovništvo iz nekadašnjeg Bagenovca i Pakra osniva današnju Badljevinu. Mnogi u nazivu Bagenovac vide poveznicu sa današnjim imenom Badljevina.

Piše: Krešimir Vacek

Slika 3. Mogući izgled utvrde Bagenovac