Prošle je godine čak 88 hrvatskih gradova povećalo izdvajanja za kulturu, a kod njih 13 rast je premašio milijun eura. Najveći udio proračuna namijenjen kulturi ima Pakrac, dok je po izdvajanjima po stanovniku na vrhu Petrinja. Split prednjači po apsolutnom povećanju sredstava, a najveći postotni skok ostvarila je Sveti Ivan Zelina.
Prema Godišnjem izvještaju o izvršenju državnog proračuna za 2024., u Ministarstvu kulture i medija najveća rashodovna stavka bila je usmjerena na programe zaštite, očuvanja i održivog upravljanja kulturnom baštinom, i to u iznosu od 125,6 milijuna eura. Takva raspodjela jasno pokazuje da je naglasak stavljen na obnovu i očuvanje kulturne infrastrukture, osobito nakon potresa te radi jačanja otpornosti kulturne baštine. Ministarstvo je 2024. pokrenulo i niz javnih poziva – od potpore glazbenom i likovnom stvaralaštvu do digitalizacije i međunarodne suradnje – čime je potvrđeno nastojanje da se kulturna politika ne svodi samo na održavanje ustanova, već i na otvaranje prostora suvremenom stvaralaštvu i građanskim inicijativama.
Za 2025. najavljen je nastavak postojećih i uvođenje novih programa. Financijski plan za razdoblje 2025.–2027. potvrđuje dvostruki smjer politike – očuvanje i razvoj baštine, ali i ulaganje u digitalnu transformaciju s ciljem veće dostupnosti kulturnih sadržaja. Velika se važnost pridaje i povlačenju sredstava iz europskih fondova, posebice Kreativne Europe i Mehanizma za oporavak i otpornost.
Analiza podataka FINA-e o izvršenju proračuna za 2024. pokazuje da su gradovi ukupno izdvojili 371,8 milijuna eura, što je 12,3 milijuna više nego godinu prije. U 2023. taj je iznos bio 359,5 milijuna eura, pa rast iznosi 3,4 posto. Prosječna gradska izdvajanja iznosila su 2,9 milijuna eura, dok je godinu ranije prosjek bio 2,8 milijuna. Ako se izuzme Zagreb, u 2024. prosjek je bio 1,92 milijuna, a u 2023. 1,83 milijuna eura po gradu – što potvrđuje uzlazni trend.
Sam Grad Zagreb izdvojio je 127,7 milijuna eura, nešto više nego 2023. kada je bilo 126,9 milijuna. Zbog veličine i posebnog statusa, Zagreb se izostavlja iz ljestvica kako bi se jasnije vidjeli trendovi u ostalim gradovima.
Kad se promatra udio kulture u gradskim proračunima, 78 gradova uložilo je više od 5 posto, 24 grada preko 10 posto, dok je kod deset vodećih udio između 16,4 i 30,9 posto.
Najviše izdvaja Pakrac (30,9 posto), zatim Glina (26,9 posto) i Donja Stubica (26,2 posto). U vrhu su još Petrinja (21,2 posto), Stari Grad (20,9 posto), Klanjec (20,3 posto), Vrbovsko (18,5 posto), Dubrovnik (18,4 posto), Ogulin (16,7 posto) i Hvar (16,4 posto). Među njima prevladavaju mali gradovi, dok su Petrinja i Ogulin srednji, a Dubrovnik jedini veliki.
Prema izdvajanjima po stanovniku, 92 grada dala su više od 50 eura, njih 53 više od 100 eura, a 14 gradova preko 200 eura. Najboljih deset usmjerilo je između 231,58 i 490,65 eura po osobi. Vode Petrinja sa 564 eura, Dubrovnik s 491 eurom i Glina s 459 eura. U top 10 nalaze se još Hvar (417 eura), Pakrac (392 eura), Donja Stubica (318 eura), Stari Grad (288 eura), Vrbovsko (277 eura), Opatija (237 eura) i Krk (232 eura).
Izvor: Gradonačelnik.hr