županija Dan državnosti 2024

1.Zapadni sektor posljednja građevinska faza s početka prve polovice 16. stoljeća Medium

Piše: Krešimir Vacek

Zidana utvrda Stari grad Pakrac kroz svoj dugi životni vijek  u više je puta preuređivana i nadograđivana. Od prvotne utvrde sagrađene s crkvom početkom 13. stoljeća do fortifikacijskih nadogradnji za učinkovitiju obranu od artiljerijskih napada utvrda je u više bavrata  nadograđivana, a u arheološkim slojevima ostali su vječno zapisani tragovi takvih aktivnosti. Osim tragova gradnje, arheološki slojevi zapisali su i tragove rušenja i razgradnje kamene arhitekture.

Od svojih početaka pakračka utvrda se prilagođavala tehnološkim zahtjevima nove ratne taktike. Iako su obrambene nadogradnje bile poprilično skupe, ratne aktivnosti na okolnom području utjecale su na nužne prepravke i izgradnje novih obrambenih sustava. Tako je posljednja faza gradnje srednjovjekovne utvrde Stari grad započela krajem 15. stoljeća, najvjerojatnije nakon krbavske bitke, a završila 1544. kada su vođene posljednje obrambene borbe protiv Osmanlija na našem prostoru. Arheološki slojevi koji potvrđuju posljednje godine prosperiteta u gradu (Slika 1 i 3) prekida arheološki sloj urušenja u kojemu je cijela utvrda znatno oštećena (Slika 2 i 4). Na ruševinama Starog grada građevinske aktivnosti ubrzo su ponovno započele, ali nikada nisu dovršene. Uslijedio je sloj zatrpavanja ruševina zemljom, a na novim strukturama uvelike se koristi glina i suha gradnja koja prostorno nema veze s prijašnjim rasporedom.  Nove stambene/gospodarske građevine prekrile su ruševine nad nekadašnjim velebnim crkvenim dvorištem i ostaloj sakralnoj arhitekturi. Posljednja promjena zabilježena u arheološkoj stratigrafiji bilježi dva velika povijesna događaja. Prvi sloj uništenja dokaz je obrane Pakraca 1540. nakon kojeg su pakrački branitelji izvršili manju obnovu u kojoj su spriječeni sve intenzivnijim sljedećim osmanskim napadima. Drugi sloj uništenja i napuštanja uputio bi na pad utvrde 1544. godine, kada su Osmanlije zauzele Pakraca. O tim događajima znamo nešto i iz povijesnih izvora.

2. Zapadni sektor uništenje iz 1540. godine Medium

Uslijed sve intenzivnijih osmanskih napada na područje Slavonije, povijesni izvori nam prenose kako je Pakrac prije Sabora slavonskih staleža 1537. godine Ivan Tahi ustupio Nikoli (Šubiću) Zrinskom.  Početkom siječnja 1540. godine kralj Ferdinand Zrinskima šalje novčanu pomoć s posebnim naglaskom za ojačavanje Pakraca, a kraljeva potpora ohrabrila je Ivana i Nikolu Zrinskog da nedugo zatim napadnu osmanske čete u Dubici i poraze ih. Ubrzo su za osvetu Osmanlije opsjele Pakrac, a o silini opsade potvrđuje podatak kako su u pomoć pozvane graničarske postrojbe koje nažalost nisu stigle. Ipak, Zrinski razbijaju opsadu te se Osmanlije povlače. Posljednji spomen Pakraca u izvorima susrećemo u kontekstu prijetnje Zrinskoga kralju kako će napustiti grad ako ga kraljeva vojska ne preuzme.

O silini bitke za Pakrac 1540. godine govori opseg ruševine zabilježene u arheološkim kampanjama 2022. i 2023. godine. Sve fortifikacijske građevine u središtu utvrde znatno su oštećene osmanskim artiljerijskim napadima, a posebno veliku štetu pretrpjeli su gornji katovi crkve, čiji je crijep i kamen zabilježen u ruševinama. Uslijed oštećenja prestala je postojati i južna sakristija, a sjeveroistočne građevine nikada nisu obnovljene. Sloj uništenja naglo je prekinuo prosperitetni period intenzivne zidane gradnje i u dimenzijama najupečatljivije faze  života pakračke utvrde.  

3.Južni sektor kosturnica i popločenje oblucima južne pomoćne prostorije s prijelaza 15. na 16. stoljeće Medium

Sl.1-Zapadni sektor: posljednja građevinska faza s početka prve polovica 16. stoljeća. Jedan od najbogatijih građevinskih horizonata u kojemu se proširuje crkva i crkveno dvorište. Grade se pomoćne zgrade, novi bedemi i kule. Na fotografiji vidljivo popločenje kamene staza koja vodi u crkvu.

Sl.2.-Zapadni sektor: horizont uništenja iz 1540. godine kada je pakračka utvrda pod teškom opsadom. Sve građevine su teško oštećene, ali se život nastavlja. Vidljivi su tragovi obnove, ali obnavljanje utvrde nikada nije dovršeno. Padom utvrde 1544. godine sve ruševine su zatrpane zemljom, a iznad njih su sagrađeni turski objekti većinom od suhozida i zemlje.

Sl.3.Južni sektor, kosturnica i popločenje oblucima južne pomoćne crkvene prostorije s prijelaza 15. na 16. stoljeće. Na fotografiji južnog sektora vidljiva je posljednja građevinska faza iz vremena dok je Pakrac držala kršćanska vojska.

Sl.4. Južni sektor, uništenje južne kosturnice i pomoćne prostorije 1540. g te djelomična obnova. Kršćanski branitelji nakon opsade 1540. godine izveli su osnovno čišćenje ruševina, ali skori osmanski napadi onemogućili su provođenje obnove.

4. Južni sektor uništenje južne kosturnice i pomoćne prostorije 1540. g i djelomična obnova Medium

županija Dan državnosti 2024