Prošlog tjedna završena su za ovu godinu arheološka istraživanja Starog grada Pakraca koju je treću godinu za redom provodio stručni tim arheologa na čelu s dr. sc. Jurajom Belajom iz Instituta za arheologiju iz Zagreba.
„Najznačajniji nalaz kojeg su ove godine pronašli arheolozi je zaključni zid crkve i sada možemo govoriti o njezinoj ukupnoj veličini, otprilike nekih 15- ak metara, no točne izmjere će se napraviti analizom. Došli smo do vanjskih obrisa sa svih strana crkve, jedino su istočni uglovi crkve dosta oštećeni, vjerojatno zbog vađenja kamena ili prilikom gradnje kule ili čak novije gradnje nekadašnjeg objekta Doma zdravlja. Naišli smo na početak kule koja je bila naslonjena uz crkvu, pretpostavljamo da je ona dograđena kada su zidovi crkve već bili pojačani negdje na prijelazu iz 15. na 16. stoljeće“, rekao nam je dr. Belaj.
Za sada je još nepoznanica gdje je vodilo stubište u crkvi jer su arheolozi trenutno na razini gdje nemaju bazu za nekakav kor što ne znači da ga neće pronaći u nižim slojevima zemlje, objašnjava dr. Belaj. Otkopali su 60 do 80 centimetara zemlje i otkrili nekoliko grobnica, neke od njih su istražili, no u velikoj jami koja je nastala u mlađe doba, u njenim profilima, može se vidjeti još lijesova koji su očito stariji od pronađenih što govori o organiziranim ukopima. Njihova istraživanja tek slijede iduće godine. Bunar koji se nalazi negdje na sredini sonde vidljiv je još na fotografijama iz prošlog stoljeća i on je vjerojatno nastao kada crkve više nije bilo i čini se da nije u nikakvoj vezi njom. Otkrivene su u cijeloj visini baze stupova koje su prekrasno ukrašene te nađeni ulomci kamene arhitekture, rebra od svodova i stupići od takozvanih bifora odnosno dvostrukih prozora iz 13. i 15. stoljeća, a od sitnih pokretnih nalaza ove godine je nađeno vrlo malo.
„Još uvijek nam nedostaju nama najvažniji nalazi i nadamo se da ćemo ih naći dublje, osobito u grobovima. Koliko god smo na neka pitanja uspješno odgovorili, toliko su nam se nametnula nova. Istraživanje apsolutno treba nastaviti. Bilo bi idealno kada bi se pronašli dodatni europski fondovi koji bi izdašnije mogli financirati istraživanje, tada bismo mogli raditi duže jer je realno mjesec dana kratko vrijeme za sve što bismo željeli otkriti. Idealno bi bilo kada bi iskopavanja trajala nekoliko mjeseci i njih odmah pratila konzervacija zidova, no unatoč tome, otkrivena arhitektura je impresivna i što se više spuštamo niže tako zidovi crkve izranjaju i ovdje je riječ o stvarno jednoj prekrasnoj građevini i primjeru vrlo preciznog rada. Bit će vrlo zanimljivo iduće godine i veselimo se nastavku“, ističe dr. Belaj.
Ovaj tjedan slijede radovi na privremenoj konzervaciji zidova i djelomično zatrpavanje sonde, a lokalitet će dogodine ostati ograđen. Građani će i ove godine imati prilike javno prisustvovati predstavljanju nalaza treće godine istraživanja starog grada Pakraca koje će najvjerojatnije biti organizirano najesen.
I ove godine arheološka istraživanja financiralo je Ministarstvo kulture s 80.000 kuna te Grad Pakrac s 50.000 kuna koji je za tu namjenu ustupio i korištenje gradskog bagera te po potrebi djelatnike javnih radova.
