Danas su na parkiralištu između zgrade „općine“ i policijske postaje počela arheološka iskapanja na lokalitetu starog grada Pakraca što je treća godina za redom kako traju ova arheološka istraživanja, a koje i ove godine provodi Institut za arheologiju iz Zagreba na čelu s dr. sc. Jurajom Belajem.

Istraživanja će trajati naredna četiri tjedna, a ove godine su dodatno „pojačani“ stručnjacima, tako da stručni tim, među kojima je i naša pakračka arheologinja Tea Lokner, čini još devet arheologa.

S obzirom na ljudstvo i već dosad pronađene nalaze, dr. Belaj kaže da će se fokusirati na otkrivenu sondu, odnosno da će istovremeno raditi na „više fronti“. Plan im je, kako ističe dr. Belaj, istražiti cijelu površinu ivanovačke crkve iz 13. stoljeća koja je dosad otkrivena u dužini od 13 metara, a da bi došli do njenog krajnjeg zida potrebno je otkopati još otprilike dva metra. Na tlocrtima se vidi da je uz nju prislonjena velika kružna kula, pa se dr. Belaj nada da će se otkriti i njezini ostaci. Sondu će prošiti prema jugu kako bi došli do vanjskih zidova, prošle godine pronađenog, stubišta, a čini se da je uz crkvu bilo još nešto nadograđivano, pretpostavka je da su u pitanju možda temelji nekakvog tornja, pa im je želja otkriti kuda je zapravo stubište vodilo. Također, arheolozi će se spuštati i u dubinu, trenutno su na razini gdje su pronađeni ostaci iz 15. stoljeća, te se nadaju još starijim nalazima, među njima i još dosad neistraženih grobnica što bi bilo logično, kaže dr. Belaj, da ih postoji čak više oko crkve nego u samoj građevini.

I ove godine arheološka istraživanja financiraju Ministarstvo kulture s 80.000 kuna te Grad Pakrac s 50.000 kuna koji je za tu namjenu ustupio i korištenje gradskog bagera te po potrebi djelatnike javnih radova.

Prema rezultatima arheoloških istraživanja druge godine traganja za ostacima starog grada Pakraca koja su predstavljena javnosti prošle godine u rujnu,  arheolozi su tijekom prošlogodišnjeg  iskopavanja naišli na zidove sagrađene od ručno klesanog kamenja, vrlo preciznog rada, što asocira na neke druge templarske lokalitete iz istog vremena na ovom prostoru. Otkrili su i stubište koje je bilo naslonjeno uz crkvu, zidovi su debeli oko tri metra, oko metra i pol izvornog, ivanovačkog zida, a ostatak zidova je dodatno nadograđivan, najvjerojatnije u 15. stoljeću. Kapela je u početku imala sakralnu funkciju, ali je prijelazom s 15. u 16. stoljeće postala utvrđenje, upravo zbog opasnosti od Turaka koji su se približavali. Nađeni su ostaci portala i pretpostavlja se da su na tom mjestu bili postavljeni svetački kipovi.

U jugozapadnom dijelu crkve, uz samo stubište, nađeni su i ostaci ljudskih kostiju koji su bili položeni u smjeru sjever-jug što nije tipično za srednjovjekovno razdoblje nego novije doba, oko 1500. godine. No, u središtu crkve arheolozi su uočili grobnicu koja još nije istraživana, a uz sjeverni zid nađena su tri kamena pokrova, što se isto pretpostavlja da su grobnice odnosno višeslojni ukopi.