Georadarska istraživanja starog grada Pakraca koja su obavljena krajem rujna pokazala su brojne linije i područja pravilnih tlocrtnih oblika koji ukazuju na ostatke srednjovjekovne arhitekture i slojeve urušavanja, ali i suvremenu podzemnu infrastrukturu jer se lokalitet nalazi u modernoj urbanoj sredini, stoji u izvješću dr. Branka Mušiča, voditelja georadarskog istraživanja u Pakracu, za čiji je projekt istraživanja Grad Pakrac dobio sredstva Ministarstva kulture.

Istraživanje je obuhvatilo sve zelene i pripadajuće površine između zgrade policijske potaje i gradske uprave te parkirališta na mjestu bivše tržnice veličine oko 4.500 četvornih metara.

Kako u izvješću navodi dr. Mušič, georadarskom metodom otkrivene su  vrlo očuvane čvrste strukture od kamena, tlocrta pakračke utvrde u obliku nepravilnog peterokuta ojačanom sa sedam kružnih kula na uglovima te još jednom najvećom, branič kulom u unutrašnjosti, a ti ostaci nalaze se otprilike od pola metra do najviše dva metra dubine. Istraživanje je pokazalo i veliku raznolikost u amplitudama, dubinama i tlocrtnim oblicima što se na temelju povijesnih činjenica može zaključiti da se radi o kompleksnoj građi od čvrstih materijala,  ali je velika vjerojatnost da su postojale i drvene zgrade odnosno arhitektonski elementi napravljeni od drveta. Očuvan je i opkop koji se nalazio oko same pakračke utvrde.

Otkrivene strukture poklapaju se sa starom tlocrtnom kartom iz 1864. godine kada su se pravile katastarske mape, a koju je objavio prof. Đuro Szabo u knjizi „Srednjovječni gradovi u Hrvatskoj“.

„Osnovni cilj ovih istraživanja je bila procjena arheološkog potencijala izradom karata sa jasno vidljivim i time prepoznatljivim arheološkim ostacima za planiranje daljnjih arheoloških istraživanja na ovom značajnom srednjovjekovnom lokalitetu“, rekla nam je Tea Lokner, arheologinja u Muzeju grada Pakraca, dodavši kako se Grad Pakrac prijavio na natječaj Ministarstva kulture za sredstva u iznosu oko 180.000 kuna čime bi,  ukoliko Ministarstvo odobri sredstva, iduće godine počela i prva arheološka iskapanja na pakračkom području.

„Nama bi bio prioritet prvo iskopati dio površine koji je obuhvaćen projektom obnove trga kako bismo što prije dokumentirali nalaze i arhivirali ih u našem muzeju prije početka radova. Ostali dijelovi površine koji ne ulaze u obnovu trga, pravilnom konzervacijom ostataka  vrlo lako mogu ostati otkriveni i kao takvi biti dio budućeg arheološkog parka i postati dijelom turističke ponude grada“, dodala je Lokner.