Što se događa s natječajima za europska sredstva, kada i zašto ih nema, kada će ih biti, što je u takvoj situaciji  činiti zainteresiranima za  njihovo korištenje, kakve su im šanse, pitali smo Vanju Ražov, voditeljicu razvojnog odjela LRA Poduzetnički centar Pakrac.

Dojam je kod nas vanjskih promatrača da su se tijekom proljeća i ljeta prorijedili natječaji za sredstva europskih i domaćih fondova. Je li to točno?

Točno. Mogli bismo čak reći ne samo prorijedili nego ih praktički nema.

Zašto?

Europska sredstva dodjeljuju se u sklopu sedmogodišnjih financijskih razdoblja ili perspektiva te smo upravo na početku novog financijskog razdoblja 2021.-2027., a završilo je prethodno. To konkretno znači da je prvo trebalo sve isprogramirati i dodijeliti ministarstvima te raznim institucijama i tijelima na provedbu. Nadalje, oni sve te planove trebaju provesti kroz svoje procedure te tek potom raspisati natječaje, a to sve nažalost traži vrijeme.

Natječaji su pomalo krenuli iz NPOO- Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, a to nam je uz spomenute višegodišnje EU fondove novi izvor financiranja. On je stvoren na način da je EU komisija uzela zajam da bi oformila fond sredstava koji će služiti za oporavak od pandemije.

Uz spomenute izvore financiranja imamo i one koji idu direktno od unije - Erasmus, Horizon, Life projekti… Sve navedeno su izvori financiranja koji su nam na raspolaganju kako bismo postigli razvojne ciljeve definirane u Nacionalnoj razvojnoj strategiji (do 2030. godine dostići prosjek EU – u raznim bitnim stvarima poput GDP, ekonomskog rasta, kvalitete života…) Zbog pandemije nažalost sve pomalo kasni i ide sporije nego je predviđeno.

Najviše je primjetan nedostatak natječaja kojima se ulaže u ljude, a to su oni iz Europskog socijalnog fonda koji će se u ovom novom sedmogodišnjem razdoblju zvati Europski socijalni fond plus (ESF+). On predviđa ulaganja u područjima: zapošljavanja, obrazovanja, socijalnog uključivanja, zdravstvene i dugotrajne skrbi i on u neku ruku omogućuje opstanak udrugama. Kada bi se mogli početi ponovo objavljivati?

Prvi natječaji na jesen

Vezano uz natječaje iz ovog novog sedmogodišnjeg razdoblja, iz Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU su rekli da su se stekli uvjeti za skoro korištenje sredstava iz nove financijske omotnice te da se na jesen očekuje završetak formalnog procesa i službeno usvajanje programa nakon čega slijede i prvi natječaji.

Znači li to da bi, bilo gospodarstvenici, bilo udruge već sada trebali pomalo pripremati projekte?

Svakako. U narednom razdoblju je poseban fokus stavljen na educiranost tako da je potrebno usavršavati se i profesionalno razvijati. Poduzetnici koji planiraju povlačiti sredstva trebaju planirati i što bolji poslovni uspjeh budući da je jedan od osnovnih uvjeta pozitivno poslovanje te bi svakako 2022. godina trebala završiti u plusu ili barem s pozitivnom EBITDA-om. Poželjno bi bilo izraditi razvojnu strategiju poduzeća s planom realizacije i aktivnostima koje doprinose njenom ostvarenju. Ako je u planu neka značajnija investicija, važno je razraditi ideju, napraviti projekte na vrijeme (od rješavanja imovinsko pravnih situacija nad zemljištem, izrada geodetskog, glavnog projekta, izrada financijske konstrukcije…). Sve su to važni preduvjeti za stjecanje prava na bespovratna sredstva.

Nisu sve udruge sposobne provesti projekt

Kod EU projekata vezanih za udruge, važno je napomenuti da oni za razliku od projekata za poduzetnike budu uglavnom u potpunosti sufinancirani što je ogroman plus. Istina, projekti koje Europska unija financira su veliki i zahtijevaju i ljudske i materijalne resurse za provedbu te nisu sve udruge sposobne provesti projekt, ali apsolutno sve udruge mogu se uključiti u provedbu makar kao partneri, upravo je to i preporuka za njih, da počnu stjecati iskustva u provedbi kroz partnerstvo s nekim tko je provedbu već uspješno odradio. Osim što kroz projekte doprinose zajednici i društvu i ostvaruju smisao svog osnivanja, udruge tako mogu osigurati sredstva za troškove plaća svojih djelatnika, modernizaciju prostora i opreme, edukacije…

OCD-i kroz provedbu projekta raspolažu i sa sredstvima za podmirenje takozvanih neizravnih troškova. U te troškove spadaju režijski troškovi, troškovi knjigovodstvenih usluga, troškovi potrošnog materijala…, a sve je to u ovim vremenima od velikog značaja.  Međutim, brojnim organizacijama civilnoga društva problem u provedbi stvara prilično velik raskorak od plaćanja troška do trenutka kad im bespovratna sredstva za taj trošak budu vraćena te moraju raspolagati vlastitim sredstvima kako ne bi došlo do problema u likvidnosti udruge i ugrožavanja učinkovitosti provedbe projektnih aktivnosti. Stoga da bi kao projektno financirane organizacije koje zapošljavaju djelatnike uopće opstale, udruge uglavnom moraju kombiniraju različite izvore sredstava za financiranje svojih projekata i aplicirati na razne natječaje mimo onih od EU. Primjerice, određena ministarstva svake godine objavljuju natječaje za sufinanciranje projekata i programa udruga. Ured za udruge Vlade RH objavljuje godišnji plan objave natječaja tako da se i na njihovim web stranicama mogu pronaći informacije o terminima natječaja. I naša županija kao i Grad ima pripremljena godišnja sredstva za financiranje projekata različitih lokalnih udruga. Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva redovno svake godine objavljuje natječaje za sufinanciranje projekata i programa udruga….U moru informacija i u potrazi za prikladnim natječajima te kod definiranja projektnih prijedloga i prijavi projekata, preporuka je svim našim udrugama da se obrate nama u Poduzetničkom centru jer  imamo iskustva te si udruga samim time drastično povećava šanse za dobivanje bespovratnih sredstava.

Koje izvore (stranice, literaturu) zainteresirani trebaju pratiti da bi saznali je li natječaj objavljen ili ne i pod kojim uvjetima?

Na web i facebook stranicama Poduzetničkog centra Pakrac svakodnevno objavljujemo novosti vezane uz natječaje, a mogu se doći i osobno informirati kod naših savjetnika koji će im pobliže objasniti uvjete natječaja i mogućnosti apliciranja.

S obzirom da ste kao voditeljica odjela PCP na čelu tima koji bi trebao pomoći zainteresiranima s područja Pakraca za sudjelovanje na tim natječajima, smatrate li da je interes kod pakračkih udruga, gospodarstvenika i drugih institucija interes za ta sredstva bio dovoljno veliki?

Što se tiče udruga, tu uglavnom imamo nekoliko istih koje su uvidjele prednosti EU fondova te ih redovito prijavljujemo, ostale pokušavamo usmjeriti da postanu prijavitelji ili partneri i trgnuti iz letargije i razmišljanja da je dovoljno samo svake godine javiti se za sredstva županije i grada. Na području Grada Pakraca prema registru udruga je aktivno njih 115. Premali je broj lokalnih udruga koje zapošljavaju i tu svakako ima prostora za poboljšanje. Još uvijek građani aktivnosti unutar udruga koriste kao dodatni posao uz redovne poslove koje rade. Stoga premalo koriste sredstva EU fondova kao i sredstva na nacionalnoj razini.

OPG-ovci su prilično aktivni i uspješni u povlačenju sredstava. Za njih skroz i cirkuliraju razni natječaji te interesa uvijek ima. Prema Nacrtu Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike RH 2023.-2027. intervencije će biti usmjerene na daljnja ulaganja u proizvodnju i preradu poljoprivrednih proizvoda s posebnim naglaskom digitalno i zeleno (investicije u digitalizaciju i općenito primjenu inovacija, investicije koje ne štete ili su korisne za prirodu i okoliš, investicije u obnovljive izvore energije…). Potpore će posebno biti usmjere na male i mlade s najvećim potencijalom rasta i razvoja proizvodnje kao i poticanje udruživanja poljoprivrednika s ciljem jačanja njihovog položaja na tržištu. Najavljena je i uspostava sustava prijenosa znanja i inovacija u poljoprivredi (AKIS) koji podrazumijeva aktivnu suradnju i razmjenu informacija te znanja između uključenih subjekata, stalnu prilagodbu potrebama proizvođača i ruralnih zajednica uz ostvarenja konkretnih, mjerljivih rezultata za poboljšanje proizvodnje, otpornost i održivost poljoprivredno-prehrambenog sustava te je poseban naglasak na intervencijama s ciljem prenošenja znanja i inovacija te poticanja za sudjelovanje poljoprivrednika u istraživačkim projektima.

Što se tiče gospodarstva, nažalost od vremena E-impulsa nema natječaja koji bi toliko odgovarao poduzetnicima koji posluju u našem kraju. Sada je sve više fokus na inovacije, zeleno i digitalno, a kod nas taj profil poduzetnika nije dovoljno zastupljen. Velik interes je svake godine za natječaj „Razvoj malog i srednjeg poduzetništva i obrta na područjima naseljenim pripadnicima nacionalnih manjina“, ali ovdje su sredstva koja se dodjeljuju prilično mala u odnosu na velike EU projekte te unaprijed definirani kriterij bodovanja (najviše bodova dodjeljuje se za obrte s 21 i više godinom poslovanja, NKD područje C, velikim prihodima od izvoza, vlasništvo žene ili osobe s invaliditetom…) smanjuje vjerojatnost prolaznosti većine zainteresiranih. Poduzetnici bi trebali promijeniti i način razmišljanja te imati viziju poslovanja te srednjoročne i dugoročne strategije i planove gdje im EU fondovi služe isključivo kao bonus ili pomoć u razvoju planiranih projekata, a ne isključivi izvor financiranja. Sredstva jesu tu da se iskoriste, ali nisu sama sebi svrha. 

Za poduzetnike su trenutno iz NPOO aktualni povoljniji krediti za investicije i obrtna sredstva kroz osiguranje povoljnijih izvora financiranja i za tim trenutno postoji veliki interes.

Tko ih je bolje iskoristio, udruge ili gospodarstvo?

Gledano financijski, udruge su puno bolje iskoristile mogućnosti koje pružaju EU fondovi.

U segmentu gospodarstva često je donja granica sredstava bila za naše gospodarstvenike prevelika, posebice s  aspekta obveznog učešća s vlastitim sredstvima. Je li to točno?

Točno je. Trenutno imamo aktivnih nekoliko velikih EU natječaja gdje je definirano koliko mora biti minimalna vrijednost projekta i budući da je obvezno i vlastito sufinanciranje, naši poduzetnici jednostavno nemaju potrebu za toliko velikim ulaganjima.

Koji segmenti gospodarstva  najbolju prođu?

Trenutno je u cijeloj EU fokus na zelenu i digitalnu tranziciju i svaki će projekt morati do određene mjere dokazivati da doprinosi ovim dvama kategorijama. Poduzetnici mogu zatražiti bespovratna sredstva ako se njihovim projektima planira uvesti digitalne tehnologije i rješenja u poslovne procese bilo da se povećaju učinkovitost, kompetitivnost, da im to omogući izlazak na međunarodno tržište, bilo da optimiziraju poslovanje, smanje negativan utjecaj na okoliš i učinkovitije koriste resurse u proizvodnji.

Koliko su oni uopće konkurentni u odnosu na gospodarstvenike koji dolaze iz drugih sredina?

Svakako su manje konkurentni u odnosu na Zagreb. Ono što je pozitivno i važno napomenuti, sukladno novoj NUTS klasifikaciji, Hrvatska će u novome razdoblju biti podijeljena na četiri statističke regije umjesto na dosadašnje dvije. To su Panonska Hrvatska (ovdje smo mi), Sjeverna Hrvatska, Jadranska Hrvatska i Grad Zagreb. Sve će, osim Grada Zagreba, biti klasificirane u kategoriju slabije razvijenih regija obzirom da je njihov BDP ispod 75% prosječnog BPD-a EU-a i samim time će osigurati veće stope sufinanciranja projekata od strane EU-a. Osim toga, naša JLS je stekla status brdsko-planinskog područja što također u određenim natječajima daje veću stopu sufinanciranja ili povoljnije uvjete. Kod nas bi kao najaktivnije, a i najkonkurentnije spomenula poduzetnike u sektoru šumarstva.

Je li projekt teže napisati ili realizirati?

Provedba projekta zahtjevnija od pisanja

Ovisi. Kvalitetan projekt je realan, održiv, racionalan te prepoznaje sve rizike i ako se piše projekt za nekoga tko nema ideju, viziju niti dugoročni plan već u projekt ide samo jer se neki novci dijele, tada je kvalitetan projekt teško i napisati. Kad krene provedba projekta, potrebno je puno fleksibilnosti, koordinacije i komunikacije da bi se sve uspješno realiziralo jer od trenutka pripreme do same provedbe zna proći dosta vremena pa se i same okolnosti mijenjaju, cijene više nisu onakve kakve su bile ranijim istraživanjem tržišta, situacija na tržištu rada se promijenila, konkurencija se promijenila… Ali u globalu gledajući, provedba traje duže od samog pisanja pa je stoga možemo reći i zahtjevnija.

Je li bilo projekata koji su prošli na natječaju, dobila sredstva, a nisu uspješno realizirana, konkretno je li itko ikada morao vratiti neke novce?

Financijske korekcije su nešto što se desi s vremena na vrijeme, najčešće zbog neke nepravilnosti kod provođenja postupka javne nabave, ali po mojim saznanjima to nisu bili neki znatni iznosi ako ih stavimo u odnos s ukupnom vrijednošću projekta.

Je li vam poznato da neki projekti nisu prošli na natječaju i zašto?

Naravno da projekti ne prođu na natječaju, mnoštvo razloga bude za to. Spomenuti kriterij „najbrži prst“ jedan je od njih. Nekad se desi da po bodovima projekt prođe, ali ukupna alokacija nije dovoljna da svi koji su prošli prag odu u provedbu. Zatim imamo situacija (najčešće kod poljoprivrednika) da odmah pri prijavi vidimo da nema dovoljno bodova, ali mnogi inzistiraju na prijavi. Ponekad su očekivanja prijavitelja nerealna i ne prihvaćaju naše sugestije pri pisanju projektnog prijedloga što u konačnici dovede do manjeg broja bodova. Općenito je interes prijavitelja sve veći i veći na razini cijele Hrvatske pa je samim time i konkurencija veća.

U kojem segmentu je najviše interesa kada su u pitanju udruge?

Udruge nastoje kroz projekte financirati svoju glavnu djelatnost i jačati svoju održivost te osim osiguranja sredstava za rad, ostvaruju i druge važne ciljeve kao što su otvaranje novih radnih mjesta te dopuna postojećih socijalnih odnosno javnih usluga koje nedostaju u zajednici. Kroz projekte je moguća i adaptacija prostora i nabava nove opreme ili vozila, a to sve iziskuje velika financijska sredstva te udruge to ne bi mogle samostalno isfinancirati.

Koji bi ste vi projekt istaknuli kao primjer i posebno dobar kako u segmentu projektiranja, tako i u segmentu provođenja?

Ako baš moram izdvojiti samo jedan, odličan projekt bio je „Otvori vrata svijeta rada“ koji smo mi u Poduzetničkom provodili i koji je uključivao aktivnosti osposobljavanja nezaposlenih osoba u području zdravstva, osposobljavanja za rukovanje radnim strojevima i osposobljavanja za IT sektor te je kao cilj imao povećanje zapošljivosti na lokalnoj razini. Iako je projekt završio u ožujku prošle godine, još uvijek imamo upita za neke od provedenih aktivnosti i nadamo se da će sličan projekt biti moguće prijaviti i provesti i u ovom novom sedmogodišnjem razdoblju.

Program „Zaželi“ i njegov nastavak su općenito ocijenjeni kao najuspješniji i za koje je vladao najveći interes kako među korisnicima tako i među potencijalnim zaposlenicima. Što je s njegovim trećim nastavkom?

Prednosti i nedostaci „najbržeg prsta“

Kako sam već spomenula da smo u novom sedmogodišnjem razdoblju gdje još nisu krenuli natječaji iz ESF+. Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike je u svibnju objavilo Poziv kojim će se osigurati prijelazno razdoblje  „Zaželi – program zapošljavanja žena – faza III“. Tim pozivom će se nastaviti financiranje zapošljavanja teže zapošljivih žena za pružanje potpore i podrške za starije i/ili nemoćne osobe, ali samo kroz 6 mjeseci koliko je predviđeno da zapošljavanje žena traje. Nakon toga se očekuje Faza 4 iz ovog novog financijskog razdoblja te ima indikacija kako će taj četvrti nastavak trajati 3 godine. Za Fazu 3 je Poduzetnički centar pripremio dvije prijave, jednu ispred Grada, jednu ispred Crvenog križa te je pred potpisivanjem Ugovora za prijavu Crvenog križa, a za Grad još čekamo da vidimo hoće li biti dovoljno sredstava. Prijava je iz cijele Hrvatske pristiglo strašno puno te sredstva koja su na raspolaganju nisu dovoljna da svi projektni prijedlozi prođu, neovisno o kvaliteti te se ovdje nažalost prolaznost svela na princip „najbrži prst“ gdje smo svi poslali prijavu u nultoj sekundi otvaranja poziva, i odlučuju stotinke sekunde. Najbrži prst na taj način može dovesti do toga da se provode lošiji projekt, ali i da se  smanjuje povjerenje u rad nadležnih institucija, a i nas kao konzultanata odgovornih za prijavu.

Kad sam već spomenula princip najbrži prst, htjela bi to malo pojasniti. Riječ je o modalitetu trajno otvorenog poziva do iskorištenja bespovratnih sredstava. Poziv se najčešće zatvara kada se aplicira 300% ukupne alokacije pa se evaluiraju projekti prema redoslijedu zaprimanja. Pri prijavi smo ovdje u milosti i nemilosti svoje internetske veze i brzih refleksa da bi u točnoj stotinki sekunde kliknuli, a sve to uz pretpostavku da će sustav raditi besprijekorno i da neće biti tehničkih problema. Kod Poziva gdje vlada velik interes, kao što je „Zaželi“, unatoč tome što nije bila riječ o internetskoj prijavi već o slanju poštom, opet se dogodilo da smo završili na principu „najbrži prst“ jer gotovo svaki poštanski ured u RH je 25.5.2022. u 9:00 imao minimalno jednu prijavu na natječaj.

Model u kojem najbrži prst nije odlučujući faktor jest privremeni poziv u sklopu kojeg se sve prijave evaluiraju i na temelju postavljenih uvjeta projekti se rangiraju i dodjeljuju se relativno pravednim slijedom. Međutim, s druge strane, koncept najbržeg prsta nije isključivo loša stvar jer evaluirati nekoliko tisuća projekata u situaciji kad se bespovratna sredstva mogu dodijeliti samo za njih par stotina je preskup i vremenski dugotrajan proces te bi u konkretnom primjeru „Zaželi“ doveo do toga da se ocjenjuje apsolutno svaka prijava pa samim tim i da se na potpisivanje prvih ugovora čeka mjesecima – a sami smisao otvaranja te „međufaze“ Zaželi III bio je da se žene čim prije vrate na tržište rada i nastave pružati uslugu podrške i potpore starima i nemoćnima.

U čemu razvojni odjel PCP može pomoći zainteresiranima za realizaciju natječajnih sredstava?

Razvojni odjel svojim klijentima pruža kompletnu uslugu prijave projekata za financiranje iz EU fondova. Usluga uključuje kompletni proces razrade projektne ideje, izrade projektnog prijedloga, ispunjavanja natječajne dokumentacije, prijave i provedbe projekta. Također pružamo uslugu pisanja poslovnog plana za dobivanje potpore za samozapošljavanje od strane HZZ-a, za dobivanje jamstva i zajmova HAMAG – BICRO –a i HBOR-a, za prijave poslovne ideje u sklopu Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj. Ukoliko trebate savjetodavnu i stručnu pomoć pri pokretanju poduzetničkog poduhvata, razvoju poslovanja, ali i rješavanju prepreka u poslovanju, naši savjetnici uvijek su tu za Vas.

Koliko to košta?

Sve ovisi o samom natječaju i njegovim uvjetima, zahtjevnosti pripreme, projektnoj dokumentaciji. Grad Pakrac svake godine kroz Program poticanja zapošljavanja i razvoja poduzetništva na području Pakraca sufinancira trošak izrade projektne dokumentacije, poslovnih planova i drugih obrazaca potrebnih za prijavu za bespovratna ili druga poticajna financijska sredstva za obavljanje gospodarske djelatnosti u iznosu od 50% računa za usluge izrade projektne dokumentacije ili najviše do iznosa od 2.000 kn za mikro i male poduzetnike te nositelje OPG-a, odnosno najviše do iznosa od 5.000 kn za srednje poduzetnike.

Za naše udruge i ustanove uslugu pripreme ne naplaćujemo dok OPG-ovci plaćaju ovisno o samoj mjeri na koju se aplicira, ali iznosi su zaista simbolični, toliko da pokrijemo stvarno nastale troškove budući da trenutno zbog već spomenutog kašnjenja u objavi natječaja nemamo projekata u provedbi kojima sufinanciramo vlastiti rad.

Što biste još na tu temu htjeli istaknuti u ovom razgovoru, a da vas nisam pitao?

Spomenula bi jednu mogućnost za mlade poduzetnike (mladi poduzetnik odnosi se na godine poslovanja, a ne na dob osobe). Riječ je o Erasmusu za mlade poduzetnike i to je izvrsna prilika za one koji misle da imaju dobru ideju za vlastiti posao, ali ne znaju gdje krenuti. Koncept funkcionira na način da mladi poduzetnik pronađe drugog poduzetnika u EU koji se bavi istim ili sličnim poslom te odlazi kod njega na maksimalno 6 mjeseci te pritom aktivno radi s poduzetnikom domaćinom i uči od njega. Troškovi za oba poduzetnika su sufinancirani ovisno o zemlji u kojoj se vrši mentorstvo. Nije potrebno niti imati otvoreno poduzeće već imati smislenu ideju i plan. Kako bi sudjelovati morate se javiti posredničkoj organizaciji koje vam pomažu pronaći poduzetnika mentora i oko sve daljnje logistike. Za više informacija slobodno se obratite nama u Poduzetničkom centru pa ćemo Vas uputiti u daljnje korake.